FR-BA-YU-HR-sudovi-Kriminal-Sudovi-Vlada FR-LIBERATION 18.1.RAZGOVOR S ARBOUR FRANCUSKALIBERATION18. I. 1999.'Međunarodna pravda mora dostići najvišu moguću razinu'Fabrice Rousselot i Marc Semo razgovarali su u Den Haagu s glavnom
tužiteljicom Međunarodnoga kaznenog suda (MKS) za bivšu Jugoslaviju i za Ruandu Louise Arbour o radu Suda, uhidbi ratnih zločinaca, stalnom međunarodnom kaznenom sudu i drugome: " - Hoće li Slobodan Milošević i drugi državni poglavari u bivšoj Jugoslaviji jednog dana odgovarati za svoja djela pred Međunarodnim sudom?= Kada je bivši čileanski diktator Augusto Pinochet uhićen u Londonu, pravnici su se najprije pitali može li predsjednik države na dužnosti ili bivši šef države uživati imunitet koji će ga štititi od izvođenja pred sud. Ovaj sud ne poznaje takav problem. Njegov propisnik izričito kaže da činjenica da netko jest ili je bio predsjednik države ni u čemu ne oslobađa osumnjičenu osobu od kaznene odgovornosti. Jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i bosanski Alija Izetbegović, kao i visoki politički i vojni dužnosnici znaju od 1993. da nemaju nikakav imunitet. Nitko nije neuhvatljiv. Jedino je
FRANCUSKA
LIBERATION
18. I. 1999.
'Međunarodna pravda mora dostići najvišu moguću razinu'
Fabrice Rousselot i Marc Semo razgovarali su u Den Haagu s glavnom
tužiteljicom Međunarodnoga kaznenog suda (MKS) za bivšu
Jugoslaviju i za Ruandu Louise Arbour o radu Suda, uhidbi ratnih
zločinaca, stalnom međunarodnom kaznenom sudu i drugome: " - Hoće
li Slobodan Milošević i drugi državni poglavari u bivšoj
Jugoslaviji jednog dana odgovarati za svoja djela pred
Međunarodnim sudom?
= Kada je bivši čileanski diktator Augusto Pinochet uhićen u
Londonu, pravnici su se najprije pitali može li predsjednik države
na dužnosti ili bivši šef države uživati imunitet koji će ga štititi
od izvođenja pred sud. Ovaj sud ne poznaje takav problem. Njegov
propisnik izričito kaže da činjenica da netko jest ili je bio
predsjednik države ni u čemu ne oslobađa osumnjičenu osobu od
kaznene odgovornosti. Jugoslavenski predsjednik Slobodan
Milošević, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i bosanski Alija
Izetbegović, kao i visoki politički i vojni dužnosnici znaju od
1993. da nemaju nikakav imunitet. Nitko nije neuhvatljiv. Jedino je
pitanje dokaza: jesu li oni dovoljni da bi se utvrdila izravna
odgovornost? Međunarodna zajednica nije ustanovila ovaj sud da bi
sudila nedužnim ispaštaocima. Ona očekuje da će Sud moći
nadomjestiti pravnu nesposobnost nekih država da sude svojim
čelnicima, ako je njihova odgovornost dovedena u pitanje.
Strategija MKS-a je da istragom dođe do najviše moguće razine. Mi
imamo dosta jasnu predodžbu o zločinima počinjenima u bivšoj
Jugoslaviji i malo je izgleda da se otkrije Srebrenica o kojoj se
nikada nije ništa čulo. Sada je riječ o tome da se potanko istraže
zločini koji nisu mogli biti počinjeni bez naloga ili pristanka
visokih političkih i vojnih dužnosnika. Zatim treba utvrditi
njihovu osobnu odgovornost. Kazneni se postupak ne dobiva na
temelju onoga što svi, navodno, znaju, već na temelju dokaza.
- Hoće li se Radovan Karadžić, bivši predsjednik bosanskih Srba,
naći uskoro na Sudu?
= Sve upućuje na to da će on, kao i drugi optuženici, na koncu
dospjeti na sud. Uhitit će ga vojnici SFOR-a ili će sadašnji čelnici
bosanskih Srba promijeniti mišljenje i shvatiti da im je na koncu
bolje izručiti tražene zločince. Sada smo strpljivi jer je takvo
rješenje neizbježno. Puno se toga još mora učiniti, no glavni su
čimbenici tu, i djeluju. Svi osumnjičeni moraju shvatiti da je u
njihovu interesu da se sami predaju Haaškome sudu. U svim sektorima
Bosne oni mogu biti uhićeni i izručeni međunarodnoj pravdi. Prilike
su se jako poboljšale, pa tako i u francuskom sektoru.
- Mislite li da je rad MKS-a utjecao na to da se uvidjela potreba za
međunarodnim sudištem?
= Bez tog iskustva međunarodna zajednica nikada ne bi prihvatila
sporazum iz Rima kojim se osniva stalni međunarodni kazneni sud sa
120 država potpisnica (ali bez SAD-a). To je neprijeporna
prekretnica. O takvome se sudu govorilo od Nuernberga, ali je on
plašio svakog, napose Amerikance koji su prijetili
supertužiteljem, nekom vrstom svjetskoga gospodara. No, suci MSK-a
i suda za Ruandu ponašali su se odgovorno, dokazujući da nisu
marionete, ni megalomani. Budući će stalni sud biti pravi sud, s
pravim tužiteljem, dovoljno neovisan kako bi predmeti napredovali.
Ipak, ima puno toga što mi ne ulijeva sigurnost, posebice kada je
riječ o propisniku, primjerice, načelo komplementarnosti koje daje
prednost pravosuđu pojedinih država. Samo ako dokaže da pravosuđe
neke države nije dobronamjerno, glavni tužitelj stalnog
međunarodnog suda može preuzeti postupak. (...)
- Događaji u Kambodži zbili su se prije više od dvadeset godina.
Mnogi su svjedoci umrli, puno je dokaza nestalo...
= Pitanje Kambodže zapravo je negdje na pola puta između iskustava
koje imamo o bivšoj Jugoslaviji i Ruandi, i pokušaja mnogih
zemalja, među kojima su Francuska, Kanada, Velika Britanija i
Australija, da gone zločince iz Drugoga svjetskog rata. Kazneni
postupak koji se, napose u anglosaksonskim zemljama, temelji na
prikupljanju dokaza, nije tako dobro prilagođen obnovi vrlo davnih
povijesnih činjenica. On je pogodniji za suvremena zbivanja. Zato
je, uostalom, u Južnoafričkoj Republici prednost dana osnutku
Povjerenstva za pomirbu i istinu. Oprost je opravdan na moralnom
polju, ali je i pragmatičan, ako nije sigurno da će primjena
kaznenih sankcija biti djelotvorna.
- Dođe li do osnutka suda o Kambodži, hoćete li prihvatiti dužnost
glavne tužiteljice?
= To ovisi o uvjetima. Ako je riječ samo o još jednom sudu, bez
odgovarajućih prihoda, neće se moći ispraviti nepravda učinjena
toj zemlji. No, dobijem li pomoć i prikladne ovlasti, bila bih
spremna preuzeti tu dužnost. Ako se postigne dogovor o osnutku
međunarodnoga suda i ako međunarodna zajednica bude smatrala da je
bolje pripojiti ga sudovima koji ad hoc postoje, pod upravom
glavnog ili pomoćnog tužitelja, onda ću, svakako, ponuditi svoju
punu suradnju."