HR-BURZE-PROMET-Burze/dionice +IZVJEŠĆE S INOZEMNIH TRŽIŠTA OD 13. SIJEČNJA 1999. GODINE ++IZVJEŠĆE S INOZEMNIH TRŽIŠTA OD 13. SIJEČNJA 1999. GODINE+a) Indeksi na svjetskim burzama u 12:00 GMT+Burza / Indeks TRENUTAČNI ZATVARANJE
+--------------------------------------------------+Frankfurt/DAX 30 5034,58 5200,10+London/FTSE-100 5908,10 6033,40+New York/DJIA 9474,21 9619,89+Tokyo/NIKKEI 13403,27 13360,97+--------------------------------------------------+Komentar:+ Nakon što se nekoliko dana stabilno kretao u području iznad 9.600 +bodova, noćas se Dow Jones indeks strmoglavio gotovo 150 bodova, +zbog čega je zaronio ispod razine od 9.500 bodova. Najviše su pale +cijene tehnoloških dionica, s obzirom da su ulagači procijenili +kako su te dionice trenutačno precijenjene. Tržište je, također, +pod pritiskom zbog rasplamsavanja financijske krize u Brazilu, +gdje su samo jučer cijene dionica potonule čak 7,6 posto. Kriza +Brazila moglo bi osjetno naštetiti američkom gospodarstvu, s +obzirom da je ta zemlja najznačajniji trgovinski partner SAD-a u +Latinskoj Americi. + Snažan pad Wall Streeta izazvao je potonuće cijena europskih
IZVJEŠĆE S INOZEMNIH TRŽIŠTA OD 13. SIJEČNJA 1999. GODINE
a) Indeksi na svjetskim burzama u 12:00 GMT
Burza / Indeks TRENUTAČNI ZATVARANJE
--------------------------------------------------
Frankfurt/DAX 30 5034,58 5200,10
London/FTSE-100 5908,10 6033,40
New York/DJIA 9474,21 9619,89
Tokyo/NIKKEI 13403,27 13360,97
--------------------------------------------------
Komentar:
Nakon što se nekoliko dana stabilno kretao u području iznad 9.600
bodova, noćas se Dow Jones indeks strmoglavio gotovo 150 bodova,
zbog čega je zaronio ispod razine od 9.500 bodova. Najviše su pale
cijene tehnoloških dionica, s obzirom da su ulagači procijenili
kako su te dionice trenutačno precijenjene. Tržište je, također,
pod pritiskom zbog rasplamsavanja financijske krize u Brazilu,
gdje su samo jučer cijene dionica potonule čak 7,6 posto. Kriza
Brazila moglo bi osjetno naštetiti američkom gospodarstvu, s
obzirom da je ta zemlja najznačajniji trgovinski partner SAD-a u
Latinskoj Americi.
Snažan pad Wall Streeta izazvao je potonuće cijena europskih
dionica. U Frankfurtu je DAX indeks jutros izgubio više od 160
bodova, zbog čega je pao na najnižu ovogodišnju razinu - 5.034 boda.
Nijemce zabrinjava i krvna slika gospodarstva, s obzirom da
industrijska proizvodnja pada, a nezaposlenost raste.
I u Londonu su cijene dionica jutros osjetno pale. Footsie indeks
izgubio je 125 bodova, zbog čega je zaronio duboko ispod razine od
6.000 bodova.
Ni u Tokiju situacija nije ništa bolja. Doduše, Nikkei je indeks
jutros porastao. No, neznatno.
-------------------------------------------------
b) Tečaj američkog dolara u 12:00 GMT
TRENUTAČNI NAJVIŠI NAJNIŽI
-------------------------------------------------
Euro/USD 1,1626,36 1,1626 1,1551
Euro/JPY 129,73/83 130,37 129,19
USD/JPY 111,35/45 112,75 111,36
Cijena zlata 288,00 / 288,50 USD/Unca
-------------------------------------------------
Komentar:
Oporavak američkog dolara, potaknut jučerašnjom intervencijom
Bank of Japan, nije dugo trajao. Već je danas tečaj "zelenbaća"
ponovno potonuo ispod razine od 112 japanskih jena, što je
posljedica razbuktavanja financijske krize u Brazilu i jačanje
napetosti u trgovinskim odnosima između SAD i Japana.
Naime, Brazil je u sve težoj situaciji nakon što je Minas Gerais,
treća po veličini brazilska država, prošloga tjedna proglasila
tromjesečni moratorij na otplatu duga od 13,4 milijarde dolara
središnjoj vladi. To bi moglo ozbiljno ugroziti antikrizni program
predsjednika Fernanda Cardosa, a mogući pad Brazila vrlo bi se
negativno odrazio na cjelokupnu Latinsku Ameriku, s obzirom da je
Brazil gospodarska lokomotiva tog kontinenta, kažu analitičari.
Strah ulagača da bi Brazil mogao pasti u financijsku krizu
azijskoga tipa vrlo se brzo pretvorila u paniku, pa su samo jučer
strani ulagači iz te zemlje povukli investicije vrijedne čak
milijardu dolara. Zbog toga su cijene brazilskih dionica pale čak
7,6 posto, a tamošnja se valuta našla pod najvećim pritiskom još od
ljeta prošle godine kada je jedva izbjegnuta devalvacija reala.
Kriza Brazila predstavlja težak teret za dolar, s obzirom da je ta
zemlja najznačajniji trgovinski partner SAD-a u Latinskoj
Americi.
Nadalje, "zelenbać" je pod snažnim pritiskom zbog rasta napetosti u
trgovinskim odnosima između SAD i Japana. Naime, nakon sastanka s
japanskim ministrom trgovine Kaoruom Yosanom, sinoć je trgovinska
predstavnica SAD Charlene Barshefsky izjavila kako SAD neće
tolerirati nepošteno ponašanje Japanaca kako na tržištu čelika,
tako i na ostalim tržištima. Naime, prošle je godine izvoz čelika iz
Japana u SAD porastao s 2,7 milijuna tona u 1997. godini na čak 7,0
milijuna tona, što je, tvrde domaći proizvođači čelika, posljedica
dampinških cijena. To je osnovni uzrok što trgovinske tenzije
između SAD i Japana, kako je to kazala Barshefsky, "rastu prilično
dramatično".
Zbog toga se ulagači plaše novog trgovinskog rata između te dvije
zemlje, sličnog onomu iz 1995. godine, kada se Washington poslužio
politikom slabljenja dolara kako bi prisilio Tokyo na trgovinske
ustupke. Tada je tečaj "zelenbaća" potonuo na najnižu razinu u
povijesti - na svega 80-ak jena.
Ipak, ulagači se plaše i nove intervencije Bank of Japan, stoga se
tečaj dolara trenutačno kreće u području iznad 111 jena. Njegovoj
stabilnosti pridonijeo je i ministar financija SAD Robert Rubin
izjavivši sinoć kako podržava snažan dolar. "Mislim kako nam je jak
dolar dobro služio u proteklih šest godina, s obzirom da je
pridonijeo niskim kamatnim stopama i nižoj inflaciji te većem
povjerenju u zemlju, stoga politika snažnog dolara ostaje
nepromijenjena," izjavio je Rubin. Međutim, odbio je kazati na koje
konkretne razine tečaja misli.