RU-YU-BA-grobnice-Oružani sukobi-Organizacije/savezi-Ljudska prava-Vlada RU-IZVESTIJA 19.1. NATO I MILOŠEVIĆ RUSIJAIZVESTIJA19. I. 1999.NATO daje novi ultimatum Miloševiću"Tromjesečno zatišje na Kosovu je završeno. Prilike u nemirnoj
jugoslavenskoj pokrajini toliko su se zaoštrile da ponovno, kao i u listopadu prošle godine, na dnevni red dolazi pitanje vojnog djelovanja Zapada protiv Srba. To je postalo jasno u noći s nedjelje na ponedjeljak kad je u Bruxellesu završila izvanredna sjednica NATO-ova vijeća.Sjednica je sazvana pošto je u kosovskom selu Račak otkrivena 'zajednička grobnica' s tijelima četrdeset pet osoba. (...)Sve to bolno podsjeća na masovna pogubljenja civilnog pučanstva u Bosni tijekom nedavnoga rata. Najstrašniji pokolj u kojemu je poginulo barem šest tisuća ljudi, počinili su Srbi u muslimanskoj enklavi Srebrenici. Upravo je taj zločin bio kap koja je prelila čašu strpljenja zapadnih vlada i koja ih je prisilila da se s trogodišnjim zakašnjenjem upletu u bosanski sukob.Dobiva se dojam da se nešto slično događa i sada. Sudionici bruxelleske sjednice ni na časak nisu posumnjali da je pokolj u selu Račak djelo ruku srbijanskih služba sigurnosti, pa su
RUSIJA
IZVESTIJA
19. I. 1999.
NATO daje novi ultimatum Miloševiću
"Tromjesečno zatišje na Kosovu je završeno. Prilike u nemirnoj
jugoslavenskoj pokrajini toliko su se zaoštrile da ponovno, kao i u
listopadu prošle godine, na dnevni red dolazi pitanje vojnog
djelovanja Zapada protiv Srba. To je postalo jasno u noći s nedjelje
na ponedjeljak kad je u Bruxellesu završila izvanredna sjednica
NATO-ova vijeća.
Sjednica je sazvana pošto je u kosovskom selu Račak otkrivena
'zajednička grobnica' s tijelima četrdeset pet osoba. (...)
Sve to bolno podsjeća na masovna pogubljenja civilnog pučanstva u
Bosni tijekom nedavnoga rata. Najstrašniji pokolj u kojemu je
poginulo barem šest tisuća ljudi, počinili su Srbi u muslimanskoj
enklavi Srebrenici. Upravo je taj zločin bio kap koja je prelila
čašu strpljenja zapadnih vlada i koja ih je prisilila da se s
trogodišnjim zakašnjenjem upletu u bosanski sukob.
Dobiva se dojam da se nešto slično događa i sada. Sudionici
bruxelleske sjednice ni na časak nisu posumnjali da je pokolj u selu
Račak djelo ruku srbijanskih služba sigurnosti, pa su
jugoslavenskom Predsjedniku dali prijeteći ultimatum. Oni od njega
traže da 'odmah zaustavi krvoproliće na Kosovu', upozorivši ga da
će odluka o bombardiranju Srba donesena prije tri mjeseca, ostati
na snazi.
Sudeći prema zadnjim vijestima s Kosova, Beograd se ne žuri da
odgovori na upozorenja zapadnih saveznika. 18. siječnja ujutro
postrojbe jugoslavenske vojske i policije uz potporu tenkova i
topništva, krenule su u napad na ispaćeni Račak, gdje u džamiji još
leže tijela izvađena iz 'zajedničke grobnice'.
Katkad se teško oteti dojmu da neke snage u jugoslavenskom vrhu
svjesno žele pogoršati prilike i izazvati NATO da poduzme krajnje
mjere. Kako drugačije protumačiti taj nepotreban, samoubilački
korak te zemlje koji dolazi u najgorem trenutku?
Jedini je mogući izlaz za Srbe da dovedu u pitanje prvotnu inačicu
drame u Račku. Prema službenim izjavama iz Beograda, nije bilo
nikakva pokolja civila, već vrlo velika albanska provokacija.
Prema jugoslavenskoj inačici, separatisti su tijela ubijenih
bojovnika položili u grob, preodjenuvši ih i 'pucavši u njih iz
blizine'.
Je li srpska promidžba uspjela uvjeriti međunarodnu zajednicu da je
sve bilo upravo tako, doznat će se već u utorak ujutro kad će u New
Yorku završiti sjednica Vijeća sigurnosti posvećena tragediji u
'kosovskoj Srebrenici'. Zapadne države, ponajprije SAD, nastoje na
iznimno oštroj protusrpskoj rezoluciji. Ruski će diplomati
vjerojatno pokušati ublažiti ton.
No ovaj put pred njima je težak zadatak. A otežale su ga beogradske
vlasti koje su, umjesto da u Račak pozovu neovisne istražitelje,
pretvorile selo u bojno polje. Ruskom predstavniku u UN-u bit će
teško prigovoriti pretpostavkama zapadnih kolega kako Srbi žele
ukloniti tijela poginulih i materijalne dokaze", kaže se u napisu
Maksima Jusina.