IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

HNA0013 4 VP 639 Hina Opći servis SVIJET-TISAK IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA ZAGREB, 27. prosinca (Hina) THE WASHINGTON POST Promatranje Makedonije Na području prepunom primjera zapadnih vojnih i diplomatskih neuspjeha u Bosni, Hrvatskoj i Srbiji, operacija pod vodstvom UN kako bi se u Makedoniji uspostavila stabilnost, bila je do sada uspješna, po procjenama zapadnih diplomata. Makedonija je, kažu, sigurnija nego što je bila u siječnju kad su počele dolaziti postrojbe UN. Snage UN i druge međunarodne agencije, posebno KESS, nastojale su ukloniti etničke napetosti i poduprijeti vladu predsjednika Kire Gligorova, koji je bio bliski suradnik jugoslavenskoga komunističkog predsjednika Tita, koji je umro 1980." Zapovjednik operacije UN u Makedoniji, general Finn Saermark-Thomsen ocjenjuje da su snage UN došle u pravom trenutku, ističući da su na taj način "bile angažirane u preventivnoj diplomaciji, a ne kao u Bosni gdje su svedene na raspletanje nereda". No, unatoč uspjesima, Makedonija ostaje potencijalna balkanska bačva baruta i jedina zemlja na tom prostoru gdje bi se lokalni požar mogao pretvoriti u širi rat", upozorava autor teksta. "Dužnosnici UN i zapadni diplomati kažu da Zapad mora poduzeti i druge korake kako bi ojačao umjerene snage u zemlji i osigurao da je susjedi ne pokušaju podijeliti", zaključuje autor ističući da se najprije mora pomoći makedonskom gospodarstvu. THE WASHINGTON POST Uloga NATO-a "Iako nije uspjela zaustaviti rat, zapadna je politika u Bosni i Hercegovini izazvala bitnu promjenu u odnosima SAD i njihovih ključnih saveznika u Zapadnoj Europi. Prvi put poslije drugoga svjetskog rata, Europljani su tražili prvenstvo nad Washingtonom u rješavanju najbitnijeg regionalnog sukoba. SAD i dalje predvode saveznike u NATO-u, u izgradnji novih odnosa s Rusijom. No, odbijanje dviju američkih vlada da pošalju svoje postrojbe kako bi se zaustavile borbe na Balkanu zrcali ono što i Washington i europski kontinent drže uzmicanjem SAD u aktivnom vodstvu u Europi". No, dok su SAD usredotočene na Moskvu, nova prijetnja etničkog rata u Europi, kako se vidjelo u balkanskom sukobu, pokazuje različitost interesa saveznika koji su, dok je postojao Sovjetski Savez, vjerovali da njihovi sigurnosni ciljevi moraju ostati nedjeljivi. Prvi put poslije drugoga svjetskog rata SAD nisu preuzele vodstvo u rješavanju kontinentalne sigurnosne krize. Raspad Jugoslavije Washington je držao problemom koji mora rješavati EZ, koja želi izgraditi zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, koja može osigurati stabilnu zonu na kontinentu. Washingtonsko oklijevanje da pošalje makar i simboličan broj vojnika koji bi se pridružili 10 tisuća europskih vojnika i pomogli u dopremi dobrotvorne pomoći u bivšu Jugoslaviju, mnogi Europljani drže sve većom američkom suzdržljivošću da se uključuje u bilo koji sukob koji izravno ne ugrožava njihove nacionalne interese. Clinton je najprije pokazao da je voljan intervenirati protiv srpskih agresora u Bosni koji su silom zaposjeli teritorije i počinili ratne zločine... Na kraju je vlada dopustila europskim vođama da blokiraju Clintonov plan da naoruža opkoljene Muslimane u Bosni i da iz zraka napadne Srbe te se dva puta složila s mirovnim planom koji su poduprli Europljani, a kojemu se Washington u početku opirao - uključujući i diobenu shemu. Sada, iako je NATO pripremio, do najmanjih pojedinosti, nacrt nametanja eventualnoga mirovnog sporazuma u Bosni, američki diplomati priznaju da je malo vjerojatno da će SAD razmjestiti polovicu od 50 tisuća vojnika nužnih za provedbu plana, kako je Washington u početku obećao. Neki europski diplomati u Washingtonu kažu da bi sastanak NATO-a zakazan za početak sljedećeg mjeseca u Bruxellesu morao biti početak nove faze čuvanja mira u Bosni, ako se postigne sporazum. Diplomati kažu da će Europa od Clintona zahtijevati novo obećanje... da će američke postrojbe sudjelovati u nametanju mirovnog sporazuma. (...) Umjesto toga, Clintonova vlada očekuje na sastanku NATO-a potporu svojem novom planu za izgradnju sveeuropske sigurnosti, nazvanu Partnerstvo za mir. Prijedlog bi trebao ohrabriti vojne veze, zajedničke vježbe i planiranje među članicama NATO-a, zemljama bivšega Varšavskog pakta i bivšim republikama Sovjetskog Saveza ne šireći zaštitu NATO-a niti na jednu od njih. (Hina) mm 270249 MET dec 93