BILANCA USPJEHA ILI PROPUŠTENIH PRILIKA?

LJUBLJANA, 31. prosinca (Hina) - Prvu godinu novoga petogodišnjeg mandata predsjednika Milana Kučana i četverogodišnjeg mandata "kršćansko-liberalne" koalicije premijera Janeza Drnovšeka te drugu godinu nezavisnosti i mira Slovenija otpraća usporedbom predizbornih obećanja i ostvarenih ciljeva nove "realpolitike". Janez Drnovšek ispunio je svoje obećanje da će zauzdati inflaciju: ona je s 93 posto u 1992. pala na 23 posto u 1993. Devizne zalihe povećale su se gotovo za polovicu i iznose 1,486 milijardu dolara. Istodobno su vladinu monetarnu politiku žestoko napadali koalicijski reformirani komunisti, zbog novih 40.000 nezaposlenih čime se broj nezaposlenih u Sloveniji popeo na 140.000. Unatoč zamrzavanju u prvoj polovici godine plaće su, po podacima državnoga Statističkog zavoda, realno porasle deset posto, na oko 700 njemačkih maraka po zaposlenom. No prvi put nakon dugo vremena Slovenija nema pozitivnu vanjskotrgovačku bilancu, a zbog visoke cijene rada i nepoticajnog tečaja izvoznici su demotivirani i nekonkurentni. Ni približno nisu ostvarene ambiciozne najave o privatizaciji 400 poduzeća, ali su građanima poštom razdijeljeni tzv. vlasnički certifikati kojima će moći kupovati dionice u društvenim poduzećima kad se 'zahukta' njihova privatizacija. Certifikati imaju nominalnu vrijednost od 100.000 do 400.000 tolara (ovisno o starosti vlasnika), ali se ne mogu unovčiti i neki kažu da bi na tržištu trenutačno vrijedili samo desetinu te svote. Jedino poduzeće koje je odmah na ruke isplatilo radnicima njihove privatizacijske kupone u nominalnoj vrijednosti i za gotovinu (svaki je dobio oko 6000 maraka) bila je Tvornica ambalažnog papira u blizini Ljubljane, koju je država još prije dvije godine prodala velikoj talijanskoj korporaciji SAFFA. Sloveniju su u 1993.-oj karakterizirale i velike političke afere, uzrokovane ne toliko napetošću između vlade i oporbe, koliko tradicionalnim animozitetima između liberalnih i konzervativnih stranačkih blokova. Slovenska obavještajna služba dvaput je promijenila ime, a četiri puta svojeg direktora. Uoči dana proglašenja nezavisnosti sredinom godine šestorica najistaknutijih političara vratila su predsjedniku Kučanu najviša državna odličja, optužujući ga da je "jugonostalgičar". Pod kraj mjeseca lipnja u mariborskoj zračnoj luci u kontejnerima za dobrotvornu pomoć nađena je velika pošiljka od 120 tona oružja, a o namjeni oružja, "političkom pokriću" pošiljaka, koje su navodno bile namijenjene Sarajevu, nezavisnosti sudstva koje je slučaj istraživalo i t.d., razvila se velika javna raspra i dopisivanje između kabineta predsjednika i kabineta ministra obrane. Pod kraj godine mariborski istražni sudac donio je odluku o prestanku progona glavnoosumnjičenih, te podnio četiri prijave zbog neizvršavanja službene dužnosti. Od ostalih afera najzanimljivije su bile one oko "divljih privatizacija", djelovanja kockarnica, transfera društvenog kapitala u inozemstvo, parlamentarnog imuniteta više političara za čije djelovanje su pokazali interes državni odvjetnici. Najviše zanimanja pod kraj godine izazvala je božićna poslanica slovenskih biskupa, u kojoj su pozvali na moralnu obnovu društva i upozorili na djelovanje "pristaša starog režima". Pristaše liberalnog bloka napali su biskupe da se miješaju u politička pitanja. Slovenska diplomacija 1993. nije doživljavala zvjezdane trenutke kao 1991. i 1992., ali je, kako ocjenjuje i njezin vođa Lojze Peterle, učvrstila svoj "srednjoeuropski image" ubrzanim političkim i gospodarskim povezivanjem s Poljskom, Češkom, Slovačkom i Madžarskom. U Ljubljani tu političku strategiju zamišljaju kao stvaranje nekakvoga prvog pojasa država u približavanju Europskom savezu i stvaranje prijelaznoga zajedničkog tržišta od 70 milijuna potrošača, koje bi zamijenilo bivše jugoslavensko tržište dok im se ne otvore vrata u Bruxellesu. U odnosima sa susjednim državama slovenski je prioritet u ovoj godini bila Austrija, te bi sporazum o slobodnoj trgovini s državama EFTA-e ili, još vjerojatnije, bilateralni sporazum s Austrijom, o čemu je sredinom mjesecak u Beču s Vranitzkym pregovarao Janez Drnovšek, trebao odagnati strahove da će se priključenjem Austrije Europskom savezu Ljubljana od Beča udaljiti još za koju stotinu kilometara. Odnosi s Italijom, a osobito s Hrvatskom, stagnirali su iako su slovenski diplomati spremni priznati samo zastoj u odnosima sa Zagrebom, tumačeći ga složenošću jugonaslijeđa, ali i "taktikom odugovlačenja" koju su vidjeli u nekim potezima Valentićeve Vlade. Za iduću godinu Drnovšek je svojim državljanima obećao smanjenje inflacije na samo 13 posto u cijeloj godini, ali i realno smanjenje plaća, te gospodarski rast od jedan posto, prestane li recesija kod glavnih trgovačkih partnera (poglavito Njemačke). Ne pokaže li da je u svojim najavama barem približno pogodio razvoj događaja, birači bi njemu i njegovoj stranci mogli sasma nesentimentalno okrenuti leđa već na lokalnim izborima za općinske vlade. Ti izbori su, nakon velikih prepirka i dramatičnih izjava u parlamentu, dogovoreni za proljeće iduće godine. (Hina) dd 310934 MET dec 93 310934 MET dec 93