SVIJET U 13 SATI

ZAGREB, 31. prosinca (Hina) ZAGREB - Hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman primio je jutros u Predsjedničkim dvorima predsjednika vanjskopolitičkog odbora francuske nacionalne skupštine i bivšeg predsjednika te zemlje Valeryja Giscarda d'Estainga (Valeri Žiskar d' Esten). Visoki gost, koji je jutros doputovao u Zagreb, poslijepodne će nastaviti put u Glinu gdje će posjetiti francuske postrojbe Zaštitnih snaga UN u Hrvatskoj. Sutra poslijepodne bivši francuski predsjednik iz Zagreba će zrakoplovom odletjeti u Sarajevo. JERUZALEM - Izrael je u petak objavio da će mu trebati vremena da bi se razmotrili novi prijedlozi Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) koja je u četvrtak uvečer podnijela novu izmijenjenu verziju "radnog dokumenta" koji je pripremljen tijekom pregovora u Kairu. Glasnogovornik izraelskog premijera je izjavio da ih "ništa ne tjera na brzinu". Po njegovim riječima da bi se razmotrili novi prijedlozi "trebat će dani, možda tjedni". Glasnogovornik premijera Rabina je dodao da je "nezamislivo da je PLO odbacio dokument o kojem su se dvije strane sporazumjele u Kairu". Prema izraelskim ocjenama "radni dokument" koji je razmatran u Kairu odražava stajališta o kojima su se dvije strane sporazumjele, dok PLO tvrdi da on predstavlja samo izraelska gledište. NANCY - Francuski opat Pierre (Pjer) pozvao je u petak međunarodnu zajednicu da pokaže odlučnost da bi se okončao rat u Bosni i Hercegovini. U interviewu objavljenom u današnjem broju francuskog regionalnog dnevnika "L' Est republicain" (L' Est republiken) opat Pierre je izjavio da "nije dovoljno Srbima reći 'To nije dobro'. Treba pokazati našu odlučnost; 'Ili ćete prestati s bombardiranjem ili ćemo vam uništiti topničke bitnice'". Opat Pierre poznat je u Francuskoj po neumornoj obrani najobespravljenijih. On je zajedno s nekadašnjim francuskim ministrom za zdravstvo i humanitarne akcije Bernardom Kouchnerom (Bernar Kušner) pokrenuo akciju nazvanu "Plamen za nadu" pozivajući sve Francuze da iskažu solidarnost sa stanovnicima Sarajeva paleći u noći od petka na subotu svijeću u prozorima svojim domova. BONN - Njemački kancelar Helmut Kohl (Kol) odao je u petak počast slavnom "lovcu na nacističke zločince" Simonu Wiesenthalu (Vizental) koji je, kako se izrazio, posvetio život "obrani dobra pred zlom i moralnim vrijednostima protiv barbarstva". Kohl je to rekao povodom 85-tog rođendana Wiesenthala. Simon Wiesenthal, koji u petak slavi 85 godina života, vodi Židovski dokumentacioni centar koji je otvoren u Beču 1947-me godine radi pronalaženja nacističkih ratnih zločinaca. On je uspio privesti sudu više od 1.100 osoba. PEKING - Kineski predsjednik Jiang Zemin (Đijang Cemin) izjavio je u petak da njegova zemlja nema samo povjerenje u svoju budućnost, već je uvjerena da će njen razvitak pridonijeti dobrobiti cijelog čovječanstva. "Kina neće nikada težiti hegemonizmu a njen razvitak neće značiti opasnost za druge zemlje" izjavio je Jiang u govoru povodom Nove godine. U govoru koji je objavio kineski dnevnik na engleskom jeziku "China Daily" (Čajna Dejli) Jiang je ocijenio da je 1993-ća bila za Kinu "uspješna" godina, te da će se i u 1994-toj nastaviti politika reformi i otvaranja zemlje. SEUL - Južna Koreja će povući 250 svojih vojnika, koje je dala na raspolaganje Ujedinjenim narodima u Somaliji, i prije roka predviđenog za povratak u srpnju 1994-te, ukoliko njihovi životu budu ugroženi. To je u petak u Seulu objavilo južnokorejsko ministarstvo obrane. Južnokorejski vojnici stigli su u Somaliju u lipnju 1993-će godine. Oni su pretežito zaduženi za medicinske usluge te za logističku potporu misije UN. CINCINNATI - Američka vlada je zatražila od dva suda da izreknu presudu zbog koje bi se moglo oduzeti američko državljanstvo Johnu Demjanjuju (Džon) i izručiti ga Izraelu. Jedan izraelski sud je osudio 1988. Demjanjuka na smrt ali je izraelski Vrhovni sud poništio presudu u srpnju ove godine dozvolivši Demjanjuku da otputuje u SAD. Od tada Demjanjuk pokušava da mu se vrati američko državljanstvo. BERLIN - Berlin će u subotu izgubiti jednu od zadnjih institucija hladnog rata. Radio RIAS, koga su prije pola stoljeća osnovale Sjedinjene Države da bi poduprle moral Berlinčana, prestaje emitirati program. Radijska postaja RIAS - Radio In American Sector (Rejdio in Ameriken Sektor), koja je dio povijesti podijeljenog grada od 1. siječnja u 00.00 sati ujedinjuje se s nacionalnim radiom Deutschlandfunk (Dojčlandfunk) i nekadašnjim kulturnim programom bivšeg radijskog programa Istočne Njemačke. Time je stvoren nov radijski program pod nazivom Deutschlandradio (Dojčlandradio). (Hina) mm 311302 MET dec 93 311302 MET dec 93