RIM, 15. siječnja (Hina/AR) - Papa Ivan Pavao II. danas je u Vatikanu primio nadbiskupa vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića, pomoćnog biskupa monsinjora Peru Sudara, banjalučkog biskupa monsinjora Franju Komaricu te
mostarsko-duvanjskog i trebinjsko mrkaljskog biskupa, monsinjora Ratka Perića, poželjevši im da "životni polet koji je stoljećima obilježavao Crkvu u Bosni i Hercegovini ne oslabi nego ojača".
RIM, 15. siječnja (Hina/AR) - Papa Ivan Pavao II. danas je u
Vatikanu primio nadbiskupa vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića,
pomoćnog biskupa monsinjora Peru Sudara, banjalučkog biskupa
monsinjora Franju Komaricu te mostarsko-duvanjskog i trebinjsko
mrkaljskog biskupa, monsinjora Ratka Perića, poželjevši im da
"životni polet koji je stoljećima obilježavao Crkvu u Bosni i
Hercegovini ne oslabi nego ojača".#L#
Svakih pet godina biskupi podnose službeno izvješće Svetoj Stolici
o stanju u katoličkoj Crkvi u njihovim dijecezama. Papa je danas
primio biskupe da bi im izložio svoje mišljenje o stanju u BiH i
ulozi katoličke Crkve na tom području.
Ivan Pavao II. je pozvao na zajedništvo u bosanskohercegovačkoj
Crkvi, kazavši da se "valja na prikladan način prilagođavati
sadašnjim potrebama Crkve i ostvarivati te potrebe u potpunome
zajedništvu s pastirima biskupija".
"Nema sumnje da će usklađenost u apostolskim ciljevima i prisna
suradnja svih, od svećenika, redovnika, redovnica do vjerskih
svjetovnjaka, pod revnim vodstvom biskupa, uroditi obilnim
plodovima vjere, ljubavi i svetosti. Bit će to na korist ne samo
Crkvi, koja će time biti odlučno upravljena prema budućnosti, nego
također i građanskome društvu", rekao je Ivan Pavao II.
"Nastavite i dalje braniti neotuđiva prava svake osobe i svakoga
naroda, kao što ste to činili od samoga početka krvavoga sukoba",
poručio je Sveti Otac.
"Kako se s boli ne prisjetiti da se broj katolika u BiH više nego
prepolovio? Kako ne spomenuti pustošenja koja su se dogodila gotovo
svuda, a posebno na većem dijelu Banjalučke biskupije i Sarajevske
nadbiskupije, stare Vrhbosne, kao i na djelu Mostarsko-duvanjske i
Trebinjsko-mrkaljske biskupije?", kazao je Papa te pohvalio znake
učvršćenja mira, ali je spomenuo i razloge svoje zabrinutosti.
Prije svega nije još riješeno pitanje povratka izbjeglica, ali je
Papa upozorio i na "nejednako postupanje s trima konstitutivnim
narodima Bosne i Hercegovine, posebno pak što se tiče potpunoga
poštivanja vjerskoga i kulturnoga identiteta. "Upoznat sam sa
zaprekama na koja nailazi katoličko pučanstvo na području
središnje Bosne, na banjalučkome području i u Posavini pri pokušaju
da se ponovno vrate na svoja ognjišta", kazao je Papa.
Glavno pitanje koje valja riješiti i o kojemu ovisi pravedno
rješenje različitih drugih pitanja ostaje stvaranje nepristranih
uvjeta za tako željeni povratak prognanih i izbjeglih u vlastite
domove i osiguranje njihove mirne budućnosti, naglasio je Papa.
On je dodao da ono što se "traži za katolike vrijedi također i za
pripadnike drugih vjerskih zajednica i etničkih skupina na
cijelome području Bosne i Hercegovine.
"Istina, sloboda, jednakost, uzajamno poštivanje, solidarnost
temelj su mirne budućnosti i napretka za svakoga pojedinca i za sve
zajedno. Na tim vrijednostima treba graditi zemlju, koju čine
različiti narodi, kulture i vjerske zajednice. Svaki čovjek je
najdragocjenije blago svake zemlje", ističe Papa.
Poglavar Katoličke crkve je zatim pozvao bosanskohercegovačke
biskupe da nastave svoj ekumenski rad s "braćom pravoslavcima, kao
i dijalog sa židovskom općinom i islamskom zajednicom". Papa je
pohvalio odluku da 1999. bude proglašena "Godinom pomirenja".
"U Mariji Bistrici sam 3. listopada 1998. podsjetio da 'oprostiti i
pomiriti se znači očistiti sjećanje od mržnje, zavade, želje za
osvetom, znači priznati bratom čak i onoga koji nam je nanio zlo,
znači ne dopustiti da nas pobijedi zlo, nego zlo savladati
dobrom'", rekao je Papa bosanskohercegovačkim biskupima.
(Hina) st sb