BBC-PREGLED TISKA-20-1

BRITANSKI RADIO - BBC 20. I. 1999. Pregled tiska "'Znatan je broj britanskih komandosa u stanju pripravnosti da pokrenu rizičnu spasilačku operaciju na Kosovu ako nenaoružani međunarodni promatrači u Jugoslaviji postanu taocima', čitamo na naslovnoj stranici 'The Timesa'. Odluka da se SAS postrojbe stave na raspolaganje donesena je nakon što je francuski zapovjednik NATO-ovih snaga za izvlačenje, smještenih u susjednoj Makedoniji, izjavio da njegovih 2300 vojnika neće biti u stanju izvesti operaciju spašavanja. Britanska vlada odobrila je osnivanje NATO- ovih posebnih postrojba većina kojih će biti pripadnici SAS-a i koje će predvoditi viši britanski časnik. U slučaju da bilo OVK, bilo srpske snage, zarobe nenaoružane promatrače, britanski će komandosi stupiti u akciju, tvrdi list i dodaje kako će im vjerojatno baza biti u Makedoniji iako još nije uspostavljen službeni kontakt s vladom te zemlje. NATO je potvrdio da 2300, uglavnom francuskih vojnika, tako i tako nije prikladno opremljeno za pokretanje operacije u neprijateljskoj okolici. Njihovo ustrojstvo i mandat trebali bi uvjeriti predsjednika Miloševića da NATO ne priprema invazijske snage, stoga je bilo zamišljeno da će snage za izvlačenje djelovati u benignoj okolini. Međutim, nastavlja list, nakon pokolja više od 40 Albanaca Sjevernoatlantski savez morao je donijeti planove za dvije potencijalne vojne operacije. Osim posebnih spasilačkih postrojba u slučaju uzimanja talaca, NATO sada razmatra mogućnost razmještanja 8-10 tisuća vojnika koji bi izvukli cijeli tim OESS-a dođe li do općeg rata na Kosovu. Izvori iz Bruxellesa kažu kako će takve snage imati topničku i zračnu potporu, čitamo u 'The Timesu'. Istu temu u jednom od svojih tekstova obrađuje 'The Guardian', tvrdeći kako je mandat Snaga za izvlačenje jedinstven - ući na teritorij suverene zemlje kako bi se izvršila evakuacija raštrkanih skupina nenaoružanog osoblja, s dopuštenjem ili bez dopuštenja te zemlje. Zapadni vojni izvori priznaju kako je riječ o vrlo opasnom novom terenu te da bi im daleko draža bila opcija rješenja postignutog pregovorima. Uz to, jugoslavenski Predsjednik je zaprijetio da će silom odgovoriti na bilo koji pokušaj NATO-ovih snaga da evakuiraju OESS-ov tim. Inače, te snage mogu djelovati samo na izričiti zahtjev OESS-a, a svaki takav zahtjev još dodatno mora potvrditi NATO. List nastavlja kako su planirana tri scenarija - evakuacija helikpterima manjih skupina i situacija klasificiranih kao ne pretjerano opasnih; drugo - masovna i hitna evakuacija pri kojoj bi bile upotrijebljene sve snage; treće - obavještajno-logistička potpora operacijama koje bi poduzele posebne snage pozvane da spase promatrače koji su postali taocima, piše list. 'The Financial Times' smatra kako ne iznenađuje toliko činjenica da se ponovno sučeljavaju međunarodna zajednica i predsjednik Milošević, nego brzina kojom se došlo do tog stanja. Eskalacija je bila toliko iznenadna da se gotovo čini nestvarnom. List nastavlja tvrdeći kako NATO-ovi generali znaju da im trebaju dva tjedna kako bi bili u stanju izvesti zračne udare s obzirom da im je trenutačno na raspolaganju tek 80-ak zrakoplova u Italiji, tj, tek trećina potrebna da se djelotvorno napadne Jugoslavija. Uz to, svakom bombardiranju prethodit će akcija izvlačenja promatrača. List smatra kako možda i Slobodan Milošević blefira, no ovog puta uz velik rizik. Šef promatrača William Walker, za razliku od glavnog inspektora oružja u Iraku Richarda Butlera, uživa najširu moguću potporu. Ovog puta čak ni tradicionalne prosrpske simpatije nisu Rusiju spriječile da se pridruži osudi odluke o Walkerovu protjerivanju. Čak ni promjena stajališta u posljednji trenutak neće umanjiti dojam Zapada da mu Milošević sve manje koristi, nastavlja list, dodajući kako SAD već neko vrijeme raspravljaju o tome je li Milošević još dio rješenja za Kosovo ili je već postao glavnim dijelom problema. No, za sada, radna je pretpostavka da će on ostati na vlasti barem do isteka svoga predsjedničkog mandata krajem 2001. Čak ako bude svrgnut prije, malo će koji srpski oporbeni političar imati blaži stav spram Kosova, čitamo u 'The Financial Timesu'. 'The Independent' u svom uredničkom komentaru razmatra mogućnost vojne opcije Zapada. Povijest rata u Jugoslaviji od 1991., veli ovaj list, jedan je dug dokaz o tome da srpski radikalni nacionalizam ne popušta sve dok mu pred nosom ne bude vojni poraz. Oružani otpor je oslobodio Sloveniju i Hrvatsku, niz hrvatskih pobjeda zajedno s NATO-ovom kacigom prisililo je Srbe na Dayton. Stoga se nadati da je upozorenje o aktiviranju zračnih udara koje su NATO-ovi generali prenijeli Beogradu bilo dovoljno izričito. Međutim, valja imati viziju o tome što se želi postići silom. Čini se da više ništa ne može spasiti status Kosova kao dijela Srbije. No, i tako hitno dobivanje neovisnosti, osigurano vojnom silom, nije opcija s obzirom da bi mogao izbiti sveopći balkanski rat. Ukoliko ne želimo buduće žrtve, jedina je opcija vojno intervenirati kako bi se osiguralo razdvajanje sukobljenih strana uz nadu da bi pregovori bili iznuđeni tom pat pozicijom. Promatrači bi trebali biti naoružani uz potporu kopnenih snaga. Ako dugoročno kosovski Albanci žele postati dijelom Albanije, neka tome tako bude. S druge strane, demokratičnija Srbija bez sadašnjeg vodstva mogla bi dopustiti kosovskom stanovništvu vezu sa svojim moćnim susjedom, čitamo u uredničkom komentaru 'The Independenta'". (BBC)