RDW-PREGLED TISKA-18-1

NJEMAČKI RADIO - RDW 18. I. 1999. Pregled tiska "Masakr nad kosovskim Albancima u selu Račak ponovno je aktualizirao krizu na Kosovu - o kojoj danas pišu ne samo njemački dnevnici. 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' konstatira kako će ovaj masakr koji se dogodio praktično pred očima OESS-ovih promatrača ući u dugu i nesretnu povijest srpskih krvoprolića. Dnevnik međutim skeptično postavlja pitanje hoće li to imati i kakav odjek, jer: 'Kosovski su Albanci shvatili da su prepušteni sami sebi, sve dok Zapad srpskoga vlastodršca Miloševića promatra kao jamca stabilnosti. Kosovo je minijaturni komadić zemlje u sjeni velikih ekonomskih strujanja u svijetu. Nitko se stvarno za njega ne zanima. Želi li ga se bar umiriti kako ne bi bili uznemireni novim izbjegličkim strujanjima?'. 'Koelner Stadt-Anzeiger' piše: 'Slike Albanaca pobijenih kod sela Račak mogle bi u snovima pratiti sve one koji Srbima još priznaju kako žele mirni sporazum s većinskim albanskim stanovništvom na Kosovu. Još i gore - mrtvi će dati novi poticaj za oružanu borbu Oslobodilačke vojske Kosova. Kraj eskalacija daleko je potisnut. NATO ponovno mora odlučivati o vojnoj akciji protiv Jugoslavije - a to mu neće biti ništa lakše nego do sada'. Za 'Neue Osnabruecker Zeitung' međunarodna bi zajednica trebala odlučnije nastupati: 'Na Kosovu su se masakrom u selu Račak ostvarila najgora strahovanja - umjesto da se sporazum o prekidu vatre iskoristi kao šansa za novi mirni početak, ubrzava se povratak barbarstvu. Sukob između Srba i kosovskih Albanaca time sve više izmiče uobičajenim pravilima međunarodne diplomacije. Mržnja i teror zamjenjuju usklađivanje interesa kompromisima. To je oštra i dosljedna reakcija NATO-a i OESS-a na zločin u selu Račak još važnija. Potpuno rasvjetljavanje i brzo kažnjavanje ubojica odlučujući su preduvjet za skoru stabilizaciju te regije'. Promatrači prilika na tom području drže kako će se nakon ovog krvoprolića spirala nasilja i mržnje između kosovskih Albanaca i Srba još brže okretati. Švicarski dnevnik 'Basler Zeitung' danas donosi: 'U malom selu Račak beogradski je režim jasno dao do znanja kako će voditi rat protiv većinskog albanskog pučanstva na Kosovu. I jednako tako jasno jugoslavenski je predsjednik Milošević demonstrirao koliko malo ga zanimaju inozemne reakcije. Taj autokrat samouvjereno misli kako je zaštićen od izopčavanja. Pogubljenje 45 albanskih civila praktično se dogodilo pred očima stranih promatrača - nenaoružani verifikatori OESS-a postali su nemoćni svjedoci zločina. Samo bi odlučna intervencija NATO-a mogla zaustaviti ubojstveni sukob na Kosovu te bi mogla pomoći da se ponovno uspostavi vjerodostojnost angažmana zapadnih zemalja'. 'Tagesanzeiger' - list koji izlazi u Zuerichu ustvrđuje: 'Mirovni sporazum, kako je to često slučaj, nije vrijedan čak ni papira na kojemu je napisan. Na promatrače OESS-a koji bi ga trebali nadgledati, već se ciljano pucalo. Oni su pijuni koji bi eventualno bili žrtvovani za ciljeve jedne pogrješne strategije Zapada. Kao nenaoružani posrednici među dvjema frontama spremnih na nasilje, na Kosovu mogu u najboljem slučaju brojiti leševe. Vrijeme je da se počne drukčije razmišljati. Zapad se, kao nekoć u Bosni, mora izvući iz uloge moderatora koji ne zauzima stajalište te bi morao stati na stranu oštećenih. Ali za to se u Washingtonu, Parizu, Bonnu i Londonu mora odgovoriti na do sada potiskivano ključno pitanje: Može li se od kosovskih Albanaca uopće još tražiti ostanak u terorističkoj državi jednog Slobodana Miloševića?' Španjolski konzervativni list 'ABC' primjećuje: 'Dok dio Europe uvođenje eura slavi kao daljnji uspjeh svoje suvremenosti, na Kosovu, u neposrednom susjedstvu, slike mrtvih podsjećaju na najgora vremena Drugoga svjetskog rata. S obzirom na taj tko zna koji masakr Zapad se pokazuje nemoćnim. Ponovno se nalazi pred pitanjem: Što učiniti? Čak i ako je eventualna neovisnost Kosova nepoželjna, nakon iskustava iz rata u Bosni ostaje samo jedan odgovor: protiv diktatora Slobodana Miloševića mora se pokazati više oštrine. NATO ima ovlasti zapovijediti vojni napad i tu zapovjed valja samo reaktivirati. Ali ima li NATO volje to i učiniti?' Francuski 'La Republicain Lorrain' primjećuje: 'U igri je previše regionalnih interesa. Albanija je već pogođena, Turska je u stanju pripravnosti. Grčka također. Zbog izgleda da bi između dviju država članica NATO-a zbog nekoliko jutara škrtoga tla moglo doći do sukoba, ovaj je vojni savez do sada poticalo da prednost daje rješenju koje je bilo na snazi do 1989. godine: širokoj autonomiji u okviru Srbije. Ali - nikakva neovisnost. Miloševićeva kruta nepopustljivost stvorila je uvjete za promjenu statusa quo. Prekomjerne represije utjecale su na to da Oslobodilačka vojska Kosova dobije na značaju, iako istaknutim značajkama OVK ne pripadaju baš otvorenost i neki trud oko uspostave dijaloga'". (RDW)