SERVIS POSEBNIH NASLOVA SAD-ZNANOST

Nadnaslov:Američki znanstvenici ostvarili do sada najsnažniju nuklearnu fuziju Naslov: Rezultati za budućnost Podnaslov:Nova mješavina goriva upotrijebljena je za izazivanje najsnažnije nuklearne fuzije ikada izvedene u laboratoriju, koja povećava izglede za dobivanje obilja jeftine električne energije u budućnosti Piše: Jim FULLER, USIA WASHINGTON - Znanstvenici sveučilišta Princeton upotrijebili su novu mješavinu goriva kako bi proizveli najsnažniju nuklearnu fuziju ikada izvedenu u laboratoriju, koja bi mogla doprinijeti obilju jeftine električne energije u budućnosti. Eksperimentalni, 15 metara visoki reaktor u laboratoriju sveučilišta Princeton u Plainsborou, New Jersey, proizveo je nedavno eksploziju rekordne fuzije energije koja je jednaka snazi od tri milijuna watta. Iako je eksplozija trajala samo četiri sekunde a reaktor konzumirao gotovo četiri puta veću količinu energije od one koju je proizveo, to je najbolji rezultat koji je bilo koji reaktor do sada postigao. Energija proizvedena tijekom ovog posljednjeg pokusa bila je gotovo dvostruko veća od 1.7 milijuna watta, koliko je prošle godine proizveo Joint European Torus (JET) u Abingdonu, Engleska, najveći rival skupine znanstvenika sa Princetona. "Na putu smo postizanja cilja fuzioniranja energije", izjavio je Dale Meade, zamjenik direktora laboratorija Princeton kojeg je osnovalo američko ministarstvo za energiju. Znanstvenici s Princetona ostvarili su ovu najnoviju prekretnicu tako što su svoj reaktor za pokuse potpalili mješavinom goriva koja se nikada do sada nije koristila u tako visokim koncentracijama: mješavinom 50-50 sačinjenom od deuteriuma, teškog izotopa hidrogena i drugog izotopa hidrogena nazvanog tritium, radioaktivnog plina korištenog u termonuklearnim bojevim glavama. U većini prethodnih istraživanja korišten je samo deuterium. European Torus je prije dvije godine izveo prvi ikada do tada izveden eksperiment fuzije koji koristi gorivo plasme koje sadrži tritium. No tritium je u tom pokusu sadržavao je samo 10 posto mješavine deuterium-tritiuma. Mješavinom goriva u omjeru 50:50, koja je korištena na Princetonu, poizvedena je daleko veća energija. Međunaslov: Novi reaktor kao izvor električne energije Skupina znanstvenika s Princetona očekuje da će u sljedećih devet mjeseci povećati snagu svog reaktora na 10 milijuna watta, što je 100 milijuna puta viši output od onog što su ostvarivali reaktori za fuziju sedamdesetih godina. Reaktor toliku razinu energije može proizvesti samo za kratkih eksplozija, obzirom da bi mu trebala daleko veća količina energije da bi omogućio da reakcija fuzije potraje duže. Niti jedan reaktor za fuziju nije do sada uspio ni približno proizvesti više energije od one koja je potrebna za njegovo pokretanje. To je razlog zbog kojega su, kako ističu znanstvenici, današnji reaktori još uvijek daleko od toga da postanu istinski izvor električne energije. Ukoliko se sve bude odvijalo prema planu istraživanja koja se obavljaju na sveučilištu Princeton te ukoliko se Kongres dugoročno obveže subvencionirati istraživanja, znanstvenici su mišljenja da bi komercijalne elektrane na fuzijski pogon mogle početi djelovati do 2035. godine. Iako pokusni reaktor na Princetonu djeluje samo u kratkim impulsima u trajanju od nekoliko sekundi, elektrana na fuzijski pogon bi vjerojatno zapalila gorivo u kontinuiranoj fuzijskoj reakciji te proizvela mnogo više energije nego li je troši. "Mi sami možda nećemo ni doživjeti komercijalnu upotrebu fuzijskog reaktora, no imamo mogućnost ostaviti tehnologiju fuzijom dobivene energije u nasljedstvo našim unucima", smatra Meade. Fuzija, isti proces koji energijom napaja sunce, reakcija je u kojoj su jezgre atoma hidrogena prisiljene na sjedinjenje. Slobodni protoni svake jezgre sjedinjuju se da bi proizveli helijum, s dva protona u jezgru. Takva fuzijska preraspodjela otpušta jedan preostali neutron kao i veliku količinu energije koja se eventualno može iskoristiti za proizvodnju električne energije. Fuzija je reakcija oprečna fisiji, koja podrazumijeva razbijanje veoma teških atoma, kao naprimjer u slučaju uranijuma. Fisija je proces koji se koristi u sadašnjim nuklearnim elektranama. Znastvenici se već dugo nadaju da bi proces fuzije, koji ovisi o neograničenoj opskrbi atomima hidrogena a ne proizvodi štetni otpad, mogao zamijeniti proces fisije kojim se pokreću nuklearne elektrane i kojim se proizvode goleme količine nuklearnog otpada. U reaktoru koji je upotrijebila skupina znanstvenika s Princetona mješavina deuteriuma i tritiuma lišava se svojih elektrona toplinom tako da svaki atom dobiva pozitivan električni naboj. Plin u tom obliku se naziva plazma. Snažna međusobno povezana magnetska polja nakon toga zatvaraju i komprimiraju elektricitetom nabijenu plazmu na dovoljno visokoj temperaturi koko bi se izazvala fuzija. Izgled reaktora prstenastog oblika po prvi su put zamislili tijekom pedesetih godina ruski fizičari Andrej Saharov i Igor Tamm. Izgradnja princetonskog reaktora stajala je gotovo 1.400 milijuna dolara, dok se godišnje iz američkog saveznog proračuna odvaja 110 milijuna dolara za istraživanje procesa fuzije. (Hina) br 201300 MET dec 93 201300 MET dec 93