NJ 9. I. SZ:MUSLIMANI-RATNI ZLOČINI

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 9. I. 1999. Pokora za zločin u Grabovici "Zločini, počinjeni za vrijeme jugoslavenskoga rata, izlažu neugodnim pitanjima i vojnike i političare muslimanskih žrtava. Predsjedatelj muslimanske stranke SDA, član bosanskog predsjedništva Alija Izetbegović, odjednom je počeo požurivati podizanje optužnice zbog ratnog zločina, kojeg su u rujnu 1993. počinili naoružani Muslimani nad hrvatskim stanovnicima sela Grabovica, smještenog u dolini Neretve. Bivši načelnik glavnog stožera Armije BiH Sefer Halilović, najoštriji kritičar Alije Izetbegovića, drži da se ovaj na taj način pokušava s njim obračunati. Tu ocjenu Halilović dodatno potkrepljuje napomenom da ga njegov nasljednik Rasim Delić proglašava odgovornim za izravno ratno vodstvo na spornom području na cesti Mostar-Sarajevo. 'Ne bojim se istine ni Den Haaga', izjavio je nedavno Halilović za list 'Oslobođenje'. 'Spreman sam za taj obračun', dodaje on. Po istraživanjima sarajevskog tjednika 'Slobodna Bosna', u Grabovici je na okrutan način ubijeno 29 seljana. U to vrijeme 'rata u ratu' protiv Hrvata, vojne postrojbe sarajevske vlade bile su u ofenzivi, a cilj je bilo oslobađanje cestovne komunikacije s pritiješnjenim Muslimanima u Mostaru. Na novogodišnjoj konferenciji za novinstvo Izetbegović je kazao sljedeće: 'Znamo da je u Grabovici počinjen ratni zločin i inzistiramo da se državni odvjetnici pozabave tim pitanjem. Ne učinimo li to, njime će se pozabaviti Den Haag'. Već početkom 1998. taj je slučaj dodijeljen - zapravo nemjerodavnom - javnom tužitelju sarajevskog kantona. Delić, koji je u vrijeme zločina već bio Halilovićev nasljednik na položaju načelnika glavnog stožera vojske bosanske vlade, a danas je šef Zajedničkog zapovjedništva muslimanske i hrvatske federacijske vojske, izjavljuje da je Halilović vodio tim koji je tada na licu mjesta upravljao borbenim opercijama. Halilović pak naglašava da u to vrijeme više nije imao nikakvih zapovjednih ovlasti. No, ni Delić ne pripisuje ratne zločine Haliloviću već pripadnicima iz Sarajeva poslanih paravojnih brigada Mušana Topalovića 'Cace' i Ramiza Delalića 'Ćele', koji, po njegovim riječima, nisu slušali zapovijedi vojnog zapovjedništva. U listopadu 1993. te su brigade zbog samovoljnih i kriminalnih postupaka u opkoljenom Sarajevu vojno svladane, pri čemu je 'Caco' ubijen. Halilović optužuje Izetbegovića i vodstvo u Sarajevu da im je zločin tada čak bio 'potreban' iz političkih razloga. Naime, tada su u tijeku bili pregovori o savezu tri odvojena dijela bosanske države - muslimanskog, srpskog i hrvatskog. Po tvrdnjama vojnog šefa Halilovića, Izetbegović mu je tada glede Grabovice kazao sljedeće: 'Dakle, i mi činimo zločine. Kao što vidiš, moramo se odvojiti (od Hrvata)'", prenosi Bernhard Kueppers.