ZAGREB, 12. siječnja (Hina) - Mnoge mjere, poduzete u Hrvatskoj da +bi se suzbila trihineloza - opasna nametnička bolest ljudi i +životinja, nisu dale željene rezultate. Bolest se proširala i na +područja gdje je prije nije bilo, a iz
godine u godinu raste i broj +oboljelih ljudi. Nedavno je zbog konzumiranja zaraženog svinjskog +mesa, zabilježen i jedan smrtni slučaj. Stoga postoje razmišljanja +da bi na najugroženijim područjima privremeno trebalo zabraniti +uzgoj svinja, izjavio je za Hinu ravnatelj Uprave za veterinarstvo +Mate Brstilo. Velike nade Uprava polaže na Program suzbijanja +trihineloze, za čiju se provedbu u ovoj godini planira utrošiti 5,8 +milijuna kuna. Program će se provoditi idućih pet godina.
ZAGREB, 12. siječnja (Hina) - Mnoge mjere, poduzete u Hrvatskoj da
bi se suzbila trihineloza - opasna nametnička bolest ljudi i
životinja, nisu dale željene rezultate. Bolest se proširala i na
područja gdje je prije nije bilo, a iz godine u godinu raste i broj
oboljelih ljudi. Nedavno je zbog konzumiranja zaraženog svinjskog
mesa, zabilježen i jedan smrtni slučaj. Stoga postoje razmišljanja
da bi na najugroženijim područjima privremeno trebalo zabraniti
uzgoj svinja, izjavio je za Hinu ravnatelj Uprave za veterinarstvo
Mate Brstilo. Velike nade Uprava polaže na Program suzbijanja
trihineloze, za čiju se provedbu u ovoj godini planira utrošiti 5,8
milijuna kuna. Program će se provoditi idućih pet godina. #L#
Iako smo upozoravali na razdoblje nakon rata, iznenađeni smo
razmjerima trihineloze. Posljednjih se godina proširila i na
područja gdje je prije nije bilo, primjerice u Virovitičko-
podravsku županiju, kazao je Brstilo.
Ipak, najugroženija je Vukovarsko-srijemska županija, u kojoj je u
posljednjoj svinjokolji od 87.000 pregledanih svinja trihinelom
bilo zaraženo 2.056. Slijedi je Osječko-baranjska županija sa 330
zaraženih svinja, Virovitičko-podravska sa 130 (gotovo pedeset
posto više nego lani), te Brodsko-posavska sa 90 zaraženih svinja.
U te četiri županije pretraženo je više od 230.000 uzoraka svinja, a
zaraženo je bilo više od 2.600. No to nisu potpuni podatci. Prošle
godine od 147.000 pregledanih svinja, zaraženo je bilo 1.160.
Broj oboljelih u posljednjih osam godina neprestano raste, od 20-ak
u 1990. i 1991. do oko 450 u prošloj godini. Razlog tako velikog
broja oboljelih dijelom se može pripisati i povećanom broju svinja
zaklanih za potrebe domaćinstava, pojašnjava Brstilo.
Upitan koliko su utemeljene informacije da bi se na nekim
područjima privremeno mogao zabraniti uzgoj svinja, Brstilo je
napomenuo da se o tome razmišljalo. Poznato je, kaže, da bolest u
nekim dvorištima tinja već nekoliko godina. Takvi su slučajevi,
primjerice, zabilježeni u Babinoj Gredi, pa se lako može dogoditi
da će se u nekim dvorištima morati neškodljivo ukloniti dio svinja,
pa i preporučiti zabrana uzgoja na neko vrijeme.
Zabrana ne mora potrajati dugo, no bitno je za to vrijeme ukloniti
sve potencijalne izvore bolesti u određenom dvorištu - ona se
moraju temeljito sanirati, moraju se iskorijeniti, odnosno
smanjiti broj štakora te poboljšati uvjeti držanja svinja.
Program suzbijanja trihineloze u nas predviđa više mjera u borbi
protiv te bolesti, a prva od njih - deratizacija u 50-ak
najugroženijih mjesta - trebala bi se provesti već ovoga proljeća.
Za to se u ovoj godini planira utrošiti oko 2,7 milijuna kuna, s tim
da bi se deratizacija provodila i u jesen, a po potrebi i češće.
Za troškove serološkog ispitivanja rasplodnih svinja na
najugroženijim područjima država planira utrošiti oko 820.000
kuna, a za naknadu štete vlasnicima zaraženih svinja zaklanih za
potrebe vlastitog domaćinstva te njihovo neškodljivo uklanjanje,
oko 2,4 milijuna kuna.
(Hina) bm sp