SERVIS POSEBNIH NASLOVA GATT-KRUG

Nadnaslov:Glavne točke Završnog dokumenta Urugvajskog kruga Naslov: Što utvrđuje GATT? Podnaslov:Sadržavajući temeljne opće odluke koje je donijelo 117 zemalja članica GATT-a o liberalizaciji svjetske trgovine, impozantni Završni dokument obuhvaća tridesetak poglavlja koja se odnose na određene sektore, kao poljoprivredu, tekstil, uslužne djelatnosti, te opća pravila u području intelektualnog vlasništva, kodeksa subvencija i arbitraže u sukobima ŽENEVA (AFP) - Završni dokument Urugvajskog kruga koji ima oko 550 stranica, sadrži temeljne opće odluke koje je donijelo 117 zemalja članica GATT-a oko liberalizacije svjetske trgovine. Taj impozantni dokument obuhvaća tridesetak poglavlja koja se odnose na određene sektore kao što su poljoprivreda, uslužne djelatnosti i tekstil, koji su po prvi put uključeni u GATT, ali i opća pravila funkcioniranja trgovine u području intelektualnog vlasništva, kodeksa subvencija ili arbitraže u sukobima. Završni dokument ne obuhvaća pojedinačne prijedloge zemalja u području smanjenja carinskih pristojbi na robe i otvaranja njihovih tržišta u području uslužnih djelatnosti. Oni će biti pridodani Završnom dokumentu koji će tako brojiti nekoliko tisuća dodatnih stranica. Evo glavnih točaka Završnog dokumenta: - SVJETSKA ORGANIZACIJA ZA TRGOVINU: Osnovan 1947. godine, GATT će se pretočiti u Multilateralnu organizaciju za trgovinu (MTO). To će biti prava institucija odgovorna za nadzor i liberalizaciju međunarodne trgovine dok je GATT samo privremeni sporazum. Novi MTO imat će isti institucionalni karakter kao i Svjetska banka ili MMF, što nije bio slučaj s GATT-om. Morat će nadzirati primjenu odluka donijetih na Urugvajskom krugu i nadgledati rješavanje trgovinskih sukoba. - POLJOPRIVREDA: taj je sektor po prvi put uključen u GATT. Završni dokument inzistira na potrebi liberalizacije tog tržišta i smanjenja politika subvencija za poljoprivredu. Nakon sporazuma postignutog između SAD i 'dvanaestorice' (Blair House), obujam subvencioniranog izvoza smanjit će se za 21 posto. Zemlje će morati otvoriti svoja tržišta u visini 3 posto, a zatim 5 posto njihove unutrašnje potrošnje. Taj prisilni postupak računat će se prema glavnim kategorijama proizvoda, kao što su to željela 'dvanaestorica'. Netarifne zapreke (norme nametnute na ovaj ili onaj tip proizvoda) morat će se ukinuti i zamijeniti carinama. One će u razvijenim zemljama morati biti smanjene za 24 posto u deset godina. U poglavlju o poljoprivredi inzistira se i na potrebi zemalja članica GATT-a da usvoje visoke norme u području zdravstvene i fitozdravstvene zaštite ali koje se ne bi smjele pretvoriti u protekcionističko oružje. Njime se napokon predviđaju nadoknade (pomoć u hrani i financijska pomoć) najsiromašnijim zemljama koje će morati podnijeti povećanje cijena svojeg poljoprivrednog uvoza nakon smanjenja subvencioniranog izvoza. - TEKSTIL: Završnim dokumentom predviđa se liberalizacija, sada vrlo zaštićene, trgovine tekstilom. Sporazum o multivlaknima (AMF) koji je omogućavao industrijskim zemljama da zaštite svoja tržišta od izvoza zemalja s niskim plaćama zahvaljujući uvoznim kvotama, progresivno će se eliminirati (u deset godina). Razbijanje AMF-a očitovat će se masovnijim ulazom jeftinog tekstila proizvodenog u zemljama u razvoju na zapadna tržišta. U slučaju znatnog povećanja uvoza tekstila u neku zemlju, koji bi kratkoročno mogao zaprijetiti njezinoj tekstilnoj industriji, moći će biti donešene mjere zaštite. - CARINSKE PRISTOJBE OPĆENITO: Završnim dokumentom predviđa se da će se smanjenja carinskih pristojbi (osim poljoprivrede) moći izvršiti u pet etapa od kojih bi svaka trajala godinu dana. Drugim riječima, sveukupnost smanjenja trebala bi biti provedena do 2000. godine. Završni dokument ne navodi globalnu veličinu smanjenja carinskih pristojbi koje će ovisiti o pojedinačnim prijedlozima zemalja, uključenih u dodatak (35 posto, prema procjenama). - USLUŽNE DJELATNOSTI (banke, osiguravajući zavodi, turizam, javni radovi...): uslužne djelatnosti koje predstavljaju više od 20 posto svjetske trgovine prvi put su uključene u GATT. Podvrgnute su općim načelima sporazuma ali su oslobađanja moguća, posebno na zahtjev SAD-a. Tako će moći uvjetovati otvaranje svojih financijskih tržišta recipročnim ustupcima svojih partnera. Audiovizuelna razmjena i pomorski promet neće biti predmetom liberalizacije. - MJERE ANTI-DUMPING: suprotno većoj liberalizaciji svjetske trgovine, Završni dokument učvršćuje izvjestan broj pravila funkcioniranja međunarodne trgovine, posebno arsenala anti-dumping (izvoz proizvoda po nižoj cijeni od one koja se prakticira u zemlji proizvođaču). Prethodni krug pregovora GATT (Tokijski krug) već je propisao anti-dumping kodeks. Taj je kodeks pooštren, posebno zahvaljujući preciznijoj definiciji dumpinga i uspostavljanju veze s predrasudama kojima su bile izložene zemlje uvoznici. - INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO: u zamjenu posebno za nestanak AMF-a, pravila oko intelektualnog vlasništva (zaštita autorskih prava, zaštitni znakovi, patenti, borba protiv falsifikata) uključena su po prvi put u GATT. Razvijene zemlje imat će godinu dana da se prilagode novim pravilima, zemlje s prijelaznim režimima (kao one u istočnoj Europi) imat će pet godina, a najnerazvijenije zemlje imat će pravo na prijelazno razdoblje u trajanju 10 godina. - RJEŠAVANJE SUKOBA: sadašnji sustav također je oštriji. Njime se predviđa posebno veći automatizam kod uvođenja arbitražnih komisija koje odlučuju o sukobima. Dok sada neki problemi traju godinama, arbitražne komisije trabale bi brže raditi, općenito šest mjeseci, a tri u hitnim slučajevima. Gubitnici neće više moći blokirati usvajanje odluka arbitražnih skupina. Trebat će "konsenzus" da bi se odbacili zaključci. Postavljeno je apelaciono tijelo kako bi države mogle osporiti odluke arbitražnih skupina. (Hina) br 170209 MET dec 93