US-MEĐUNARODNA ZAJEDNICA VOA 15. I. PULJIĆ GLAS AMERIKE - VOA15. I. 1998.'Papa Ivan Pavao Drugi traži da neumorno pozivamo političare da ostvare ono što su dužni učiniti za čovjeka i društvo', kazao je nadbiskup Vinko Puljić u
razgovoru s Ivicom Puljićem. Svakih pet godina biskupi iz jedne zemlje podnose službeno izvješće Vatikanu o stanju u Katoličkoj Crkvi u njihovim dijecezama. Danas je papa Ivan Pavao Drugi primio vrhbosanskog nadbiskupa, kardinala Vinka Puljića, pomoćnog biskupa Peru Sudara, banjolučkog biskupa Franju Komaricu te Ratka Perića, biskupa mostarsko-duvanjskog i trebinjsko-mrkaljskog. Nakon sastanka, telefonskim smo putem razgovarali s vrhbosanskim nadbiskupom Puljićem.= Sveti je Otac uputio poruku svećenicima i nama biskupima da ustrajemo u našoj borbi za čovjeka, bez obzira na vjeru i naciju te da nastavimo borbu za očuvanje Katoličke Crkve uz konstataciju da svakog vjernika jako boli činjenica da se broj katolika u BiH više nego prepolovio. Naglasio je još uvijek neriješeno pitanje povratka izbjeglica te upozorio na nejednako postupanje s tri konstitutivna naroda u BiH, osobito kada je u pitanju povratak izbjeglih i prognanih katolika u područje srednje Bosne, na banjolučkom području te u Posavini.
GLAS AMERIKE - VOA
15. I. 1998.
'Papa Ivan Pavao Drugi traži da neumorno pozivamo političare da
ostvare ono što su dužni učiniti za čovjeka i društvo', kazao je
nadbiskup Vinko Puljić u razgovoru s Ivicom Puljićem.
Svakih pet godina biskupi iz jedne zemlje podnose službeno izvješće
Vatikanu o stanju u Katoličkoj Crkvi u njihovim dijecezama. Danas
je papa Ivan Pavao Drugi primio vrhbosanskog nadbiskupa, kardinala
Vinka Puljića, pomoćnog biskupa Peru Sudara, banjolučkog biskupa
Franju Komaricu te Ratka Perića, biskupa mostarsko-duvanjskog i
trebinjsko-mrkaljskog. Nakon sastanka, telefonskim smo putem
razgovarali s vrhbosanskim nadbiskupom Puljićem.
= Sveti je Otac uputio poruku svećenicima i nama biskupima da
ustrajemo u našoj borbi za čovjeka, bez obzira na vjeru i naciju te
da nastavimo borbu za očuvanje Katoličke Crkve uz konstataciju da
svakog vjernika jako boli činjenica da se broj katolika u BiH više
nego prepolovio. Naglasio je još uvijek neriješeno pitanje
povratka izbjeglica te upozorio na nejednako postupanje s tri
konstitutivna naroda u BiH, osobito kada je u pitanju povratak
izbjeglih i prognanih katolika u područje srednje Bosne, na
banjolučkom području te u Posavini.
= Sveti Otac je ukazao i na postojanje dvostrukih mjerila kod
predstavnika međunarodne zajednice kada je u pitanju odnos prema
sva tri naroda. Sveti Otac je dobro informiran o tomu što se događa
na našim prostorima, a mi na terenu smo to osjetili da će se,
konkretno, za pojedina područja ako treba i tenkovi upotrijebiti, a
recimo na području republike srpske, gdje se nitko od nas nije
vratio, dakle, na područje banjalučke biskupije, ni Bosanske
Posavine nismo vidjeli takvu predanost, žar, niti spremnost na
intervenciju. Tu smo osjetili da postoje dvostruka mjerila. Želim
reći da je Sveti Otac na to svratio pozornost i bez naše
informacije. Papa je pozvao bosanskohercegovačke biskupe da se
nastave boriti za prava svakog čovjeka i naroda, kao što su to - kako
je rekao - činili od početka sukoba, te je dodao da ono što se traži
za katolike vrijedi i za pripadnike drugih vjerskih i etničkih
skupina u BiH. Sveti Otac smatra da mi ne možemo tražiti prava samo
za katolike - iako je to nama prva dužnost. Međutim, samim tim što se
jedno pravo ugrađuje za jednu zajednicu, automatski mora biti - kao
i lanac - dostupno i drugoj zajednici, bilo da se radi o nacionalnom
identitetu, bilo vjerskom ili kulturnom. To se odnosi i na
zajednicu i na svaku pojedinačnu osobu. Jer - svaki je čovjek čovjek
i upravo je Papa danas ovdje diplomatima govorio da je zapravo put
Crkve - put čovjeka i čovjek je zapravo središte zauzetosti. On je
to i nama stavio do znanja. Na neki način, mene je osobno veoma
iznenadilo u kolikoj je mjeri Papa upoznat s našom situacijom i
koliko dobro poznaje našu situaciju.
- 1999. godina bi mogla biti i godina pomirenja, a tu su ideju
inicirali upravo biskupi iz BiH. Jeste li naišli na potporu za ovu
inicijativu tijekom boravka u Vatikanu?
= Mi biskupi Bosne i Hercegovine smo ovu godinu proglasili godinom
pomirenja u želji da zapravo duhovno jačamo mjesne crkve i da
uputimo poziv na duhovnu obnovu, da se pripravimo za veliki
jubilej. Tu nas je Sveti Otac podržao jer je to njegova poruka u
pripravljanju Crkve za veliki jubilej. Na poseban način je citirao
svoje riječi iz Marije Bistrice da oprostiti ne znači zaboraviti
činjenice, već osloboditi srce od zlog pamćenja, kako bismo bili
slobodni od izazova na osvetu, na zlopamćenje ili zle misli o
drugome. Čovjek se u svojoj savjesti treba očistiti i u svojem
pamćenju, kako bi mogao slobodna srca sudjelovati u izgradnji
elemenata pozitivnih za društvo i čovjeka.
- Je li tijekom susreta sa Svetim Ocem bilo riječi o odnosu
Katoličke Crkve i politike i ima li tu nekih poruka iz Vatikana ?
= Nama je Papa posebno dao do znanja da upravo budemo neumorni u
traženju od odgovornih ljudi da zaštite čovjeka i ljudska prava.
Dakle, tu on nas hrabri da ne popuštamo u dizanju glasa za maloga
čovjeka. Također je pozvao odgovorne da ostvare ono što su dužni
učiniti za društvo i za čovjeka. Ja sam stoga ovaj susret doživio
kao jedno ohrabrenje jer zapravo je ovaj pohod bila prilika da
verificiramo je li ovaj naš rad u pravcu djelovanja Crkve u prvom
redu sa Svetim Ocem, pa onda i sa Svetom Stolicom. Tu smo doživjeli
verifikaciju svoga djelovanja i vraćamo se ohrabreni da nastavimo u
svojem poslanju.
(VOA)