YU NIN 14. I. EU I SL-HR-YU

SRBIJA NIN 14. I. 1999. Balkanski Europljani Beogradski tjednik NIN u komentaru Dragoslava Rančića piše: "Izmjenom geopolitičke nomenklature teško se kupuje europska ulaznica. Svijet čeka da se nove balkanske države i međusobno i s drugima počnu ponašati kao da su u Europi. (...)Dok Slovenija zadržava prednost da prva uvidi koliko je Europa još daleko, Hrvatskoj se dogodilo da se od Europe udalji. Nekad tako poistovjećena sa srednjom Europom, ona je, na nedavnom summitu EU u Beču, smještena u 'kužnu zonu zapadnog Balkana', skupa sa Srbijom, koja ipak zadržava najniži rejting. Razlog u oba slučaja je nedemokratski režim. Europeizacija Hrvatske bila je isticana kao jedan od glavnih razloga zbog kojeg je većina stanovništva svojedobno glasovala za osamostaljivanje vlastite države. Laskalo se Njemačkoj i Europi sve dok iz Bonna i Bruxellesa nisu počele stizati kritike na nedemokratsko ustrojstvo Hrvatske.(...) Ali je i Bonnu i Bruxellesu stavljeno do znanja kako nova ponosna država oslonac može naći u SAD, umjesto u Europi i Njemačkoj. Kada su Amerikanci sve otvorenije počeli govoriti hrvatskoj vladi kako neće pružati izdašnu političku potporu nedemokratskim režimima, makar se oni pokazali i kao kooperativni, predsjednik Tuđman se uputio, na veliko iznenađenje vlastite javnosti, u Moskvu. (...)S onemoćalim predsjednikom Jeljcinom Tuđman je razgovarao dvadeset minuta, a onda je razglasio da će se, u okviru hrvatsko- ruskog vojnog sporazuma, kadeti iz Hrvatske ubuduće školovati i u Rusiji, kao što se školuju u West Pointu. Zapad je ostao krajnje ravnodušan, a oporba u Hrvatskoj napala je Tuđmana da srlja u vanjskopolitičke pustolovine, 'prijeteći Zapadu i nudeći se Moskvi za agenta'. (...)O tome gdje je SRJ nema potrebe, ovoga puta, ni govoriti. Mi smo za Europu zemlja s tri režima: nedemokratskim u Srbiji, reformatorskim u Crnoj Gori i internacionaliziranim, a teško nadziranim, na Kosovu. Ostajemo izopćenici, pa je nesuvislo i spominjati nekakvu europeizaciju. (...)"