IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 15. prosinca (Hina) LA CROIX Križari velike Srbije "Da bismo doznali kako će izgledati Bosna kad završi rat, dovoljno je pogledati krajinu u Hrvatskoj. To područje neprirodnih obrisa, napučeno srpskom manjinom, koje je 1991. godine osvojila savezna vojska, 'očišćeno' od svojega hrvatskog i nesrpskog pučanstva, a zatim proglašeno 'srpskom republikom krajinom'. U nedjelju su tamo organizirani opći izbori kako bi se uspostavile institucije, predsjednik, parlament. Prava mala demokracija. Njih zapravo nije briga ni za Europljane koji su priznali Hrvatsku u okviru njezinih granica i koji sastavljaju nacrt za "modus vivendi" između Hrvata i srpske manjine. Svakako, razmisle li malo, u svojoj će 'očišćenoj' republici gdje prosječna plaća ne prelazi dvije marke mjesečno i gdje skitnice i šverceri (povezani s Arkanom...) uzimaju u svoje ruke sve uzde vlasti, hrvatski Srbi vidjeti samo veliki nered. Ali oni još nisu iscrpili svoju sposobnost da sanjaju. S ujedinjenom Srbijom, sve će se promijeniti. EL PAIS Snaga jednog mosta "Nisam mogao vjerovati da će se usuditi srušiti stari most mojega rodnoga grada. (...) Onaj po kojem je grad dobio ime. Činilo se da će, unatoč svemu, izdržati, kao jamstvo vrijednosti i povijesti. Mislio sam da će se, upravo u ime zajedničkih vrijednosti i povijesti, pronaći rješenje kako bi se spasilo ono što se još moglo spasiti u Bosni i Hercegovini prije bratoubilačkog rata 1992.-1993. Još jednom sam bio naivan, kao i mnogi drugi", piše Predrag Matvejević, opisujući opširno u nastavku komentara Stari most, podsjećajući na njegovu povijest i na njegovo značenje za sam Mostar. "U povijesti barbarstva razaratelji gradova i njihovih spomenika zauzimaju najsramotnije mjesto. Stari most nije samo bio mostarski spomenik. Njegova je prisutnost možda više bila simbolična nego stvarna. Izdržao je najsilovitije pohode, čak i potrese, toliko česte na tim poluotočnim područjima. 'Srbi' su počeli bombardirati Mostar topništvom, 'Hrvati' su to nastavili. Navodnike sam upotrijebio kako bih povukao razliku između Srba i Hrvata koji nisu ni najmanje odgovorni i koji dijele našu sramotu ili naš plač. Osim ratnih zločina koje su počinile 'srpske' horde, Karadžića i Mladića, satelita Miloševićeve paranoje, mora se spomenuti pokolje koje su 'Hrvati' počinili u Mostaru i Hercegovini i određene slučajeve 'muslimanske' osvete u srednjoj Bosni. Zapovjednik 'Herceg-Bosne', Mate Boban, taj nečasni Hrvat, može se truditi koliko god želi da predstavi rušenje starog mostarskog mosta kao nesretni incident. Nedavno je Boban poslao otvorena pisma, podlo laskava, hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, uvjeravajući ga da radi 'za ostvarenje njegove vizije'. Nismo čuli Predsjednikovu ogradu od tih riječi. Nije osudio kako treba rušitelje tih spomenika koji su naslijeđe vrijednosti i povijesti čovječanstva. Predsjednik bi ispravno postupio kad bi dao ostavku", zaključuje Predrag Matvejević. VEČERNJE NOVOSTI Varnice političkih skupova "Za razliku od prije godinu dana kada su građani Srbije i Beograda odbacili svaku mogućnost izbijanja socijalnih nemira, većina ih danas misli da je socijalni bunt moguć", pišu "Večernje novosti" navodeći rezultate istraživanja agencije 'Ipres', Instituta za političke studije u Beogradu. "Prema rezultatima 56,8 posto građana Srbije drži da će u roku od pet mjeseci izbiti socijalni nemiri. Najkritičniji trenuci za bunt mogu biti prestanak rata na prostorima bivše Jugoslavije, ukidanje blokade ili ujedinjenje svih srpskih zemalja, kada se s dna 'pakla' pokrene nada i narod počne ispostavljati račune za patnje. Beograđane najviše zabrinjava produženje blokade (84,5 posto), zatim ugroženost osobne sigurnosti (75,6 posto) i, na trećem mjestu izbijanje socijalnih nemira (73,4 posto). Izolacija i blokada najviše je zabrinjavala Beograđane i u veljači, čak u približno jednakom postotku, a zabrinutost za izbijanje socijalnih nemira je s četvrtog skočila na treće mjesto... Na osnovi ovoga se zaključuje da za milijun i trista tisuća beogradskih birača uzročnik problema i nedaća dolazi izvana". DIE WELT Opomena Zapadu U rubrici "Drugo mišljenje" list objavljuje članak lorda Denisa Healeya, bivšega britanskog ministra obrane, aktualnog člana Gornjega doma britanskog parlamenta, o "prirodi i uzrocima krize i izbornih rezultata u Rusiji". "Jedna Lenjinova teza bila je točna. Rusija je primjer da komunizam uistinu potiče odumiranje države. U četverogodišnjem razdoblju nakon pada Berlinskoga zida, proizvodnja u Rusiji je pala oko 60 posto, a mjesečna stopa inflacije iznosi oko 30 posto, veliki dio Sovjetskoga Saveza proglasio je samostalnost a u Azerbajdžanu, Gruziji i Tadžikistanu bjesni građanski rat. Moskovski gospodarstvenici ne znaju ništa o politici a moskovski političari ne znaju ništa o gospodarstvu - istodobno i jedni i drugi znaju gotovo sve o upravljanju. U međuvremenu, zemlja tone u zločin i korupciju. Cijene zemljišnih posjeda na londonskom tržištu nekretnina rastu dijelom zato što novi ruski milijunašii ielgalno izvezenom konvertibilnom valutom kupuju kuće u Chelseau i Mayfairu. Pojednostavljujući problem, mnogi Rusi traže žrtvenoga jarca na Zapadu koji nije pružio obećanu pomoć. No, provedba politike koju je zagovarao Zapad izazvala bi masovnu nezaposlenost, potičući istodobno pogibelj masovnih pobuna. U današnjim prilikama 25 milijuna Rusa koji žive izvan Rusije i 20 milijuna Nerusa koji žive u ruskoj federaciji prizivaju duh etničko-vjerskoga sukoba, uzročnika raspada bivše Jugoslavije. Rezultat parlamentarnih izbora, održanih krajem prošloga tjedna, nije bilo moguće predvidjeti. Većina regionalnih vijeća glasovala je protiv Jeljcina iako su ga vlade koje je sam imenovao poduprle. No, samo jedna skupina iz sastava raspuštenoga ruskog parlamenta raspolaže bitnom strukturom - riječ je o Komunističkoj partiji. Nakon državnoga udara, potaknutog u kolovozu 1991. g., ta je skupina ponovno legalizirana prije godinu dana. U privatnom razgovoru jedan vodeći centristički poslanik izjavio je u veljači ove godine da će njegova stranka krajem godine, dakle u vrijeme aktualnih izbora, brojiti četiri milijuna članova. Početkom slijedeće godine Jeljcin bi se mogao suočiti s daleko više neprijateljski raspoloženim i moćnijim parlamentom od onoga koji je nedavno raspustio. Slom sovjetskoga sustava također je revolucija koja je svojim razmjerima nadmašila francusku. Francuska monarhija nije vladala kontinentalnim imperijem, utemeljenim na gusto isprepletenoj mreži planskoga gospodarstva. Robespierre nije nadzirao 30 tisuća nuklearnih projektila. Napoleon se nije morao suočiti sa svijetom globaliziranih financija i industrije, izgrađenom na temeljima informatičke tehnologije, u kojem vijesti putuju brzinom svjetlosti. Povijesni pristup može otvoriti bolji uvid u aktualnu moskovsku krizu od otrovnih komentara televizijskih reportera", zaključuje lord Denis Healey. RADIO DEUTSCHE WELLE - RDW Dopisnik iz Beograda Johannes Grotzky komentira izbore u krajini, dijelu Hrvatske koji naseljavaju Srbi. "Prava politička pljuska za predsjednika Srbije Slobodana Miloševića'. Tako su promatrači u Beogradu ocijenili dosad poznate rezultate izbora na području Hrvatske koje se nalazi pod nadzorom Srba. Beogradsko vodstvo zakazalo je izbore u samoproglašenoj republici krajini tjedan dana prije glasovanja u Srbiji. Hrvatska Vlada u Zagrebu proglasila je izbore nelegalnima. Privremeni rezultati su zaprepašćujući. Predsjednički kandidat Milan Martić, kojega je podupirao Slobodan Milošević, daleko zaostaje za Milanom Babićem, kojega je Milošević svrgnuo i razvlastio. Namjesnici srpskoga predsjednika Miloševića također su pretrpjeli poraz u istočnoj Slavoniji. Tamo je radikalna stranka Vojislava Šešelja zabilježila najveći uspjeh. Ti ultranacionalisti u Srbiji su slovili kao pomagači Socijalističke stranke srpskoga Predsjednika sve dok se Milošević nije rastao od njihova vođe, optuživši ga u medijima kao zločinca, da bi zatim sklopio savez s jednim drugim kriminalcem, Arkanom za kojim traga Interpol. U tom zbunjujućem politički radikaliziranom stanju znak iz srpskih područja u Hrvatskoj je jasan. Dovodi se u pitanje vodeća uloga Beograda. I obrnuto - beogradski tisak i Miloševićeve pristaše igraju na novu kartu u pokeru za vlast. U izbornim okruzima u kojima Miloševićev kandidat nije osvojio većinu glasova, glasovanje bi moglo biti proglašeno nevažećim. Loš znak pred izbore u Srbiji koji se održavaju idućega vikenda". (Hina) mm 150416 MET dec 93