FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

U ZADRU O TOLSTOJU I NIETZSCHEU PRIJE 100 GODINA

ZADAR, 19. siječnja (Hina) - Zadarski Narodni List, koji kao što je znano uredno izlazi i dan danas, osvrće se na "svoj" članak "Slaveni i Niemci", objavljen 18. siječnja 1899. godine na naslovnoj strani. Ogled se zabavlja značajem "raznih naroda", uz i zanimljivu napomenu da "nitko bolje neoznačuje razlikost ćudi izmedju slavenskog i njemačkog naroda, što dva današnja na glasu filozofa-sociologa, biva Tolstoj i Nietzsche, koji se uprav mogu smatrati dvama predstavnicim slavenske i njemačke misli".
ZADAR, 19. siječnja (Hina) - Zadarski Narodni List, koji kao što je znano uredno izlazi i dan danas, osvrće se na "svoj" članak "Slaveni i Niemci", objavljen 18. siječnja 1899. godine na naslovnoj strani. Ogled se zabavlja značajem "raznih naroda", uz i zanimljivu napomenu da "nitko bolje neoznačuje razlikost ćudi izmedju slavenskog i njemačkog naroda, što dva današnja na glasu filozofa- sociologa, biva Tolstoj i Nietzsche, koji se uprav mogu smatrati dvama predstavnicim slavenske i njemačke misli". #L# Naime, u napisu objavljenom ravno prije 100 godina, ističe se kako se "moralno-socialne teorije" L. N. Tolstoja i F. Nietzschea, moraju se smatrati "ozračjem ćudi dvajuh naroda". U nastavku se veli da "Tolstoj u glavnom na kršćanskom moralu zasniva temelje ljudskoj zadruzi, i on prema tomu do najskrajnje dosljednosti sudi o svakom pitanju". Z nj sve mora smjerati "na kršćansko-moralno poboljšanje zadruge". U socijalnom pogledu Tolstoj s jedne strane zagovara moralno usavršavanje pojedinca i društva, ali s druge zagovara pasivno podnošenje zla do "najskrajnje granice". Nasuprot tomu, za Nietzschea je "kršćanski moral najpogibeljniji za ljudsko društvo". Prema Narodnom Listu, Nietzsche bi "htio, da se čovjek sasvim pusti svom nagonu i da krši svaki zakon". Po njemačkom misliocu "nema razlike između zla i dobra, opačine i krieposti, sve je dobro što doprinaša usavršavanju vlastite snage i energije". I najzad: "Sve je čovjeku dopušteno, ali dakako ne svakomu, već jedino nekolicini odabranika." Što će na ovo danas, stotinu godina kasnije, reći brojni "tojstolozi", i još brojniji "nietzscheanci"? (Hina) ld ld

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙