IZVJEŠĆE S INOZEMNIH TRŽIŠTA OD 14. SIJEČNJA 1999. GODINE

IZVJEŠĆE S INOZEMNIH TRŽIŠTA OD 14. SIJEČNJA 1999. GODINE a) Indeksi na svjetskim burzama u 12:00 GMT Burza / Indeks TRENUTAČNI ZATVARANJE -------------------------------------------------- Frankfurt/DAX 30 5007,27 4931,80 London/FTSE-100 5843,10 5850,10 New York/DJIA 9349,56 9474,21 Tokyo/NIKKEI 13738,86 13403,27 -------------------------------------------------- Komentar: Panika! Ta riječ sasvim je dovoljna da bi se opisalo što se sinoć zbivalo u prvih sat vremena trgovanja na Wall Streetu. U tom se razdoblju Dow Jones indeks strmoglavio više od 260 bodova. Bila je to posljedica vijesti kako je Središnja banka Brazila devalvirala real, kako bi spriječila daljnje produbljavanje financijske krize. Ta vijest šokirala je ulagače, pa su, na prvi udar zvona koji je označio početak trgovanja, počeli panično prodavati dionice, ne pitajući za cijenu. Pod najvećim su se pritiskom našle dionice banaka, s obzirom da su se ulagači prisjetili dužničke krize u Latinskoj Americi kasnih 80-ih godina, kada su tamošnje vlade odbile vratiti dugove američkim bankama, što je gotovo uništilo mnoge od njih. Ipak, polovicom sastanka Tržište se smirilo i, uslijedio je preokret. Procijenivši kako su, nakon početne rasprodaje, dionice vrlo jeftine, ulagači su zaredali s nalozima za kupnju. Stoga se Dow Jones ponešto oporavio, pa je Wall Street zatvoren s indeksom "samo" 125 bodova "kraćim" nego dan prije. Što dalje? Sve ovisi o tomu hoće li se brazilska kriza proširiti na ostatak kontinenta i baciti ga u recesiju. Već je sada situacija vrlo kritična, s obzirom da se radi o krizi osmog po veličini gospodarstva svijeta, kažu analitičari. Ako se kriza proširi, to će snažno uzdrmati i gospodarstvo SAD jer, 20 posto svog ukupnog izvoza SAD plasiraju u zemlje Latama. U Azija i Europi - mirno Za razliku od Wall Streeta, na Tokijskoj je burzi jutros vladalo vrlo dobro raspoloženje. Nikkei indeks skočio je 335 bodova, ili 2,5 posto. Ulagače je oraspoložio oporavak dolara u odnosu na jen, pa su u fokusu ulagača bile dionice japanskih izvoznika - Sony, Canon, Fuji Photo itd. Pored toga, na Tržište je pozitivno djelovala vijest o koaliciji vladajuće Liberalno demokratske stranke (LDP) i Liberalne stranke (LP), koja će rezultirati stvaranjem nove koalicijske vlade. Zahvaljujući suradnji s LP-om, vladajuća stranka dobit će značajnu potporu u parlamentu, neophodnu za "lakši prolaz" nekoliko značajnih zakona za reformu japanskog gospodarstva. Na europskim je pak burzama jutros bilo vrlo mirno. U Londonu se Footsie indeks kreće na jučerašnjim razinama. Ulagači ne žele mijenjati pozicije dok ne bude jasnija situacija u Brazilu, kažu dileri. U Frankfurtu je pak DAX indeks jutros porastao oko 75 bodova, zbog čega se vratio iznad razine od 5.000 bodova. No, to je, kažu analitičari, samo korekcija cijena dionica nakon njihova snažnog jučerašnjeg pada. ------------------------------------------------- b) Tečaj američkog dolara u 12:00 GMT TRENUTAČNI NAJVIŠI NAJNIŽI ------------------------------------------------- Euro/USD 1,1654/64 1,1692 1,1616 Euro/JPY 132,36/46 132,70 131,05 USD/JPY 113,80/90 113,98 113,00 Cijena zlata 286,10 / 286,60 USD/Unca ------------------------------------------------- Komentar: Prijeti li svjetskim financijskim tržištima novi potres sličan onom iz kolovoza prošle godine kada je pala Rusija? To je osnovno pitanje koje postavljaju analitičari i ulagači diljem svijeta nakon devalvacije brazilskog reala. Unatoč devalvaciji, ili baš zbog nje, jučer je nastavljen egzodus ulagača iz Brazila. Doduše, nije povučeno 1,2 milijarde dolara, kao dan prije, no cijene su dionica na burzi u Sao Paulu samo u prvih 15- ak minuta potonule više od 10 posto, pa je zaustavljeno trgovanje. Kasnije je ono nastavljeno, pa se Bovespa indeks ponešto oporavio. Na kraju, njegov jučerašnji gubitak iznosi "svega" pet posto. Tečaj dolara prema brazilskoj valuti stabilizirao se pak oko 1,30 reala. No, ulagači su "na iglama" jer, pred Brazilom su teški dani. Vrline i mane devalvacije Novi predsjednik Središnje banke Brazila Francisco Lopes izjavio je kako, nakon proširenja raspona kretanja tečaja, u ovoj godini očekuje devalvaciju reala prema dolaru od 12 posto. Većina analitičara smatra da je Lopes preoptimističan te predviđaju deprecijaciju brazilske valute od 25 posto. Kako bilo, Lopes kaže kako će nakon devalvacije real biti manje ranjiv na špekulative napade. Nadalje, devalvacija bi, uz implementaciju ključnih, strožih proračunskih mjera, "mogla stvoriti uvjete za smanjenje kamatnih stopa i vođenje nešto restriktivnije monetarne politike," izjavio je Lopes. Većina analitičara smatra da je Lopes na dobrom putu, s obzirom da je jedan od ključnih problema osmog po veličini svjetskog gospodarstva dosad bila upravo kontroverzna ekonomska politika precijenjene valute i visokih kamatnih stopa. Nadu potiče i Lopesova izjava kako neće biti zaokreta u deviznoj politici. Naime, ulagači su se plašili kako bi Brazil, kao prošle godine Malezija, mogao uvesti zakone koji onemogućuju povlačenje deviza iz zemlje. Kako bilo, Lopes ima povjerenje Tržišta. Tim više što je na "istoj liniji" kao i sada već bivši predsjednik središnje banke Gustavo Franco, kojega mnogi smatraju jednim od glavnih "arhitekata" četverogodišnjeg oporavka brazilskog gospodarstva nakon desetljeća visoke inflacije. No, je li to dovoljno da se zadrži povjerenje ulagača? Mnogi se plaše kako bi devalvacija reala mogla izazvati krizu povjerenja među ulagačima koja je prošle godine Rusiju i većinu Jugoistočne Azije odvela u kaos. Zabrinutost je tim veća što se devizne rezerve Brazila trenutačno procijenjuju na svega 35 do 45 milijardi dolara, ne uključujući 9,0 milijardi dolara prve tranše kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), dok su još polovicom prošle godine iznosile 70 milijardi dolara. Kritična situacija Sve u svemu sitaucija je kritična. Na to ukazuje i vrlo brza reakcija predsjednika SAD-a Billa Clintona. Samo par sati nakon devalvacije reala on je izjavio: "Naporno smo radili kako bismo spriječili širenje azijskih kriza na Brazil... Izuzetno smo zainteresirani da Brazil nastavi s provođenjem programa reforme gospodarstva i, uspije". Na opasnosti koje prijete ukazuje i podatak kako je zamjenik ministra financija SAD Lawrence Summers jučer otkazao put u New York i ostao u Washingtonu, kako bi pratio razvoj situacije na financijskim tržištima. Nadalje, brzo su reagirale vlade Skupine sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) te priopćile kako pozorno prate situaciju. One su sasvim svjesne kuda bi produbljavanje brazilske krize moglo odvesti svjetsko gospodarstvo, stoga su još krajem prošle godine, zajedno s MMF-om, Brazilu obećale pomoć od čak 41 milijardu dolara. Hoće li to biti dovoljno da se spriječi pad Brazila i ostalih zemalja Latama, ostaje da se vidi. U međuvremenu, američki se dolar oporavio. Uglavnom zbog toga što ulagači traže utočište za svoj kapital. A što je sigurnije od američkih obveznica. Rast potražnje za njima potiče i cijenu dolara. Tako se ona danas vratila iznad razine od 113 japanskih jena. Prema jenu je ojačao i euro, pa se njegov tečaj probio iznad 132 JPY. U odnosu pak na dolar, tečaj eura stabilizirao se u području iznad 1,16 USD.