METEOROLOZI NAJAVLJUJU ZAHLAĐENJE

HNA0089 4 UP 453 Hina Opći servis METEOROLOZI NAJAVLJUJU ZAHLAĐENJE ZAGREB, 11. prosinca (Hina) - Prva trećina prosinca znatno je zatoplila u odnosu na studeni, pa se temperatura zraka postupno vraća uobičajenim vrijednostima. Iako dugoročne prognoze najavljuju novo zahlađenje, pa i prosinac je nešto hladniji od prosječnog, ne očekuje se povratak jake zime i snježnih oborina poput onih iz studenoga, ocijenio je prognostičar iz Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske mr. Milan Sijerković. Mjesečno izvješće Državnog hidrometeorološkog zavoda o vremenskim prilikama u Hrvatskoj, ocjenjuje mjesec studeni iznimnim po više čemu. U većem dijelu Hrvatske, osobito kontinentalnom dijelu, studeni je bio "vrlo hladan" mjesec, gdje je srednja mjesečna temperatura zraka bila 3 do 4 stupnja Celzija niža od prosjeka izmjerenog posljednjih 30-ak godina. Ovogodišnji studeni prednjači i po oborinama. U sjevernom dijelu Hrvatske, Lici i većem dijelu obalnog područja bio je "vrlo kišan", a u središnjoj Hrvatskoj i Posavini "ekstremno kišan", što je inače najjači izraz meteorološke skale od 7 podioka. Tako je npr. u Zadru palo 221 posto više kiše od uobičajenog mjesečnog prosjeka, Splitu 214 posto, Zagrebu 208, Slavonskom Brodu 193, Daruvaru 172, Malom Lošinju 169, Osijeku 168 te u Gospiću 161 posto. I još iznimnija je bila visina snijega koji je napadao u studenome. U središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj visina se kretala između 50 i 80 cm, zbog čega su kratko bile zatvorene mnoge škole i tvornice, a promet bio potpuno obustavljen. Maksimalne visine snijega u studenome 1993. ujedno su i apsolutno najveće njegove visine izmjerene tijekom godine na nekom području. Tako je u Bjelovaru 22. 11. o. g. izmjereno 79 cm snijega što je najveća visina otkada o tome postoje sustavni podaci (1948.). Usporedba vrijedi i za Križevce, u kojima je isti dan izmjereno 75 cm snijega. Dotadašnji snježni apsoluti u tim mjestima zaostaju za 26, odnosno 22 cm, a datiraju od prije 19 odnosno 20 godina. Za meteo-postaju Zagreb - Grič postoje nešto razlikovniji podaci. Na temelju analiza podataka od 1911. g. do danas prof. Vjera Juras iz DHZH zaključila je da je u studenome 1993. g. ondje pao najobilniji prvi snježni pokrivač. Također, 22. 11. 1993. na Griču je izmjereno 47 cm snijega, što je najveća visina snijega ikad zabilježena u studenome na Griču. Općenito, godina 1993. donijela je nekoliko ekstremnih klimatoliških mijena. U prvih devet mjeseci vladala je hidrološka suša, koja se, kao primjerice na Savi kod Zagreba, ne pamti u zadnjih 60 godina. Listopad je u Hrvatskoj, pak, bio 1 do 2 stupnja topliji od 30-godišnjeg prosjeka. Taj je mjesec također donio obilne kiše, koje se na temelju statističkih izračunavanja pojavljuju u Hrvatskoj jednom u četvrt stoljeća, a kiše su, pak, prouzročile na većini hrvatskih rijeka visoke poplavne valove zbog čega su na mnogim područjima bile proglašene izvanredne mjere zaštite od poplava. (Hina) sp 111213 MET dec 93