BAGDAD, 16. siječnja (Hina/AFP) - Irak, zemlja bogate povijesti i arheoloških nalazišta, zemlja je snova za ljubitelje umjetnosti i antikviteta, a posebno za trgovce umjetninama i antikvitetima, čak i ako zbog svog "posla" dođu u
opasnost da budu osuđeni na smrt.
BAGDAD, 16. siječnja (Hina/AFP) - Irak, zemlja bogate povijesti i
arheoloških nalazišta, zemlja je snova za ljubitelje umjetnosti i
antikviteta, a posebno za trgovce umjetninama i antikvitetima, čak
i ako zbog svog "posla" dođu u opasnost da budu osuđeni na smrt. #L#
Razorenost zemlje nakon Zaljevskog rata i velik broj arheoloških
terena - više od 10.000, od kojih na nekima iskopavanja još nisu ni
započela - te teškoće do kojih dolazi u pokušaju kontrole nekih
graničnih prijelaza, pogoduju trgovini.
"Pljačkanje povijesnog naslijeđa zemlje zastrašujuće je", kaže
jedan diplomat. "Posjetio sam neka devastirana arheološka
nalazišta na sjeveru zemlje. Teško je sve nadzirati, a vlasti
moraju rješavati hitnije probleme."
Istina je da irački zakoni zabranjuju izvoz onih umjetničkih dijela
- antikviteta, slika, perzijskih i drugih tepiha - koja spadaju u
kulturnu baštinu zemlje.
Unatoč tome, izazov je prevelik. Mezopotamija nudi blago
neprocjenjive vrijednosti: preko granice ne možete odnijeti cijelu
palaču, ali možete zemljano posuđe, figurice iz tog razdoblja,
piktografske pločice, ostatke raznobojnih keramičkih predmeta
različitih civilizacija.
Zaštita arheoloških nalazišta neprimjerena je i nedovoljna. Pustim
Babilonom šeću rijetki posjetitelji, gazeći pritom po keramičkim
fragmentima iz 3. ili 4. tisućljeća prije Krista.
"Ja ne diram arheološka nalazišta", kaže jedan bagdadski trgovac
umjetninama. "To je krađa i zbog nje možete biti osuđeni na smrt."
U prilog tom podatku govori i činjenica da je u siječnju 1998., u
gradu Mossoulu na sjeveru zemlje pogubljeno deset osoba, jer su
kipu krilatog bika, koji potječe iz asirskog razdoblja, "otkinuli"
glavu tešku jednu tonu. Glava je bila namijenjena stranom
naručitelju.
Iračani su nekoliko puta za krađu optuživali mrežu trgovaca u
inozemstvu koji se organizirano bave tim poslom, kao moguće
sudionike navodeći strane diplomate i UN-ove djelatnike.
U prilog sumnjama umjetničkih krugova u Bagdadu ide i činjenica da
je veći broj članova UNSCOM-ove misije za razoružanje, prije
nekoliko mjeseci odbilo otvoriti svoje kofere tijekom jedne
iznenadne kontrole.
Nakon Zaljevskog rata Bagdad je optužio američke vojnike za krađu
arheoloških komada iz Ura (375 km južno od Bagdada) gdje se nalaze
ruševine iz sumerskog razdoblja (2.500 prije Krista).
Unatoč opasnostima, trgovina se nastavlja. Neke su se organizirane
skupine specijalizirale za trgovinu umjetničkih djela preko
iračko-sirijske granice, a drugi put vodi preko Kurdistana.
Zanimljiva je priča još jednog bagdadskog trgovca umjetninama.
"Jedan je trgovački posrednik kćerki nekog diplomate platio 40.000
dolara da bi preko granice prenijela vrijedan arheološki
predmet, koji je u Jordanu prodan po deset puta većoj cijeni, a
završio je u Londonu. Posrednik je ipak uhićen, ali je pošteđen
smrtne kazne. Ipak, odslužit će 30 godina zatvora."
Ljubitelje umjetnosti privlače i stvari koje se mogu legalno kupiti
- stari namještaj, srebrnina, antikni predmeti od stakla. "Turci i
Sirijci, koji su veliki pozavatelji takvih stvari, dobri su kupci",
kaže jedan trgovac.
Poznavatelji starina će u potrazi za vrijednim predmetom, na
sajmovima na otvorenom pronaći vrijedne stvari što ih, iz nužde,
prodaju iračke obitelji pogođene embargom.
(Hina) mh dh