ZAGREB, 7. siječnja (Hina) - +ZAGREB - Hrvatska je u četvrtak uputila Vijeću Europe (VE) pismo u +kojem je zatražila odgodu rasprave na Odboru za monitoring o tome +kako ispunjava preuzete obveze jer ne može osigurati oporbenog
+predstavnika, rekao je za Hinu voditelj saborskog izaslanstva u +Parlamentarnoj skupštini VE Nikola Obuljen. Sastanak Odbora za +praćenje obveza zemalja članica održava se 12. siječnja u Parizu, a +na njemu će iz hrvatskog Sabora sudjelovati njegovi članovi, +potpredsjednik parlamenta Žarko Domljan (HDZ) i član saborskog +izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Jakob grof Eltz Vukovarski +(HDZ). Oporbeni predstavnik neće sudjelovati zbog ostavke članova +šest oporbenih stranaka na sve funkcije u Saboru. Obuljen je rekao +da je pismo motivirano željom da se na sastanku Odbora osigura +nazočnost i hrvatske oporbe. Prema pravilima Odbora, kada se +raspravlja o određenoj zemlji, tada zemlja ima "pravo i dužnost" +uputiti jednog oporbenog člana izaslanstva, ako članovi Odbora već +nisu i iz većinske i iz oporbene stranke, rekao je Obuljen.+Komentirajući neodlazak oporbenog predstavnika u Pariz, članica +hrvatskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Snježana Biga-+Friganović (SDP) kazala je kako će se točka o Hrvatskoj +najvjerovatnije skinuti s dnevnog reda. "To jest neugodno, ali ne
ZAGREB, 7. siječnja (Hina) -
ZAGREB - Hrvatska je u četvrtak uputila Vijeću Europe (VE) pismo u
kojem je zatražila odgodu rasprave na Odboru za monitoring o tome
kako ispunjava preuzete obveze jer ne može osigurati oporbenog
predstavnika, rekao je za Hinu voditelj saborskog izaslanstva u
Parlamentarnoj skupštini VE Nikola Obuljen. Sastanak Odbora za
praćenje obveza zemalja članica održava se 12. siječnja u Parizu, a
na njemu će iz hrvatskog Sabora sudjelovati njegovi članovi,
potpredsjednik parlamenta Žarko Domljan (HDZ) i član saborskog
izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Jakob grof Eltz Vukovarski
(HDZ). Oporbeni predstavnik neće sudjelovati zbog ostavke članova
šest oporbenih stranaka na sve funkcije u Saboru. Obuljen je rekao
da je pismo motivirano željom da se na sastanku Odbora osigura
nazočnost i hrvatske oporbe. Prema pravilima Odbora, kada se
raspravlja o određenoj zemlji, tada zemlja ima "pravo i dužnost"
uputiti jednog oporbenog člana izaslanstva, ako članovi Odbora već
nisu i iz većinske i iz oporbene stranke, rekao je Obuljen.
Komentirajući neodlazak oporbenog predstavnika u Pariz, članica
hrvatskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Snježana Biga-
Friganović (SDP) kazala je kako će se točka o Hrvatskoj
najvjerovatnije skinuti s dnevnog reda. "To jest neugodno, ali ne
znači da se ne može ispraviti", rekla je ona naglasivši da će se u
tom slučaju o Hrvatskoj raspravljati na sljedećem sastanku Odbora.
Dodala je da predstavnici oporbe "ne mogu prekršiti dogovor" o
ostavci na sve funkcije u Saboru, ali je izrazila nadu da će se
problemi riješiti na sastanku 18. siječnja. Dodala je da će
predstavnici oporbene šestorice sudjelovati na zimskom zasjedanju
Parlamentarne skupštine od 25. do 29. siječnja ako se riješe
problemi, prije svega pitanje istražnog povjerenstva za
obavještajne službe i izbornog zakona. U suprotnom, napomenula je,
oni neće otići u Strasbourg.
DEN HAAG - Suradnja Hrvatske s Međunarodnim sudom za ratne zločine
počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) nije pogoršana,
unatoč "agresivnoj retorici pokrenutoj spekulacijama
predsjednika Tuđmana o navodnim optužnicama protiv hrvatskih
generala", izjavila je u srijedu u Den Haagu glavna tužiteljica
ICTY-a Louise Arbour. Arbour je na konferenciji za novinare
istodobno primijetila kako suradnja hrvatskih vlasti s Uredom
tužitelja ICTY-a "nikada nije bila zadovoljavajuća." Navodi o
optužnicama protiv hrvatskih generala su čista spekulacija koja se
ne zasniva na informacijama koje je tužitelj ICTY-a mogao uputiti
Zagrebu, kazala je ona, odbijajući potvrditi postoje li takve
optužnice i istražuje li tužitelj bilo što u vezi s generalima HV-a.
"Opća politika Ureda tužitelja je istraživati i prikupljati dokaze
o odgovornosti na najvišim razinama političkih, vojnih i
paravojnih struktura", rekla je tužiteljica. Arbour napominje kako
"sve vlade, pa i hrvatska", trebaju podržavati takav mandat, što ga
je ICTY dobio od UN-a, te da države trebaju "odlučno progoniti one
koji su u njihovim jurisdikcijama počinili ratne zločine, jer ICTY
nije u mogućnosti suditi svima koji su počinili ratne zločine od
1991. godine." Hrvatska nije sprečavala predstavnike ICTY-a da
vode istragu u Krajini, iako je stajalište hrvatskih vlasti da
operacija "Oluja" nije bila oružani sukob, za razliku od vlasti SRJ
koje ne dopuštaju istragu na Kosovu tvrdeći da tamošnji sukob nije
"oružani" i stoga je izvan nadležnosti ICTY-a, primijetila je
Arbour koja dodaje da su tužitelju nebitna pravna stajališta vlada
o karakteru nekog sukoba.
ZAGREB - Bosna i Hercegovina vjerojatno će već do kraja ovog tjedna
obnoviti službeni zahtjev Hrvatskoj za izručenjem Fikreta Abdića,
izjavio je Kasim Trnka, Savjetnik člana Predsjedništva BiH Alije
Izetbegovića, za zagrebački "Večernji list" od četvrtka. Trnka je
rekao da je BiH je već dva puta tražila od Hrvatske izručenje
Fikreta Abdića, ali na to nije bilo reakcija s hrvatske strane. BiH
će, stoga, rekao je Trnka, morati ponoviti svoj zahtjev.
Međunarodni sud za ratne zločine u den Haagu dopustio je BiH
pokretanje kaznenog postupka protiv Abdića zbog navodnih ratnih
zločina, objavljeno je u utorak.
DEN HAAG - Glavna tužiteljica ICTY-a Louise Arbour je izjavila
danas kako je tužitelj proučio pismene dokaze protiv Fikreta Abdića
dostavljene iz Sarajeva te da je zaključio kako su oni dovoljni za
pokretanje krivičnog postupka. Tu su primijenjeni "niži
standardi", napomenula je ona, od onih koje tužitelj ICTY-a mora
ispuniti za podizanje optužnice. Tužitelj ICTY-a, bar zasad, ne
namjerava podizati optužnicu protiv Abdića, ali ne isključuje
mogućnost da u određenom trenutku zatraži od BiH da taj slučaj
prepusti sudu u Den Haagu.
ZAGREB - Hrvatska i SR Jugoslavija tek trebaju razgovarati o
kriterijima za razmjenu zatvorenika, posebice o državljanstvu i
vrsti počinjenog zločina, rekao je u četvrtak u Zagrebu predstavnik
hrvatske strane. Predsjednik Komisije za zatočene i nestale Vlade
RH Ivan Grujić odbacio je navode beogradskog dnevnika "Politika",
koji je u srijedu optužio Hrvatsku da je nespremna prihvatiti
prijedlog o oslobađanju svih zatvorenika bez obzira na
državljanstvo i vrstu počinjenog zločina. Popisi, koje su
razmijenile dvije strane, dostavljeni su Međunarodnom odboru
Crvenog križa na provjeru i moguću dopunu, a tek zatim slijedi
razgovor o dva "bitna kriterija", a to su vrsta počinjenog zločina i
državljanstvo zatvorenika, rekao je Grujić. On je ocijenio
"apsolutno nerazumnim" stavljati počinitelje klasičnih krivičnih
djela na popise osoba vezanih za oružane sukobe rekavši da Hrvatska
ni dosad to nije činila. "Politika" zamjera Hrvatskoj što je
spremna osloboditi samo državljane SRJ, a ne i hrvatske Srbe te što
osporava oslobađanje osoba osuđenih za klasična krivična djela.
SRJ, prema pisanju "Politike" traži oslobađanje 81 osobe iz
hrvatskih zatvora, a sama je spremna osloboditi 17 osoba.
Predsjednik komisije je podsjetio da su dogovor o razmjeni 'svi za
sve' postigli u kolovozu ministri vanjskih poslova Hrvatske i SRJ,
kada su postavili i određene kriterije. Sljedeći sastanak radnih
skupina održat će se u Beogradu, vjerojatno već potkraj siječnja,
rekao je Grujić.
ZAGREB - Stožer komunikacijske zone u Zagrebu (COMMZ) bit će u
okviru reorganizacije SFOR-a smanjen i pretvoren u SFOR-ovu
Organizaciju za vezu u Hrvatskoj (SLTC), a Informacijski centar
(CPIC) će 10. siječnja biti zatvoren, priopćio je u četvrtak
Informacijski centar SFOR-a u Zagrebu. Dužnost časnika za odnose s
javnošću preuzet će u novoj zapovjednoj strukturi SLTC-a časnik
odgovoran za vojno-civilnu suradnju, priopćio je Informacijski
centar SFOR-a u Zagrebu.
IZ SUSJEDNOG SVIJETA
SARAJEVO - Zločini počinjeni nad hrvatskim civilima u
hercegovačkom selu Grabovici 1993. godine djelo su pojedinaca a ne
rezultat neke zapovjedi ili odobrenja, izjavio je u četvrtak za
sarajevski "Dnevni avaz" general Rasim Delić, zapovjednik
Zajedničkog zapovjedništva Vojske Federacije BiH. "Ne vjerujem da
je i sa najniže zapovjedne razine.. došla zapovijed za takvo što",
rekao je general Delić komentirajući "slučaj Grabovica",
aktualiziran posljednjim javnim pozivima člana Predsjedništva BiH
Alije Izetbegegovića da se otkriju počinitelji ovog ratnog zločina
kako to ne bi morao raditi sud u Den Haagu. General Delić je na
izravno pitanje rekao da osobno, tijekom dosadašnjeg istražnog
postupka, nije dao nikakvu izjavu u vezi s ovim slučajem jer to od
njega nitko nije ni tražio iako je u vrijeme kada su zločini
počinjeni on i formalno bio na čelu Armije BiH. Delić u svom osvrtu
napominje kako je skupina visokih časnika Armije BiH predvođenih
načelnikom Glavnog stožera generalom Seferom Halilovićem, u jesen
1993. godine upućena u Hercegovinu. Oni su upućeni kako bi
"uskladili sustav rukovođenja i zapovijedanja među postrojbama
angažiranim na terenu te rukovodili borbenim aktivnostima koja su
bila u tijeku i koje su se planirale". "To nikako ne znači da
generala Halilovića smatram izravno odgovornim za ono što se desilo
u Grabovici. Siguran sam, prema informacijama koje imam, iako nisam
bio na terenu, da ni on niti bilo tko drugi od časnika, ni usmeno
niti u pisanoj formi nisu instruirali ili poticali na zločin... Ono
što se zbilo u Grabovici djelo je pojedinaca i njih treba izvesti
pred lice pravde i suditi im", rekao je Delić. Sadašnji zapovjednik
federalne vojske sugerirao je kako počinitelji ovih zločina mogu
biti povezani s postrojbama Armije BiH što su se u to vrijeme
"otuđile" iz zapovjednog i rukovodnog sustava. Pripadnici ovih
postrojbi, prije svega rječ je o 9. i 10. brdskoj brigadi Armije BiH
stacioniranim u Sarajevu, iz nikada do kraja razjašnjenih razloga u
ljeto 1993. godine poslani su u Hercegovinu a svjedoci su potvrdili
njihov boravak u Grabovici u vrijeme kada su se zločini zbili.
Kasnije po povratku u Sarajevo, zapovjednik 10. brdske brigade
Mušan Topalović zvani Caco likvidiran je u obračunu s vojnom i
civilnom policijom a zapovjednik 9. brigade Ramiz Delalić zvani
Ćelo je u istoj operaciji uhićen da bi potom bio oslobođen.
Rezultati istrage što su je krajem listopada 1993. započeli organi
vojne sigurnosti Armije BiH o zločinima u Hercegovini nikada nisu
objavljeni.
BEOGRAD - Direktorica jugoslavenskog Fonda za humanitarno pravo
Nataša Kandić izjavila je da se stanje ljudskih prava u Srbiji
pogoršalo i da je, prema podacima te nevladine udruge, na Kosovu, u
prošloj godini nasilno izgubilo život oko 2.000 ljudi. "Posebno
zabrinjava to što državni organi krše prava, a uz mlako, ili nikakvo
reagiranje tužiteljstva i sudskih organa", rekla je Kandić u
intervjuu za tjednik "NIN" od četvrtka. U godišnjem izvješću Fonda
za humanitarno pravo o stanju ljudskih prava u prošloj godini kaže
se da je registrirano oko 500 slučajeva mučenja, te da ima indicija
da je smrt šestorice Albanaca i jednog Srbina u pritvoru nastupila
kao posljedica mučenja. Prema brojnim svjedočenjima do kojih su
došli Fond za humanitarno pravo i druge nevladine organizacije,
"policija je odgovorna za namjerna ubojstva i izvansudska
pogubljenja većeg broja albanskih civila u selima Donji Prekaz,
Ćirez, Likošani, Ljubenić i Golubovac". "Postoje indicije da
policija snosi odgovornost i za namjerno ubojstvo civila u selu
Gornje Obrinje", navodi se u izvješću koje prenosi "NIN" i dodaje da
su se ubojstva "najčešće događala neposredno nakon pogibije većeg
broja pripadnika MUP-a Srbije". Prema podacima Fonda, "sredinom
srpnja u Orahovcu i okolini više desetina lokalnih Albanaca ubijeno
je prilikom pokušaja da napuste grad, ili u svojim kućama i ispred
njih, nakon što je policija potisnula pripadnike OVK iz mjesta",
navodi se u izvješću. Kandić je rekla da su nevladine organizacije u
u Jugoslaviji izložene "političkim kvalifikacijama, prijetnjama i
ignoriranju", te da je pogoršan odnos nevladinih udruga s državnim
organima.
WASHINGTON - Nedavni fizički napad na studentskog vođu Borisa
Karajčića u Beogradu, očito je bio usmjeren protiv studentskog
pokreta u Srbiji i dio je ukupnog nastojanja vlasti da sputaju
demokratske slobode, ocijenio je glasnogovornik State Departmenta
James Rubin. U posebnom priopćenju se navodi da je Karajčić
napadnut 29. prosinca pred svojom kućom, a srbijanske vlasti tvrde
da su nepoznate osobe koje su ga pretukle sigurno obični ulični
nasilnici. Napad na čelnika studentske udruge "Otpor", State
Department povezuje sa zabranom emisija inozemnih radijskih i tv
postaja u Srbiji, uskraćivanjem viza stranim novinarima,
oduzimanjem sloboda sveučilištima i onemogućavanjem pristupa
stranim istražiteljima na Kosovo. "Svi ti postupci svjedoče o
sustavnim teškim kršenjima ljudskih i demokratskih prava", stoji u
priopćenju. Glasnogovornik State Departmenta smatra da je napad na
Karajčića uslijedio zbog njegova nedavnog svjedočenja pred
kongresnim odborom Helsinške komisije za ljudska prava i drugim
sličnim udrugama u SAD.
PRIŠTINA - Srbijanske vlasti na Kosovu pokušavaju atmosferu opće
nesigurnosti i terora koja vlada u seoskim područjima proširiti i u
gradove, izjavio je u srijedu u Prištini Xhemail (Džemail) Mustafa,
glasnogovornik čelnika kosovskih Albanaca Ibrahima Rugove. "Nakon
masovnog entičkog čišćenja koje je beogradski režim počinio
tijekom prošle godine u mnogim selima na Kosovu, sada pokušava
potaknuti etničko čišćenje i u gradovima raznim nerazjašnjenim
ubojstvima i izgredima", rekao je Mustafa. On je za nedavna
ubojstva i izgrede u gradovima na Kosovu optužio srbijansku tajnu
policiju i paravojne skupine. Mustafa je kao primjer naveo sinoćnju
eksploziju u jednom kafiću u Prištini, kada su ranjena tri Srbina.
Nakon tog izgreda naoružane skupine srpskih mladića demolirale su
desetak ugostiteljskih objekata čiji su vlasnici Albanci.
HRVATSKA
ZAGREB - Istražni sudac Županijskoga suda u Zagrebu je u postupku
protiv Nade Šakić, okrivljene za ratni zločin protiv civilnoga
stanovništva, danas u njezinu stanu u Zagrebu ispitao Dragicu
Bradovski (1919.). Ona je bila uhićena u svibnju 1944., kad je
intervenirala kod jednoga ustaškog dužnosnika da joj oslobodi
brata koji je bio zatvoren u Zagrebu. U starogradiški logor
svjedokinja, koja je pripadala antifašističkom pokretu,
sprovedena je u početku srpnja 1944., a bila je i u jasenovačkome
logoru. Iz logora je puštena uoči Nove godine 1944. Rekla je da
okrivljenicu nije vidjela u starogradiškome logoru, ali da joj se
čini, na osnovi njezinih slika koje su objavljene u novinama, da joj
je jednom zgodom u starogradiškom logoru, kad se posve iscrpljena
vratila s poljodjelskih radova, u logoru dala komad kruha.
RIM - Sud u Rimu odgodio je za 17. veljače početak suđenja Oskaru
Piškuliću (78) iz Rijeke, koji je optužen za sudjelovanje u
smaknuću Talijana u Istri tijekom i nakon Drugog svjetskog rata.
Proces o fojbama, kraškim jamama u koje su tijekom i poslije Drugog
svjetskog rata u Istri bačena tijela mnogih nevinih Talijana,
trebao je početi u četvrtak, ali je odgođen iz proceduralnih
razloga. Proces je odgođen zbog nejasnoća oko toga jesu li Piškulić
i njegov odvjetnik bili na pravilan način obaviješteni da je
ročište dogovoreno za četvrtak. Do novog ročišta sud treba riješiti
pitanje hoće li obavijest poslati preporučenim pismom ili preko
ministarstava pravosuđa i vanjskih poslova Italije i Hrvatske.
ZAGREB - Treći međunarodni studentski filmski susreti pod nazivom
"Vrisak" održat će se u petak u Galeriji "Vladimir Nazor". Bit će
prikazano devet filmova iz Hrvatske, Nizozemske, Švedske, Estonije
i Poljske. Prema tradiciji "Vriska", filmovi koji se prikazuju su
kratkometražni, trajanje najkraćeg filma je deset minuta, a
najdužeg 48 minuta. Riječ je o ostvarenjima koje su autori uglavnom
radili u okviru filmskih škola na kojima studiraju.
ZAGREB - Časopis "Hrvatski glasnik", kojega u Švedskoj izdaje Savez
hrvatskih društava, u siječnju ove godine slavi 20. obljetnicu
izlaženja. Prvi broj tog časopisa, namijenjenog Hrvatima u
Švedskoj, pojavio se u siječnju 1979. Samo godinu dana je stariji
izdavač toga časopisa - Savez hrvatskih društava, koji je utemeljen
na današnji dan 1978. u Goeteborgu. Jedna od osnovnih zadaća lista
je da Hrvate, koji su već gotovo tri desetljeća jedna od najvećih
izvanskandinavskih skupina u Švedskoj, potakne da i dalje njeguju
hrvatski etnički i kulturni identitet unutar švedskog kulturnog i
društvenog konteksta. Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Ante
Beljo čestitao je "Hrvatskom glasniku" tu vrijednu obljetnicu,
istaknuvši kako je "hrvatski iseljenički tisak, stvaran na svim
kontinentima, uvelike pridonio borbi hrvatskog naroda za
nezavisnost i stvaranje hrvatske države".
(Hina)