IZBOR IZ STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 13. prosinca (Hina) BRITANSKI RADIO - BBC - Pregled tiska Nedjeljna izdanja britanskih novina objavila su tri članka koja se bave događajima na području bivše Jugoslavije. The Sunday Telegraph objavio je izvješće svoga dopisnika iz Knina o ozračju koje okružuje predsjedničke izbore u samoproglašenoj državici. The Observer izvješćuje o pripremama za izbore u Srbiji, a The Sunday Times objavio je članak britanskoga ministra vanjskih poslova Douglasa Hurda, koji objašnjava motive politike vlade njezina Veličanstva u ratu u BiH. "Sankcije i prijetnje mogu donijeti mir, udarna je teza Douglasa Hurda koji upozorava da je prošla zima u BiH bila neuobičajeno blaga te se nisu ostvarila predviđanja o velikom broju civilnih žrtava od hladnoće. Ove zime to nije tako. Ministar kaže kako se ove zime moraju pojačati napori za spašavanje života i traganje za mirom. 'Naglasili smo da je povratak dovoljno teritorija bosanskim Muslimanima ključ za bilo koji mirovni plan. Kako osigurati da drugi, posebno bosanski Srbi, ponude više teritorija? U Ženevi smo to vezali s ukidanjem sankcija. Rekli smo da samo nakon što dođe do sporazuma o više teritorija za Muslimane i nakon što budemo imali jasni dokaz da se Srbi povlače s teritorija i puštaju pomoć možemo biti naklonjeni postupnom ukidanju sankcija. Rekli smo također da se hrvatska Vlada mora složiti sa zadovoljavajućim aranžmanom za pristup do mora za bosanske Muslimane. Sankcije se ponekad označavaju kao slaba zamjena za oštriju akciju, ali zamislite kako bi se osjećala britanska vlada da se grijanje u kancelarijama spusti s 18 na 10 stupnjeva celzijusa'. Hurd spominje primjere gospodarske propasti Srbije, zaključujući kako je to učinak međunarodnih sankcija i kako onda i nije čudo da je gospodin Milošević zabrinut. Britanski ministar vanjskih poslova kaže 'što mi Europljani možemo učiniti, to i moramo učiniti. Moramo promovirati ideje i stvoriti okvir za mir, i to činimo preko Owena i Stoltenberga, upotrebljavajući svoj pritisak na Srbe i Hrvate. Mi se, Britanci, možemo ponositi dobrotvornim naporima kojima smo dosad pridonijeli više nego ijedna druga zemlja'. Hurd iznosi popis letova, konvoja, tona hrane i lijekova, vojnika i novca koje je Britanija namijenila Bosni dosad, zaključujući kako je sve to postignuto hrabrošću i upornim radom. Dva odlomka dalje ministar kaže: 'Naša vojna nazočnost u Bosni ne može biti beskonačna. Izjavljujući to ne znači prijetiti, nego iznijeti ono što je očito. Fundamentalne odluke su u rukama Srba, Hrvata i Muslimana'. Douglas Hurd i zaključuje definiranje uloge svoje vlade u ratu u BiH s riječima 'naš posao je da im pomognemo da donesu ispravne odluke'". Adrian Brownjavlja se za The Sunday Telegraph iz Knina i navodi mještanina koji kaže da nije zainteresiran za današnje predsjedničke izbore u krajini jer su svi kandidati lopovi i lešinari. Tako misle i međunarodni promatrači, piše novinar. 'Svi ti ljudi su ratni zločinci, profiteri ili fašisti', kaže promatrač koji nadgleda izbore. Po njihovu mišljenju, izbori su pokušaj da se zadobije poštovanje. Milan Martić i Milan Babić, dvojica kandidata ogrezli su u krv za vrijeme sukoba 1991. između Srba i Hrvata koji su doveli do stvaranja 'nezavisne republike srpske krajine'. Ni jedan od njih nije umjerenjak, a Martić ima potporu Slobodana Miloševića. 'Nade da će izbor jednog od njih dvojice dovesti do brzoga zaključenja sukoba s Hrvatima nisu na mjestu', kažu viši dužnosnici UN. Martić se usredotočuje na dva ključna pitanja - jaku obranu i ujedinjenje s ostalim srpskim zemljama. 'Želim vojsku koja će smrznuti krv u žilama Franje Tuđmana', kaže Martić. Niz iznenadnih napada Hrvatske vojske na srpska područja šokirao je stanovnike krajine. Posljednji takav napad, u rujnu, kada je ubijeno osamdeset Srba, među njima i starice, uvjerio je većinu u krajini da su njihovi hrvatski protivnici 'fašisti' koji žele genocid nad njima. Strašne slike masakriranih tijela, više puta prikazane na kninskoj televiziji, evocirale su bolna sjećanja iz drugoga svjetskog rata kada je više tisuća Srba masakrirano u hrvatskoj ustaškoj državi, saveznici nacista. Gospodin Martić odbacio je nedavne napore međunarodne zajednice da dva zakleta neprijatelja pronađu modus vivendi za miroljubivu koegzistenciju prije nego što se pregovorima postigne rješenje. 'Ne mogu vam ponuditi marke i dolare, ali hoću da krajina bude nezavisna i ujedinjena sa Srbijom pod Miloševićem', uzviknuo je Martić uz glasan pljesak na jednom predizbornom skupu. Takva obećanja ne primaju se dobro u Zagrebu. Hrvatima je nezamislivo priznavanje odvojene srpske države unutar hrvatskih granica. U ovom trenutku Zagreb je napustio agresivne priče o zauzimanju krajine silom. Pod prijetnjom sankcija Hrvati pokušavaju poboljšati svoj međunarodni ugled te su surađivali u općim naporima da se postigne globalno primirje. No politički časnik UN u Kninu kaže 'pokret za nezavisnost od Hrvatske i ujedinjenje sa Srbijom veoma je jak i krajiški Srbi pripravni su boriti se i poginuti za to'. No na kraju, sudbina samozvane republike leži u rukama Miloševića. Vezana sankcijama poput Srbije i republike bosanskih Srba, krajina gleda na Beograd da bi preživjela, a s gospodinom Martićem, koji će vjerojatno biti idući predsjednik, gospodin Milošević će samo pojačati svoj nadzor nad tom predstražom srpskoga imperija koji se rađa. DER STANDARD (Austrija) - 11./12. XII. 1993. Napredovanje nacionalizma Andreas P. Pittler piše o nacionalizmu manjina i težnjama za vlastitom državom. "Od 1. siječnja 1993. svaka nacija u srednjoj i jugoistočnoj Europi umišlja posjed vlastite nacionalne države. Tu se, naprotiv, radi o nacionalističkim državama. Od relativno male grčke manjine u Albaniji (jedva 60 tisuća) do ruske manjine u Ukrajini (11,3 milijuna), svaka republika na Istoku našega kontinenta ima jednu ili više skupina ljudi koji ne pripadaju 'državotvornom narodu'. U skladu s tim ključna tema bečkoga vrha predsjednika država i predsjednika vlada Europskog vijeća u listopadu bila je zaštita nacionalnih manjina. U zaključnoj rezoluciji rečeno je: 'Nacionalne manjine nastale u Europi preokretima, moraju se zaštiti i poštovati, kako bi se time pridonijelo miru i stabilnosti'. Međunarodno zasjedanje 'Austrijskog instituta za istočnu i jugoistočnu Europu' i austrijske komisije UNESCO-a od četvrtka se bavi 'Raščlambama i perspektivama sadašnjega razvoja' nacionalnih država i nacionalnih manjina. Zaključeno je da je pad komunizma ne samo koristio manjinama nego i da nacionalizam svugdje napreduje. Mnogobrojni stručnjaci govore u okviru simpozija o stanju u zemljama iz kojih dolaze, čime je problem postavljen sasvim različito. Zagrebački sveučilišni profesor Drago Roksandić tako smatra potrebnim utemeljenje ustanovakoje bi bile kadre unaprijediti suradnju između srpske manjine i hrvatske Vlade: 'Čvrsto sam uvjeren da stoljetni odnosi između Srba i Hrvata predstavljaju solidan temelj nezaobilaznom dijalogu koji bi mogao značiti svršetak nasilja.' Stručnjaci se slažu da samo razgovor, demokratski disput, može biti jamac uspješnog suživota svih naroda" - završava A. P. Pittler. EL PAIS (Španjolska) - 12. XII. 1993. EU prijeti Srbiji novim sankcijama Dopisnik iz Bruxellesa piše kako su "dvanaestorica ponovno posegnula za batinom protiv Srbije, pošto su joj uzaludno nudili mrkvu. Predsjednici vlada upozorili su Miloševićev režim da će se, ne učini li teritorijalne ustupke koji su od njega zatraženi, 'EU potruditi da se sankcije' nametnute beogradskom režimu 'primijene još strože i da se čak i pojačaju'. (...) Politički i vojni srpski dužnosnici iz Beograda i Bosne moći će i uživo čuti tu prijetnju. Ministri vanjskih poslova EU pozvali su njih i njihove hrvatske i bosanske protivnike na sastanak koji će se održati 22. prosinca u Bruxellesu. Na tom će se sastanku procijeniti napredak koji je postignut otkako su 29. studenog šefovi europske diplomacije zaraćenima izložili svoj plan... Iako se planom uspjelo, kaže se u izjavi dvanaestorice, 'smanjiti broj zapreka humanitarnim konvojima', Srbi 'i dalje ne daju nužne teritorijalne ustupke'. 'Bosanci imaju pravo na održivi teritorij, koji bi uključivao i izlaz na more', ustraju dvanaestorica. 'Zahtjev za vraćanje trećine teritorija Bosne (Muslimanima) legitiman je i mora se ispuniti'". U nastavku novinar napominje da Bosni prijeti 'humanitarna katastrofa', iako je promet konvoja poboljšan. Španjolski ministar vanjskih poslova Javier Solana naglasio je da se "mora pronaći rješenje prije svršetka zime, ili će u protivnom zaraćene strane proljeće iskoristiti za pokrete na terenu i odbiti mirovne razgovore". Novinar dodaje da je "sam Milošević, savjetnik srpskih snaga u Bosni koje predvodi Radovan Karadžić, u Beogradu izjavio da vjeruje da će uskoro biti moguć sporazum koji će odgovarati željama koje sve snažnije izražavaju predstavnici Zajednice". U nastavku novinar izvješćuje o francuskom prijedlogu Sporazuma o europskoj stabilnosti koji su dvanaestorica prihvatili i proširili te da on "sada obuhvaća sve europske države, osim četiri izravno umiješane u jugoslavenski sukob. Ne uključuje ni Kavkaz". Najavljujući konferenciju koja će se u proljeće održati u Parizu, a na kojoj će sudjelovati 39 zemalja, uključujući SAD i Rusiju, novinar napominje da će ta konferencija omogućiti "identifikaciju problema nacionalnih manjina i granica" o kojima će se poslije bilateralno pregovarati. (Hina) sv 130450 MET dec 93