FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

IZBOR IZ DOMAĆEG TISKA: VJESNIK

ZAGREB, 29. prosinca (Hina) - Vlado Rajić je u današnjem Vjesniku razgovarao s njemačkim veleposlanikom u Hrvatskoj Horstom Weiselom. Njemački veleposlanik, u interviewu "Njemačka ne može biti hrvatski kum", objašnjava da su očekivanja Hrvatske prema Njemačkoj bila prevelika, "pa je logično da na hrvatskoj strani dolazi do stanovitog razočaranja. Svojim angažmanom oko priznanja Hrvatske, Njemačka nije vašoj zemlji postala super kum, kako bi to neki ovdje možda očekivali. S druge strane, i među Nijemcima je bilo dosta razočaranja onim što se kasnije događalo u Hrvatskoj". Njemački veleposlanik objašnjava kako prosječni Nijemac ne pravi razliku između Hrvata u Hrvatskoj i Hrvata u BiH, što proistječe iz nedovoljnog poznavanja zemljopisa s jedne strane, a s druge strane, "postoji predodžba o tome da postupci Hrvata u BiH imaju suglasnost Hrvata u Hrvatskoj. Kod Nijemaca koji posjeduju odgovarajuću izobrazbu, posebno političku, postoji uvjerenje da Hrvatska može bitno utjecati na bosansko-hercegovačke Hrvate u onolikoj mjeri koliko je potrebno da se svaki sukob s Muslimanima - ako je hrvatska strana u pitanju - spriječi", pojašnjava Weisel. Na Raićevu opasku može li se pitanje bilateralnih odnosa odvojiti od događanja u trećoj zemlji, veleposlanik kaže kako svakako treba napraviti razdjelnicu kad se razgovora o gospodarskim ili kulturnim odnosima. "Međutim, kad je riječ o političkim odnosima, onda se povezanost Hrvatske i zbivanja u BiH ne može izbjeći. U okviru njemačko-hrvatskih političkih odnosa postoje, međutim, područja na koja zbivanja u BiH nemaju utjecaja". Odgovarajući na pitanje o optužbama koji stižu Njemačkoj zbog preranog priznavanja Hrvatske, Weisel kaže da su Njemačku "mnoge činjenice uvjerile da je odluka o priznanju bila ispravna i pravodobna", pa dodaje: "Njemačke kritike na račun Hrvatske nemaju nikakve veze s kritikama na račun Njemačke. ...naše su kritike isključivo posljedica onoga što se dogodilo između Hrvata i Muslimana". Objašnjavajući kako se oblikuje njemačka vanjska politika, veleposlanik Weisel ističe kako na nju u Njemačkoj utječu mnogi. "Ministar Kinkel ima svoj vlastiti stil koji se umnogome razlikuje od stila g. Genschera. Obojica su u Europskom savezu morali slušati primjedbe na Hrvatsku. Genscher te primjedbe nije javno iznosio pred hrvatskom javnošću. Kinkel, pak, smatra da je najbolje prijatelja odmah upoznati sa svime, pa i s kritikama. Zato je moguć dojam o kojem govorite, dojam o promjeni njemačke politike prema vašoj zemlji i uzrocima te 'promjene'. (...) Tako bi se mogla opisati situacija u trokutu Europski savez - Njemačka - Hrvatska". "Mislim da se u Hrvatskoj osoba Žirinovskoga u ovom trenutku precjenjuje. Rusiju i dalje vodi Jeljcin, njenu vanjsku politiku zstupa Kozirev, što znači da unatoč izbornim rezultatima, Žirinovski ne može biti predstavljan kao ključna osoba ruske politike, ni prema Europi, ni prema Njemačkoj, niti prema jugoslavenskoj krizi", kaže njemački veleposlanik. Na kraju razgovora veleposlanik Horst Weisel je objasnio kako uspostava Europskog saveza utječe na bilateralne odnose njezinih članica. Napominje da se radi o problemu tzv. multilateralne diplomacije, a kao primjer navodi: "njemački odnos, bilateralni, prema Hrvatskoj ne može se formirati isključivo na bilatelarnim interesima dviju država. Pogledate li Europski savez, to je gotovo svakodnevno dogovaranje o koracima koje će jedna zemlja poduzeti u svojem bilateralnom ponašanju". Dodaje kako se isto načelo primjenjuje i u NATO-savezu, OECD-u, GATT-u i UN-u. "Svi smo članicama tih asocijacija i s ponešto pretjerivanja moglo bi se reći da u okviru bilateralne politike, koja se ne usuglašuje, ima mjesta samo za detalje ili manje važna pitanja. Stvaranje političkog stajališta podrazumijeva prije svega spremnost da se čuju i drukčija mišljenja. Postoje situacije u kojima mi mijenjamo svoja uvjerenja, odnosno one u kojima partneri prihvaćaju naše mišljenje. Tom je metodom i došlo do priznanja Hrvatske. Da zaključim, Njemačka ne vodi, ne može i ne želi voditi bilateralnu politiku prema Hrvatskoj a da se ne obazire na mišljenja svojih partnera". (Hina) sp 290808 MET dec 93 290808 MET dec 93

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙