VOA-INTEGRALNI MONTGOMERY-8-1

GLAS AMERIKE - VOA Integralni tekst intervjua s Williamom Montgomeryem, veleposlanikom Sjedinjenih Država u Republici Hrvatskoj "Redakcija Glasa Amerike na hrvatskom jeziku je 5. siječnja objavila interview s Williamom Montgomeryem, veleposlanikom Sjedinjenih Država u Republici Hrvatskoj. S obzirom da je ovaj intervju u Hrvatskoj predmet polemika i raznih intepretacija, Glas Amerike objavljuje prijepis intervjua u cijelosti. VOA (Bojan Klima): Došli ste u Zagreb prije godinu dana. Kakva je bila ta godina? Što je ona značila za američko-hrvatske odnose? WILLIAM MONTGOMERY: Godina je bila prepuna događaja. Zagreb je grad u kojem se neprestano nešto događa. Mislim da smo u prošloj godini postigli velik napredak u odnosima između dvije zemlje. Postavili smo temelj za buduće uspjehe, u 1999. godini. Jer, kada razmišljamo o prošloj godini, gledamo i prema ovoj koja je pred nama. Naši su napori povezani s tri područja: demokratizacijom, primjenom Daytonskog sporazuma te povratkom izbjeglica i raseljenih osoba i nacionalnom pomirbom. To su za nas tri stožerna pitanja, i u sva ta tri područja se vrlo mnogo radilo. VOA: Možete li reći nešto konkretnije o područjima gdje je postignut napredak. Gdje se stvari odvijaju dobro? Nakon toga, recite nam nešto konkretnije i o glavnim problemima u odnosima dvije zemlje. WM: Dopustite mi da prvo govorim o pitanjima u kojima je postignut stvarni napredak. To je problematika vezana uz povratak i pomirbu. Prvo, Komisija Članak 11 bila je vrlo aktivna. Drugo, s hrvatskom Vladom smo zajednički radili na implementaciji postupka za povratak izbjeglica. U suradnji s Vladom postignut je i plan obnove, potom je održana konferencija o obnovi i razvoju. Sve ovo smatram pravnim temeljem za povratak izbjeglica i prognanika. Hrvatska je Vlada u potpunosti prihvatila načelo da se svaka osoba ima pravo vratiti svojoj kući. Prema tome, postavljanje tog pravnog temelja smatram glavnim uspjehom. Sada se mora pozorno pratiti primjena tih pravila, ali temelj je postavljen i ja to smatram vrlo, vrlo važnim. Glede primjene Daytonskog sporazuma, postignut je Sporazum o posebnim odnosima i sporazum o Pločama i Neumu. Hrvatske su vlasti pristale ukinuti ulazne vize za sve građane Bosne i Hercegovine koji posjeduju novu putovnicu te zemlje. Hrvatske su vlasti također priznale nove registarske pločice koje su uvedene u Bosni i Hercegovini. Osnovana je Radna skupina za Bosnu i Hercegovinu. Prema tome, i u ovom je području postignut znakovit napredak. Tu je, naravno, bio i završetak mandata UNTAES-a, što je uspješno prošlo, i s tim u vezi također radimo na nizu problema vezanih za povratak. Tu je i američki program, zvan WRAP, u okviru kojeg pomažemo osam mjesta i gradova koji su prihvatili načela nacionalne pomirbe, gdje je ostvarena međuetnička suradnja. Financijski pomažemo obnovu tih mjesta. Prema tome, i na tom smo području bili vrlo aktivni. VOA: Područja na kojima je zabilježen napredak, sva ta pitanja su povezana ili s bosanskohercegovačkom problematikom ili pak s pitanjem povratka izbjeglica iz drugih država ili entiteta, Jugoslavije ili republike srpske... Možete li nam reći o vašim aktivnostima glede pitanja koja su isključivo vezana uz hrvatsku političku scenu, primjerice demokratizacija ili prava manjina? WM: U svezi sa svim tim pitanjima, hrvatske vlasti znaju kakvo je stajalište Sjedinjenih Država. Smatramo da se u tom području još mnogo toga treba učiniti. Primjerice, Sjedinjene su se Države vrlo jasno izrazile što očekuju od Hrvatske glede članstva u programu Partnerstvo za mir. Hrvatska treba poduzeti znakovite korake u procesu demokratizacije ako želi da Sjedinjene Države podrže njezin zahtjev za članstvo. Sada je na potezu hrvatska Vlada, ona treba odlučiti u kojem roku, koliko brzo, želi postati članica tog programa NATO saveza. Što se nas tiče, željeli bismo da se to dogodi ubrzo. Sve ovisi o željama hrvatskih vlasti, one će odrediti u kojem se roku žele pridružiti Partnerstvu za mir. S tim u vezi, svjestan sam da se u ovom trenutku održavaju vrlo opsežni pregovori s oporbom glede izbornog zakona. Smatram da je to dobar početak. Izvjestan je napredak postignut i na medijskoj sceni, no bilo je i nekih problema. Prema tome, Sjedinjene su Države vrlo jasno iskazale svoja očekivanja, i sada je red na hrvatskim vlastima da odluče kojom brzinom žele krenuti. VOA: Pročitao sam u hrvatskom tisku da ste nedavno, na nekom panelu u Zagrebu, izjavili - parafraziram - 'glede navodnog zapadnog pritiska na Hrvatsku, ove bi se optužbe u stvari trebale preokrenuti: hrvatske vlasti vrše pritisak na Zapad, da ih primi u zapadne integracije, iako Hrvatska, u stvarnosti, nije ispunila sve uvjete za članstvo u zajednici zapadnih država'. Gospodine veleposlaniče, može li se ovoj Vašoj izjavi još nešto dodati? WM: Upravo sam to rekao. Naime, razne ustanove i organizacije koje smo osnovali, poput NATO saveza, Partnerstva za mir, Svjetske trgovinske organizacije, također i Vijeća Europe i Europske unije - čiji član Sjedinjene Države naravno nisu, već te integracije imaju vlastite standarde - sve te organizacije postavljaju kriterije za članstvo, posebno u području demokratizacije. Ti kriteriji su vrlo jasni. Sjedinjene Države žele da Hrvatska postane članicom tih integracija. Možda smo u toj želji pogrešno prezentirali to pitanje, jer - želim ponoviti, mi smatramo da je Hrvatskoj mjesto u tim integracijama, Sjedinjene Države žele da ona postane njihova članica. Možda smo u toj želji iskazali odveć žustrine, kada smo objašnjavali što su kriteriji za članstvo. To su mnogi ljudi u Hrvatskoj doživjeli kao pritisak, kao da mi želimo promijeniti način na koji funkcionira hrvatska politička scena. Možda bi za nas bilo bolje da smo bili strpljiviji. Možda nismo trebali baš toliko govoriti o tim problemima. Kada Hrvatska odluči da je spremna ispuniti kriterije, i kada odluči kojim će ritmom to učiniti, onda će se to dogoditi. No, Zapad neće mijenjati kriterije za članstvo. Prema tome, Hrvatska treba odlučiti hoće li ispuniti kriterije za članstvo u zapadnim institucijama ili ne. Nadam se da hoće, no to treba odlučiti hrvatska vlast, i mi ne bi trebali vršiti pritisak glede donošenja tih odluka. Hrvatska bi trebala o tome donijeti odluku slobodnom voljom. Na Hrvatskoj je da odluči želi li postati članicom zapadnih integracija, što znači - želi li prihvatiti kriterije za članstvo. Nadam se da želi. VOA: Jeste li bili iznenađeni silinom službenih hrvatskih reakcija na neke od tih zahtjeva ili sugestija? WM: Ne mogu to komentirati. Možda biste to pitanje trebali uputiti predstavniku hrvatskih vlasti. VOA: Recite nam nešto o gospodarskoj bilateralnoj suradnji u sljedećoj godini. Prvenstveno glede velikih poslova u kojima sudjeluju američke tvrtke. Neki od njih su planirani, a od nekih se i odustalo. WM: Već sam u jednoj od vaših prijašnjih emisija govorio o potrebi proširenja bilateralne suradnje, kako bi veze na nizu područja postale mnogo snažnije. Jedno od tih područja su i trgovinski odnosi. Smatram da je proširenje tih odnosa u interesu obje zemlje. Sjedinjene bi Države ovdje trebale imati više poslovnih interesa i investicionih projekata, kao što bi i hrvatske tvrtke trebale više poslovati u našoj zemlji. Važnost razvijenih trgovinskih odnosa je i u ovome: tada bi i neke od velikih američkih tvrtki imale stvaran interes za Hrvatsku, i one bi bile zainteresirane za solidne bilateralne odnose. Takav poslovni interes postaje snažno lobističko sredstvo, a zbog toga i snažan utjecaj na odnose među vladama. U tom slučaju, čak ako postoje i neki problemi na političkom planu, stvari se dobro odvijaju u nekim drugih sferama. Tako se postižu stabilni odnosi, i zbog toga ja nastojim da se naši trgovinski odnosi prošire. Konkretno, potpisivanje sporazuma s Bechtelom je vrlo važno, jer na taj način će u Hrvatsku doći mnogo poslovnih ljudi iz Amerike. Nadamo se da će to biti i početak mnogo svestranije suradnje s Bechtelom. Drugi projekt na kojem radimo, i nadamo se da će on sljedeći mjesec biti ugovoren, je posao s tvrtkom Enron. Pismo namjere potpisano je prije nekoliko godina i nadam se da će se sporazum ubrzo potpisati. Vidjet ćemo, nadam se da će taj projekt biti uspješan. Znači, to su stvari na kojima radimo i za koje želimo da se ostvare. Također, želim istaknuti želju Republike Hrvatske da postane članica Svjetske trgovinske organizacije. Želimo da počnu američko-hrvatski pregovori o pristupu Hrvatske toj organizaciji. Radi se o regularnom postupku, koji treba proći svaka nova članica. Želimo da se odredi datum tih pregovora, a želimo i da oni budu uspješni, tako da Hrvatska ove godine postane članica Svjetske trgovinske organizacije. VOA: Kako je s hrvatskim članstvom u Programu Partnerstvo za mir? Hrvatski veleposlanik u Sjedinjenim Drzavama, Miomir Žužul, je u nedavnom intervjuu za Glas Amerike izrazio nadu da će Sjedinjene Države do travnja - kada se u Washingtonu održava summit država članica NATO saveza - podržati članstvo Republike Hrvatske u Partnerstvu za mir. Jesu li te nade realistične? WM: U niz navrata sam izjavljivao da Sjedinjene Države žele podržati hrvatski zahtjev za članstvo do kraja 1998. godine. Žao mi je što se to nije dogodilo. Vrlo smo jasno rekli što Hrvatska treba učiniti kako bi zadobila našu potporu. Mi želimo podržati Hrvatsku u njezinoj želji da postane članica Partnerstva za mir. Sada je red da Hrvatska odluči u kojem roku želi postati članicom. Glede ovog pitanja, objavili smo i i takozvani 'roadmap', svojevrsni pravac kretanja, u kojem smo vrlo jasno rekli što bi se trebalo učiniti ako se želi dobiti američka podrška. Prema tome, to više nije odluka Sjedinjenih Država, jer američka je vlada već donijela temeljnu odluku da će podržati članstvo Republike Hrvatske, pod određenim uvjetima. I te smo uvjete pobrojali. Sada Hrvatska treba odlučiti kada će ispuniti te uvjete. Nadam se da će se to dogoditi uskoro". (VOA)