SAVJET NBH O MONETARNOM POLITICI U SIJEČNJU

ZAGREB, 30. prosinca (Hina) - Savjet Narodne banke Hrvatske na današnjoj je sjednici, održanoj pod predsjedanjem guvernera NBH dr. Pere Jurkovića, utvrdio projekciju monetarne politike za sljedeći mjesec, priopćeno je iz NBH. Uz konstataciju da statistički pokazatelji o padu maloprodajnih cijena u prosincu za 0,5 posto a industrijskih za 1,5 posto potvrđuju nedvojbeno vrijedan uspjeh u započetom obračunu s inflacijom, članovi Savjeta NBH upozoravaju da time ipak još nije osigurana trajnija stabilnost. Bilo kakvo popuštanje u antiinflacijskim mjerama, što znači i u monetarnoj politici, poljuljalo bi povjerenje u ostvarivost stabilizacijskog programa i ubrzo ponovo pokrenulo inflacijsku spiralu. Utoliko opasniju, što su procesi temeljitog prestrukturiranja privrede i ulaganja u zdraviji gospodarski rast još na samom početku. Stoga je siječanjska monetarna projekcija odmjeravana vrlo oprezno, te popraćena zaključkom o pažljivom praćenju daljnjih zbivanja u financijskom i gospodarskom sustavu, kako bi se provedbene mjere, bude li potrebno, pravodobno prilagođavale i tijekom mjeseca. Za dosljedno i učinkovito ustrajavanje na restriktivnoj monetarnoj politici i neophodnoj financijskoj disciplini sve težu prepreku predstavljaju nesanirane banke, te izravno i posredno - teškoće državnog proračuna. Nekoliko banaka je u vrlo teškom stanju i njihov ulazak u sekundarne izvore likvidnosti povremeno gotovo dosiže ukupan iznos kredita svim bankama iz opće kvote primarne emisije. Učincima ovlaštene monetarne politike suprostavlja se opasnost rastuće sive emisije. U okviru tih spoznaja, Savjet NBH predviđa stagnaciju osnovnih monetarnih agregata u siječnju, stabilan devizni tečaj te svođenje primarne emisije na najviše 20 milijardi hrvatskih dinara namijenjenih otkupu deviza za državne rezerve, a uz istodobno smanjivanje razine kredita bankama iz tzv. opće kvote primarne emisije za isto toliki iznos. Odlučeno je također da se eskontna stopa NBH smanji sa 2,5 na 1,1 posto. To znači da pada na godišnju razinu od oko 14 posto, što bi se trebalo osjetiti i na smanjivanje kamatnog opterećenja gospodarstva pri korištenju kredita kod poslovnih banaka. Smanjene su i ostale kamatne stope centralne banke. To znači da se, recimo, na redovne kredite za likvidnost ubuduće obračunava svega 1,43 posto, na korištenje obvezne rezerve do 10 posto 4 posto kamate, a na veći ulazak u obvezne rezerve 10 posto kamate. (Hina) ds 301737 MET dec 93 301737 MET dec 93