BRAZILIA, 13. siječnja (Hina/Reuters/UPI/AP) - Vrijednost dionica +na europskim tržištima u srijedu je zabilježila snažan pad zbog +potresa u brazilskoj ekonomiji, koji su kulminirali ostavkom +predsjednika brazilske središnje banke
Gustava Franca, jednog od +arhitekata stabilizacijskog plana te zemlje.
BRAZILIA, 13. siječnja (Hina/Reuters/UPI/AP) - Vrijednost dionica
na europskim tržištima u srijedu je zabilježila snažan pad zbog
potresa u brazilskoj ekonomiji, koji su kulminirali ostavkom
predsjednika brazilske središnje banke Gustava Franca, jednog od
arhitekata stabilizacijskog plana te zemlje. #L#
Franco je podnoseći ostavku rekao da se radi o osobnim i
profesionalnim razlozima.
Lavina je u osmoj po veličini svjetskoj ekonomiji pokrenuta prošlog
tjedna odlukom jedne od brazilskih saveznih država da na tri
mjeseca obustavi plaćanje dugova središnjoj vladi. Taj je potez,
iako se radilo o relativno malom iznosu, izazvao strahovanja u
mogućnost dosljednoga provođenja čvrste ekonomske politike u
Brazilu i u utorak su investitori s brazilskog tržišta novca
povukli oko milijardu dolara.
"Sa odljevom, poput jučerašnjeg, Brazil je pod velikim pritiskom"
kaže Scott Schwager, strateg za tržišna pitanja u Deutsche Bank u
Londonu. "S 35 milijarde dolara u rezervama pitanje je koliko dugo
Brazil može izdržati odljeve".
Očekuje se da će Brazil devalvacijom svoje valute pokušati spasiti
devizne rezerve za koje se vjeruje da iznose oko 35 milijardi
dolara. One su još polovicom prošle godine iznosile oko 70
milijardi dolara.
Zabrinutost zbog najava devalvacije brazilske valute reala i
mogućnosti prelijevanja krize na svjetsku ekonomiju uznemirile su
ulagače širom svijeta i dovele do pada vrijednosti dionica
na europskim burzama.
Vodeće španjolske kompanije, sa velikim ulaganjima u Brazilu,
zabilježile su do pet posto pada vrijednosti dionica, a gubitke su
pretrpile i europske banke za koje se vjeruje da su veliki kreditori
Brazila.
Borba Brazila protiv ponavljanja scenarija azijske financijske
krize odrazila se i na vrijednost dolara koji je pao zbog
strahovanja od učinka eksplozije krize u najvećoj latinoameričkoj
ekonomiji na Sjedinjene Države. Oko 20 posto američkog izvoza
otpada na tu regiju.
Prošle su godine vodeće zemlje svijeta i MMF pokušale spasiti
Brazil od devalvacije zajmom čija je prva tranša od devet milijardi
dolara oslobođena koncem godine.
(Hina) ps sl