ZAGREB, 11. siječnja (Hina) - Norveško parlamentarno izaslanstvo +zadovoljno je iskrenošću odgovora hrvatskih sugovornika na njihova +katkad i kritička pitanja o unutarnjoj i vanjskoj politici, +gospodarstvu i povratku izbjeglica,
ocijenila je u ponedjeljak +predsjednica norveškog parlamenta Kristi Kolle Grondahl.
ZAGREB, 11. siječnja (Hina) - Norveško parlamentarno izaslanstvo
zadovoljno je iskrenošću odgovora hrvatskih sugovornika na njihova
katkad i kritička pitanja o unutarnjoj i vanjskoj politici,
gospodarstvu i povratku izbjeglica, ocijenila je u ponedjeljak
predsjednica norveškog parlamenta Kristi Kolle Grondahl.#L#
Izaslanstvo Odbora za vanjske poslove norveškog parlamenta
(Stortingenta), koje na čelu s predsjednikom Odbora Haakonom
Blankenborgom, boravi u posjetu Hrvatskom državnom Saboru,
razgovaralo je u ponedjeljak s članovima Odbora za vanjsku
politiku.
Norveške parlamentarce primili su i hrvatski predsjednik Franjo
Tuđman i ministar vanjskih poslova Mate Granić.
"Ponekad je teško otvoreno razgovarati s ljudima koje ne poznajete
tako dobro, a mi smo došli s nekoliko možda kritičkih pitanja, no
vrlo sam zadovoljna što sam dobila tako otvorene odgovore", kazala
je Kristi Kolle Grondahl.
Pitanja su se u području vanjske politike odnosila poglavito na
regionalne probleme i odnose sa susjednim zemaljama, ponajviše s
BiH te s europskim zemljama.
Norvežani su mogli čuti da "Hrvatska nastoji normalizirati odnose
sa svim susjedima, ali u pokušaju zaštite hrvatskoga naroda u BiH
nailazi na sukobe interesa", rekao je voditelj saborskog
izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini OESS-a Ivan Milas.
On rješenje problema u BiH vidi u potpuno regionalnom pristupu,
velikoj kantonalnoj autonomiji i slobodnoj trgovini.
Izaslanstvo se najviše raspitivalo o izbornome zakonu i medijima,
poglavito televiziji.
Kad je riječ o izbornom zakonu, upozorio je Milas, Hrvatska ne bi
trebala biti eksperimentalno područje, što znači da joj inozemni
predlagatelji ne bi trebali sugerirati nešto što ni sami
nemaju u vlastitim zemljama.
Bio je to njegov odgovor na prijedlog izbornoga zakona prema kojemu
bi nacionalne manjine imale zajamčeno mjesto u Saboru, a
mnogostruko brojnija hrvatska dijaspora ostala bez predstavnika.
Sa strateškim ciljevima hrvatske politike Norvežane su upoznali
predsjednik Tuđman i ministar Granić, istaknuvši hrvatsku
opredijeljenost za postizanje punopravnog članstva u
euroatlantskim integracijama i njezinu odlučnost u dosljednoj
provedbi washingtonskih i daytonskih sporazuma.
Ministar Granić zatražio je ponovno ukidanje viza za hrvatske
građane koji putuju u Norvešku.
Sredinom prošle godine Norveška je ponovno uvela vize za hrvatske
građane nakon što je nekoliko stotina hrvatskih Srba iz Podunavlja
zatražilo azil u toj zemlji.
Granić je stoga predložio ponovno razmatranje odluke o privremenoj
suspenziji Ugovora o ukidanju viza.
On je objasnio da je stanje u hrvatskom Podunavlju i ostalim
dijelovima Hrvatske opustošenima ratom sigurnosno stabilno.
Izgradnji sigurnosti pridonijet će i nastavak obnove za što su
izdvojena velika sredstva iz proračuna.
(Hina) rt maš