FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

US IHT 6. I. UVODNIK

US-EURO-Vlada +US IHT 6. I. UVODNIK ++SJEDINJENE DRŽAVE+THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE+6. I. 1999.+Je li Francuska još država?+"Europa je uspješno rodila novu valutu. Jedanaest različitih +roditelja, od Finske do Španjolske, u ponedjeljak su si srdačno +čestitali na svom novom potomku, neprofinjeno nazvanom euro. Oni u +zajedničkoj valuti vide prigodu za veći prosperitet i globalnu +moć.+No svaka zemlja 'Eurolanda' odustala je od velikoga dijela svog +suvereniteta što će njihovim gospodarskim i demokratskim +ustanovama donijeti posljedice koje je danas nemoguće +predvidjeti.+Obično monetarnoj uniji prethodi nacionalno sjedinjenje. Dugo +pošto su postale jedinstvenom državom, Sjedinjene Države patile su +od rascjepkanog valutnog sustava; sve do građanskog rata, banka u +Massachusettsu izdavala je novac koji je vlasnik gostionice u +Virginiji mogao, ali nije morao prihvatiti. Europa pokušava taj +proces okrenuti, namećući političko jedinstvo odustajanjem od +svojih franaka, lira i njemačkih maraka. To je riskantno, i to ne u +prvom redu zato što je novac toliko cijenjen simbol nacionalne
SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 6. I. 1999. Je li Francuska još država? "Europa je uspješno rodila novu valutu. Jedanaest različitih roditelja, od Finske do Španjolske, u ponedjeljak su si srdačno čestitali na svom novom potomku, neprofinjeno nazvanom euro. Oni u zajedničkoj valuti vide prigodu za veći prosperitet i globalnu moć. No svaka zemlja 'Eurolanda' odustala je od velikoga dijela svog suvereniteta što će njihovim gospodarskim i demokratskim ustanovama donijeti posljedice koje je danas nemoguće predvidjeti. Obično monetarnoj uniji prethodi nacionalno sjedinjenje. Dugo pošto su postale jedinstvenom državom, Sjedinjene Države patile su od rascjepkanog valutnog sustava; sve do građanskog rata, banka u Massachusettsu izdavala je novac koji je vlasnik gostionice u Virginiji mogao, ali nije morao prihvatiti. Europa pokušava taj proces okrenuti, namećući političko jedinstvo odustajanjem od svojih franaka, lira i njemačkih maraka. To je riskantno, i to ne u prvom redu zato što je novac toliko cijenjen simbol nacionalne neovisnosti. Novac je ključna sastavnica gospodarske politike. Naraste li nezaposlenost, središnja banka može smanjiti kamatne stope, prihvaćajući inflaciju ili devalvaciju da bi potakla gospodarski rast. Jedanaest zemalja Eurolanda sad se odreklo te mogućnosti. Europska središnja banka sa sjedištem u Frankfurtu odredit će monetarnu politiku za sve njih, i istu politiku za sve - iako su stope nezaposlenosti različite, od 2,2% u Luksemburgu do 18,2% u Španjolskoj, a rast se prošle godine kretao od 1,5% u Italiji do 8,5% u Irskoj. Naravno, Massachusetts i Virginia sad su isto tako predmet monetarne politike jedinstvenog sustava saveznih pričuva. No, za razliku od Eurolanda, središnja vlada u Sjedinjenim Državama također nadzire fiskalnu politiku i tako može usmjeravati porezne prihode od prosperitetnih u područja slabijega rasta. Osim toga, uvelike zahvaljujući zajedničkom jeziku, radnici iz Massachusettsa mnogo slobodnije prihvaćaju poslove u Virginiji i obrnuto, lakše nego što će se radnici kretati između Njemačke i Portugala. Zagovornici eura vide u njemu mnoge prednosti. Poslovnim će ljudima biti mnogo lakše opsluživati ujedinjeno tržište od 290 milijuna ljudi. Europska valuta možda će postati takmac dolaru. Prisno povezana gospodarstva učinit će rat ili političke nesuglasice manje vjerojatnima. Čak se i gubitak suverenog odlučivanja smatra prednošću, budući da su vlade porekle da će zavodljiva mogućnost tiskanja inflacijskog novca uzmicati pred bolnijim ali na posljetku zdravijim strukturalnim reformama. Sve to moglo bi uspjeti. Postigne li euro uspjeh, on će zasigurno nametnuti prisniju suradnju među 11 zemalja u fiskalnoj politici, politici rada i tako dalje. No, poput svih nadnacionalnih obrazaca, od svjetske vlade do međunarodnog suda za ratne zločine, postoji antidemokratska strana ove Europske središnje banke. Glasači u svakoj od 11 demokracija sad imaju mnogo manju moć utjecanja na ekonomske poteze koji su presudni za njihovu dobrobit. U Eurolandu danas, to se smatra prednošću - 'odvajanjem' od politike. Tijekom vremena, posebno u teškim vremenima, to bi se moglo smatrati neuspjehom", piše uvodničar u tekstu koji list prenosi iz jučerašnjeg 'The Washington Posta'.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙