FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DNEVNI GLASNIK - 7. SIJEČNJA

ZAGREB, 7. siječnja (Hina) - +ZAGREB - Hrvatska je u četvrtak uputila Vijeću Europe (VE) pismo u +kojem je zatražila odgodu rasprave na Odboru za monitoring o tome +kako ispunjava preuzete obveze jer ne može osigurati oporbenog +predstavnika, rekao je za Hinu voditelj saborskog izaslanstva u +Parlamentarnoj skupštini VE Nikola Obuljen. Sastanak Odbora za +praćenje obveza zemalja članica održava se 12. siječnja u Parizu, a +na njemu će iz hrvatskog Sabora sudjelovati njegovi članovi, +potpredsjednik parlamenta Žarko Domljan (HDZ) i član saborskog +izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Jakob grof Eltz Vukovarski +(HDZ). Oporbeni predstavnik neće sudjelovati zbog ostavke članova +šest oporbenih stranaka na sve funkcije u Saboru. Obuljen je rekao +da je pismo motivirano željom da se na sastanku Odbora osigura +nazočnost i hrvatske oporbe. Prema pravilima Odbora, kada se +raspravlja o određenoj zemlji, tada zemlja ima "pravo i dužnost" +uputiti jednog oporbenog člana izaslanstva, ako članovi Odbora već +nisu i iz većinske i iz oporbene stranke, rekao je Obuljen.+Komentirajući neodlazak oporbenog predstavnika u Pariz, članica +hrvatskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Snježana Biga-+Friganović (SDP) kazala je kako će se točka o Hrvatskoj +najvjerovatnije skinuti s dnevnog reda. "To jest neugodno, ali ne
ZAGREB, 7. siječnja (Hina) - ZAGREB - Hrvatska je u četvrtak uputila Vijeću Europe (VE) pismo u kojem je zatražila odgodu rasprave na Odboru za monitoring o tome kako ispunjava preuzete obveze jer ne može osigurati oporbenog predstavnika, rekao je za Hinu voditelj saborskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini VE Nikola Obuljen. Sastanak Odbora za praćenje obveza zemalja članica održava se 12. siječnja u Parizu, a na njemu će iz hrvatskog Sabora sudjelovati njegovi članovi, potpredsjednik parlamenta Žarko Domljan (HDZ) i član saborskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Jakob grof Eltz Vukovarski (HDZ). Oporbeni predstavnik neće sudjelovati zbog ostavke članova šest oporbenih stranaka na sve funkcije u Saboru. Obuljen je rekao da je pismo motivirano željom da se na sastanku Odbora osigura nazočnost i hrvatske oporbe. Prema pravilima Odbora, kada se raspravlja o određenoj zemlji, tada zemlja ima "pravo i dužnost" uputiti jednog oporbenog člana izaslanstva, ako članovi Odbora već nisu i iz većinske i iz oporbene stranke, rekao je Obuljen. Komentirajući neodlazak oporbenog predstavnika u Pariz, članica hrvatskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Snježana Biga- Friganović (SDP) kazala je kako će se točka o Hrvatskoj najvjerovatnije skinuti s dnevnog reda. "To jest neugodno, ali ne znači da se ne može ispraviti", rekla je ona naglasivši da će se u tom slučaju o Hrvatskoj raspravljati na sljedećem sastanku Odbora. Dodala je da predstavnici oporbe "ne mogu prekršiti dogovor" o ostavci na sve funkcije u Saboru, ali je izrazila nadu da će se problemi riješiti na sastanku 18. siječnja. Dodala je da će predstavnici oporbene šestorice sudjelovati na zimskom zasjedanju Parlamentarne skupštine od 25. do 29. siječnja ako se riješe problemi, prije svega pitanje istražnog povjerenstva za obavještajne službe i izbornog zakona. U suprotnom, napomenula je, oni neće otići u Strasbourg. DEN HAAG - Suradnja Hrvatske s Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) nije pogoršana, unatoč "agresivnoj retorici pokrenutoj spekulacijama predsjednika Tuđmana o navodnim optužnicama protiv hrvatskih generala", izjavila je u srijedu u Den Haagu glavna tužiteljica ICTY-a Louise Arbour. Arbour je na konferenciji za novinare istodobno primijetila kako suradnja hrvatskih vlasti s Uredom tužitelja ICTY-a "nikada nije bila zadovoljavajuća." Navodi o optužnicama protiv hrvatskih generala su čista spekulacija koja se ne zasniva na informacijama koje je tužitelj ICTY-a mogao uputiti Zagrebu, kazala je ona, odbijajući potvrditi postoje li takve optužnice i istražuje li tužitelj bilo što u vezi s generalima HV-a. "Opća politika Ureda tužitelja je istraživati i prikupljati dokaze o odgovornosti na najvišim razinama političkih, vojnih i paravojnih struktura", rekla je tužiteljica. Arbour napominje kako "sve vlade, pa i hrvatska", trebaju podržavati takav mandat, što ga je ICTY dobio od UN-a, te da države trebaju "odlučno progoniti one koji su u njihovim jurisdikcijama počinili ratne zločine, jer ICTY nije u mogućnosti suditi svima koji su počinili ratne zločine od 1991. godine." Hrvatska nije sprečavala predstavnike ICTY-a da vode istragu u Krajini, iako je stajalište hrvatskih vlasti da operacija "Oluja" nije bila oružani sukob, za razliku od vlasti SRJ koje ne dopuštaju istragu na Kosovu tvrdeći da tamošnji sukob nije "oružani" i stoga je izvan nadležnosti ICTY-a, primijetila je Arbour koja dodaje da su tužitelju nebitna pravna stajališta vlada o karakteru nekog sukoba. ZAGREB - Bosna i Hercegovina vjerojatno će već do kraja ovog tjedna obnoviti službeni zahtjev Hrvatskoj za izručenjem Fikreta Abdića, izjavio je Kasim Trnka, Savjetnik člana Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića, za zagrebački "Večernji list" od četvrtka. Trnka je rekao da je BiH je već dva puta tražila od Hrvatske izručenje Fikreta Abdića, ali na to nije bilo reakcija s hrvatske strane. BiH će, stoga, rekao je Trnka, morati ponoviti svoj zahtjev. Međunarodni sud za ratne zločine u den Haagu dopustio je BiH pokretanje kaznenog postupka protiv Abdića zbog navodnih ratnih zločina, objavljeno je u utorak. DEN HAAG - Glavna tužiteljica ICTY-a Louise Arbour je izjavila danas kako je tužitelj proučio pismene dokaze protiv Fikreta Abdića dostavljene iz Sarajeva te da je zaključio kako su oni dovoljni za pokretanje krivičnog postupka. Tu su primijenjeni "niži standardi", napomenula je ona, od onih koje tužitelj ICTY-a mora ispuniti za podizanje optužnice. Tužitelj ICTY-a, bar zasad, ne namjerava podizati optužnicu protiv Abdića, ali ne isključuje mogućnost da u određenom trenutku zatraži od BiH da taj slučaj prepusti sudu u Den Haagu. ZAGREB - Hrvatska i SR Jugoslavija tek trebaju razgovarati o kriterijima za razmjenu zatvorenika, posebice o državljanstvu i vrsti počinjenog zločina, rekao je u četvrtak u Zagrebu predstavnik hrvatske strane. Predsjednik Komisije za zatočene i nestale Vlade RH Ivan Grujić odbacio je navode beogradskog dnevnika "Politika", koji je u srijedu optužio Hrvatsku da je nespremna prihvatiti prijedlog o oslobađanju svih zatvorenika bez obzira na državljanstvo i vrstu počinjenog zločina. Popisi, koje su razmijenile dvije strane, dostavljeni su Međunarodnom odboru Crvenog križa na provjeru i moguću dopunu, a tek zatim slijedi razgovor o dva "bitna kriterija", a to su vrsta počinjenog zločina i državljanstvo zatvorenika, rekao je Grujić. On je ocijenio "apsolutno nerazumnim" stavljati počinitelje klasičnih krivičnih djela na popise osoba vezanih za oružane sukobe rekavši da Hrvatska ni dosad to nije činila. "Politika" zamjera Hrvatskoj što je spremna osloboditi samo državljane SRJ, a ne i hrvatske Srbe te što osporava oslobađanje osoba osuđenih za klasična krivična djela. SRJ, prema pisanju "Politike" traži oslobađanje 81 osobe iz hrvatskih zatvora, a sama je spremna osloboditi 17 osoba. Predsjednik komisije je podsjetio da su dogovor o razmjeni 'svi za sve' postigli u kolovozu ministri vanjskih poslova Hrvatske i SRJ, kada su postavili i određene kriterije. Sljedeći sastanak radnih skupina održat će se u Beogradu, vjerojatno već potkraj siječnja, rekao je Grujić. ZAGREB - Stožer komunikacijske zone u Zagrebu (COMMZ) bit će u okviru reorganizacije SFOR-a smanjen i pretvoren u SFOR-ovu Organizaciju za vezu u Hrvatskoj (SLTC), a Informacijski centar (CPIC) će 10. siječnja biti zatvoren, priopćio je u četvrtak Informacijski centar SFOR-a u Zagrebu. Dužnost časnika za odnose s javnošću preuzet će u novoj zapovjednoj strukturi SLTC-a časnik odgovoran za vojno-civilnu suradnju, priopćio je Informacijski centar SFOR-a u Zagrebu. IZ SUSJEDNOG SVIJETA SARAJEVO - Zločini počinjeni nad hrvatskim civilima u hercegovačkom selu Grabovici 1993. godine djelo su pojedinaca a ne rezultat neke zapovjedi ili odobrenja, izjavio je u četvrtak za sarajevski "Dnevni avaz" general Rasim Delić, zapovjednik Zajedničkog zapovjedništva Vojske Federacije BiH. "Ne vjerujem da je i sa najniže zapovjedne razine.. došla zapovijed za takvo što", rekao je general Delić komentirajući "slučaj Grabovica", aktualiziran posljednjim javnim pozivima člana Predsjedništva BiH Alije Izetbegegovića da se otkriju počinitelji ovog ratnog zločina kako to ne bi morao raditi sud u Den Haagu. General Delić je na izravno pitanje rekao da osobno, tijekom dosadašnjeg istražnog postupka, nije dao nikakvu izjavu u vezi s ovim slučajem jer to od njega nitko nije ni tražio iako je u vrijeme kada su zločini počinjeni on i formalno bio na čelu Armije BiH. Delić u svom osvrtu napominje kako je skupina visokih časnika Armije BiH predvođenih načelnikom Glavnog stožera generalom Seferom Halilovićem, u jesen 1993. godine upućena u Hercegovinu. Oni su upućeni kako bi "uskladili sustav rukovođenja i zapovijedanja među postrojbama angažiranim na terenu te rukovodili borbenim aktivnostima koja su bila u tijeku i koje su se planirale". "To nikako ne znači da generala Halilovića smatram izravno odgovornim za ono što se desilo u Grabovici. Siguran sam, prema informacijama koje imam, iako nisam bio na terenu, da ni on niti bilo tko drugi od časnika, ni usmeno niti u pisanoj formi nisu instruirali ili poticali na zločin... Ono što se zbilo u Grabovici djelo je pojedinaca i njih treba izvesti pred lice pravde i suditi im", rekao je Delić. Sadašnji zapovjednik federalne vojske sugerirao je kako počinitelji ovih zločina mogu biti povezani s postrojbama Armije BiH što su se u to vrijeme "otuđile" iz zapovjednog i rukovodnog sustava. Pripadnici ovih postrojbi, prije svega rječ je o 9. i 10. brdskoj brigadi Armije BiH stacioniranim u Sarajevu, iz nikada do kraja razjašnjenih razloga u ljeto 1993. godine poslani su u Hercegovinu a svjedoci su potvrdili njihov boravak u Grabovici u vrijeme kada su se zločini zbili. Kasnije po povratku u Sarajevo, zapovjednik 10. brdske brigade Mušan Topalović zvani Caco likvidiran je u obračunu s vojnom i civilnom policijom a zapovjednik 9. brigade Ramiz Delalić zvani Ćelo je u istoj operaciji uhićen da bi potom bio oslobođen. Rezultati istrage što su je krajem listopada 1993. započeli organi vojne sigurnosti Armije BiH o zločinima u Hercegovini nikada nisu objavljeni. BEOGRAD - Direktorica jugoslavenskog Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić izjavila je da se stanje ljudskih prava u Srbiji pogoršalo i da je, prema podacima te nevladine udruge, na Kosovu, u prošloj godini nasilno izgubilo život oko 2.000 ljudi. "Posebno zabrinjava to što državni organi krše prava, a uz mlako, ili nikakvo reagiranje tužiteljstva i sudskih organa", rekla je Kandić u intervjuu za tjednik "NIN" od četvrtka. U godišnjem izvješću Fonda za humanitarno pravo o stanju ljudskih prava u prošloj godini kaže se da je registrirano oko 500 slučajeva mučenja, te da ima indicija da je smrt šestorice Albanaca i jednog Srbina u pritvoru nastupila kao posljedica mučenja. Prema brojnim svjedočenjima do kojih su došli Fond za humanitarno pravo i druge nevladine organizacije, "policija je odgovorna za namjerna ubojstva i izvansudska pogubljenja većeg broja albanskih civila u selima Donji Prekaz, Ćirez, Likošani, Ljubenić i Golubovac". "Postoje indicije da policija snosi odgovornost i za namjerno ubojstvo civila u selu Gornje Obrinje", navodi se u izvješću koje prenosi "NIN" i dodaje da su se ubojstva "najčešće događala neposredno nakon pogibije većeg broja pripadnika MUP-a Srbije". Prema podacima Fonda, "sredinom srpnja u Orahovcu i okolini više desetina lokalnih Albanaca ubijeno je prilikom pokušaja da napuste grad, ili u svojim kućama i ispred njih, nakon što je policija potisnula pripadnike OVK iz mjesta", navodi se u izvješću. Kandić je rekla da su nevladine organizacije u u Jugoslaviji izložene "političkim kvalifikacijama, prijetnjama i ignoriranju", te da je pogoršan odnos nevladinih udruga s državnim organima. WASHINGTON - Nedavni fizički napad na studentskog vođu Borisa Karajčića u Beogradu, očito je bio usmjeren protiv studentskog pokreta u Srbiji i dio je ukupnog nastojanja vlasti da sputaju demokratske slobode, ocijenio je glasnogovornik State Departmenta James Rubin. U posebnom priopćenju se navodi da je Karajčić napadnut 29. prosinca pred svojom kućom, a srbijanske vlasti tvrde da su nepoznate osobe koje su ga pretukle sigurno obični ulični nasilnici. Napad na čelnika studentske udruge "Otpor", State Department povezuje sa zabranom emisija inozemnih radijskih i tv postaja u Srbiji, uskraćivanjem viza stranim novinarima, oduzimanjem sloboda sveučilištima i onemogućavanjem pristupa stranim istražiteljima na Kosovo. "Svi ti postupci svjedoče o sustavnim teškim kršenjima ljudskih i demokratskih prava", stoji u priopćenju. Glasnogovornik State Departmenta smatra da je napad na Karajčića uslijedio zbog njegova nedavnog svjedočenja pred kongresnim odborom Helsinške komisije za ljudska prava i drugim sličnim udrugama u SAD. PRIŠTINA - Srbijanske vlasti na Kosovu pokušavaju atmosferu opće nesigurnosti i terora koja vlada u seoskim područjima proširiti i u gradove, izjavio je u srijedu u Prištini Xhemail (Džemail) Mustafa, glasnogovornik čelnika kosovskih Albanaca Ibrahima Rugove. "Nakon masovnog entičkog čišćenja koje je beogradski režim počinio tijekom prošle godine u mnogim selima na Kosovu, sada pokušava potaknuti etničko čišćenje i u gradovima raznim nerazjašnjenim ubojstvima i izgredima", rekao je Mustafa. On je za nedavna ubojstva i izgrede u gradovima na Kosovu optužio srbijansku tajnu policiju i paravojne skupine. Mustafa je kao primjer naveo sinoćnju eksploziju u jednom kafiću u Prištini, kada su ranjena tri Srbina. Nakon tog izgreda naoružane skupine srpskih mladića demolirale su desetak ugostiteljskih objekata čiji su vlasnici Albanci. HRVATSKA ZAGREB - Istražni sudac Županijskoga suda u Zagrebu je u postupku protiv Nade Šakić, okrivljene za ratni zločin protiv civilnoga stanovništva, danas u njezinu stanu u Zagrebu ispitao Dragicu Bradovski (1919.). Ona je bila uhićena u svibnju 1944., kad je intervenirala kod jednoga ustaškog dužnosnika da joj oslobodi brata koji je bio zatvoren u Zagrebu. U starogradiški logor svjedokinja, koja je pripadala antifašističkom pokretu, sprovedena je u početku srpnja 1944., a bila je i u jasenovačkome logoru. Iz logora je puštena uoči Nove godine 1944. Rekla je da okrivljenicu nije vidjela u starogradiškome logoru, ali da joj se čini, na osnovi njezinih slika koje su objavljene u novinama, da joj je jednom zgodom u starogradiškom logoru, kad se posve iscrpljena vratila s poljodjelskih radova, u logoru dala komad kruha. RIM - Sud u Rimu odgodio je za 17. veljače početak suđenja Oskaru Piškuliću (78) iz Rijeke, koji je optužen za sudjelovanje u smaknuću Talijana u Istri tijekom i nakon Drugog svjetskog rata. Proces o fojbama, kraškim jamama u koje su tijekom i poslije Drugog svjetskog rata u Istri bačena tijela mnogih nevinih Talijana, trebao je početi u četvrtak, ali je odgođen iz proceduralnih razloga. Proces je odgođen zbog nejasnoća oko toga jesu li Piškulić i njegov odvjetnik bili na pravilan način obaviješteni da je ročište dogovoreno za četvrtak. Do novog ročišta sud treba riješiti pitanje hoće li obavijest poslati preporučenim pismom ili preko ministarstava pravosuđa i vanjskih poslova Italije i Hrvatske. ZAGREB - Treći međunarodni studentski filmski susreti pod nazivom "Vrisak" održat će se u petak u Galeriji "Vladimir Nazor". Bit će prikazano devet filmova iz Hrvatske, Nizozemske, Švedske, Estonije i Poljske. Prema tradiciji "Vriska", filmovi koji se prikazuju su kratkometražni, trajanje najkraćeg filma je deset minuta, a najdužeg 48 minuta. Riječ je o ostvarenjima koje su autori uglavnom radili u okviru filmskih škola na kojima studiraju. ZAGREB - Časopis "Hrvatski glasnik", kojega u Švedskoj izdaje Savez hrvatskih društava, u siječnju ove godine slavi 20. obljetnicu izlaženja. Prvi broj tog časopisa, namijenjenog Hrvatima u Švedskoj, pojavio se u siječnju 1979. Samo godinu dana je stariji izdavač toga časopisa - Savez hrvatskih društava, koji je utemeljen na današnji dan 1978. u Goeteborgu. Jedna od osnovnih zadaća lista je da Hrvate, koji su već gotovo tri desetljeća jedna od najvećih izvanskandinavskih skupina u Švedskoj, potakne da i dalje njeguju hrvatski etnički i kulturni identitet unutar švedskog kulturnog i društvenog konteksta. Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Ante Beljo čestitao je "Hrvatskom glasniku" tu vrijednu obljetnicu, istaknuvši kako je "hrvatski iseljenički tisak, stvaran na svim kontinentima, uvelike pridonio borbi hrvatskog naroda za nezavisnost i stvaranje hrvatske države". (Hina)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙