SVIJET U 5 SATI

HNA0027 4 VP 997 Hina Opći servis SVIJET-PREGLED SVIJET U 5 SATI ZAGREB, 11. prosinca (Hina) BRUXELLES - Nastavak mirovnih pregovora o BiH na inicijativu ministara vanjskih poslova Europske unije održat će se 22. prosinca, izjavio je njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel sinoć u Bruxellesu. Službeni poziv svim sukobljenim stranama, rekao je Kinkel, bit će upućen u "relativno oštroj deklaraciji", što će je sudionici dvodnevnog summita EU usvojiti danas po završetku skupa. Nastavak mirovnih pregovora biti će, po Kinkelu, usredotočen na "osiguranje jedne trećine teritorija BiH za buduću muslimansku republiku unutar unije triju etničkih mini-država", ali neće biti govora o podjeli Sarajeva između Muslimana i Srba u BiH. Njemački kancelar Helmut Kohl izjavio je kako će to "uslijediti kasnije, ako uopće". Drugo težište razgovora, dodao je Kinkel, biti će traženje mogućnosti da se Muslimanima iz BiH osigura prilaz Jadranskom moru. Njemački je ministar vanjskih poslova također izjavio kako su osnovne premise za nastavak mirovnih pregovora - nuđenje izgleda za ukidanjem sankcija Srbiji, ako bosanski Srbi pristanu na ustupanje teritorija u korist Muslimana - ostale neizmjenjenim, ali i dodao kako se sankcije mogu i pooštriti, ne bude li napretka. WASHINGTON - SAD su uvjerile Grčku kako neće priznati Makedoniju, tražeći od Atene da ponovno uspostavi dijalog s tim dijelom bivše Jugoslavije, priopćila je jučer glasnogovornica State Departmenta Christine Shelly nakon što su se u State Departmentu sastali visoki dužnosnik grčkog Ministarstva vanjskih poslova Georges Papandreu i američki državni podtajnik za političke poslove, Peter Tarnoff, zadužen za američku diplomaciju u odsutnosti državnoga tajnika Warrena Christophera, koji je na turneji po Bliskom istoku. "Dva su dužnosnika pripremila i susret predviđen za siječanj u Washingtonu, između predsjednika Billa Clintona i grčkoga premijera Andreasa Papandreua", rekla je glasnogovornica. "Razgovaralo se i o sukobu na Balkanu i o situaciji na Cipru", dodala je Shelly, ističući kako su SAD "zadovoljne idejom o suradnji s Grčkom budući će ta zemlja od 1. siječnja preuzeti rotirajuće predsjedništvo EU". BRUXELLES - Grčka je sinoć u Bruxellesu pozvala svoje saveznike iz Europske unije da pomognu uvjeriti novu balkansku državu na njezinoj sjevernoj granici da popusti u dvogodišnjoj prepirci oko "imena" koja je donijela nestabilnost u to područje. "EU može i mora uputiti pravu poruku, vršeći pritisak na Skopje kako bi prestalo inzistirati na svom tvrdoglavom stajalištu", izjavio je grčki ministar vanjskih poslova zadužen za EU Teodor Pangalos. On je ponovio kako Grčka nikad neće priznati tu republiku pod imenom Makedonija, objasnivši kako to ima političke, geografske i povijesne razloge. Pangalos je nadalje istaknuo kako su koraci, što su ih poduzele neke zemlje članice EU za priznavanje Makedonije, prouzročile veliko razočarenje u grčkoj javnosti. "Takva akcija koju poduzimaju partneri EU poljuljala je naše povjerenje i solidarnost", rekao je Pangalos dodajući kako je stajalište nekih država članica EU rezultiralo jedino time da je makedonsko rukovodstvo pojačalo svoje dosadašnje stajalište i potaknulo ga na "provokativne akcije" što je samo donijelo nestabilnost na području južnoga Balkana. BRUXELLES - Šefovi država i vlada Europske unije završili su sinoć prvi radni dan sastanka na vrhu u Bruxellesu, na kojemu se uglavnom razgovaralo o načinima borbe protiv nezaposlenosti u dvanaest zemalja. Čelnici EU naglasili su kako će njihovi ministri financija nastaviti s oštrom politikom na području ekonomije u naredne dvije ili tri godine. Europski komesar za financije Henning Christophersen rekao je kako su se europski čelnici izjasnili za "velike smjernice ekonomske politike Europske Unije i njezinih zemalja članica. Te su "velike smjernice" predviđene sporazumom iz Maastrichta koji ih legalizira. Zemlje članice su im u načelu sklone, unatoč tome što prijeti opasnost da njihovi partneri javno objelodane moguće pogreške. "Velike smjernice" su u skladu s Bijelom knjigom o financijskom razvoju, konkurentnosti i zapošljavanju u Europi. Međutim, one se ograničuju na nekoliko narednih godina, za razliku od Bijele knjige koja predlaže strukturalnu pomoć u pogledu nezaposlenosti. MOSKVA - Ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev jučer je izjavio da Moskva ne nastoji nametnuti veto na najavljenu mogućnost primanja istočnoeuropskih zemalja u NATO. Kozirev, koji je pratio predsjednika Borisa Jeljcina u posjetu briselskim sjedištima EU i NATO-a, kazao je kako je s razumijevanjem primljeno stajalište Moskve prema kojem nije pravo vrijeme da se istočneuropski susjedi priključe Sjevernoatlanskom savezu. "Budući da ništa ne diktira drugima, pristup Rusije naišao je na jasno razumijevanje, to jest da se trebamo koncentrirati na partnerstvo i suradnju, a da problem proširenja članstva NATO-a treba za sada u najmanju ruku biti odložen", naglasio je šef ruske diplomacije. BEOGRAD - Ministarstvo vanjskih poslova tzv. Savezne Republike Jugoslavije u jučerašnjem je priopćenju upozorilo na "otvorene teritorijalne pretenzije predsjednika Albanije Sali Berishe prema 'Jugoslaviji'", javio je Radio-Beograd. Prema navodima istog izvora, u priopćenju se podsjeća da je Sali Berisha prije nekoliko dana na Konferenciji Demokratske partije Albanije "na račun teritorijalnog integriteta Srbije i Jugoslavije, pozvao separatiste na Kosovu i Metohiji u borbu za veliku Albaniju". Ministarstvo tzv. SRJ, između ostalog, ističe kako "Albanija traži vojnu zaštitu NATO saveza i protektorat Ujedinjenih naroda nad Kosovom i Metohijom", te upozorava da je albanski Predsjednik "zaprijetio uporabom svih sredstava kako bi spriječio rasipavanje albanskih nacionalnih teritorija". NEW YORK - Ujedinjeni narodi su jučer uručili devet nagrada istaknutim borcima za ljudska prava, a među nagrađenima je i medicinsko osoblje sarajevskih bolnica, koje ju je dobilo za brigu za ranjenike u opkoljenom gradu. Nagrade je uručio glavni tajnik UN Butros Gali na sjednici Generalne skupštine UN. Nagrada se dodjeljuje od 1966. godine i to svakih pet godina. ZAGREB - Ured UNICEF-a za Hrvatsku i Sloveniju sa sjedištem u Zagrebu objavio je jučer priopćenje u kojem se kaže da je izvršni direktor te organizacije James Grant prosvjedovao zbog napada na humanitarne djelanike te organizacije u BiH. "Takvi napadi na humanitarne djelatnike su nedopustivi", rekao je James Grant. "Oni uskraćuju pomoć djeci koja je očajnički trebaju, pri tome očito kršeći međunarodne dogovre o zaštiti i skrbi za djecu u oružanim sukobima". "Smišljeni napadi na UNICEF-ove humanitarne djelatnike koji su jasno prepoznatljivi kao nositelji pomoći za djecu, pokazuju kukavištvo i bešćutnost. Svaki put kada je pogođen humanitarni djelatnik pri obavljanju svoga humanitarnog posla žrtve su i djelatnik i djeca", dodao je Grant. (Hina) sd 110612 MET dec 93