PREGLED PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

HNA0029 4 VP 1891 Hina Opći servis SVIJET-PREGLED PREGLED PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA ZAGREB, 9. prosinca (Hina) Balkanska inačica Skandinavije Razgovor s predsjednikom Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom, po povratku iz Ženeve a uoči "krajinskih izbora", vodio je budući dopisnik iz Hrvatske Igor Nekrasov za "MOSKOVSKIE NOVOSTI", a objavljen je u broju od 8. XII. 1993. "Središnje mjesto u prostranom Predsjednikovu kabinetu zauzima krhotina rakete JNA kojom je pogođena gradska rezidencija 1991. godine. Za 72- godišnjeg doktora povijesti Franju Tuđmana, koji je proveo četiri godine među partizanima tijekom drugoga svjetskog rata, takav 'dar' ne može izazvati sklonosti prema Srbima, pa ipak on u svojoj knjizi 'Bespuća povijesne zbiljnosti' piše da bi normalizacija odnosa između Srbije i Hrvatske stvorila uvjete za postupnu skandinavizaciju Balkana i uspostavu mira u tom dijelu Europe. - Kako ocjenjujete rezultat ženevskih pregovora? = Razgovori su bili važni i zanimljivi budući da je Europska zajednica prvi put zauzela zajedničko stajalište glede krize na prostoru bivše Jugoslavije. To stajalište, s obzirom na hrvatske interese, nas posve zadovoljava, jer je Europa potvrdila suverenitet i cjelovitost teritorija Hrvatske. Također sam vrlo zadovoljan odgovorom na hrvatsku mirovnu inicijativu za smirivanje krize u bivšoj Jugoslaviji od Europskoga saveza, Rusije i UN. Dotle su vođa bosanskih Muslimana Alija Izetbegović i srpski predsjednik Slobodan Milošević oštro osudili politiku Europe i međunarodne zajednice. Izetbegović ih je optužio da su Bosnu i Muslimane prepustili srpskoj agresiji, a Milošević je tvrdio kako su Srbiji nametnute neopravdane sankcije koje ugrožava život milijuna ljudi. Tako su nastala dva stajališta: s jedne strane, muslimansko, usmjereno prema ratu, a drugo, srpsko - sklono kompromisu, ali još nedovoljno. Miloševićev se nastup na ženevskoj konferenciji može ocijeniti kao svojevrsni predizborni govor pred srpske izbore 19. prosinca. - Postoji li opasnost raspada Hrvatske s obzirom na zakazane predsjedničke i parlamentarne izbore u 'srpskoj krajini'? Ondje, kao što je poznato, odbijaju priznati službeni Zagreb. = Ne, ja ne mislim tako. Provedbu takvih izbora na dijelu hrvatskoga teritorija pod nadzorom UN ocjenjujem kao ekstremističku politiku onih Srba koji i dalje žele pripojiti te krajeve zacrtanoj velikoj Srbiji, iako nikada nisu bili u sastavu Srbije. I Europa i UN priznaju cjelovitost Hrvatske, a ista smo jamstva dobili od mnogih zemalja, među kojima i od Rusije. U hrvatskom bi interesu bilo, kao i u interesu Srba u tom području, da pobijede oni koji se zauzimaju za političko rješenje sukoba. To bi ubrzalo rasplet sukoba u Hrvatskoj i poduprlo normalizaciju odnosa između Hrvatske i Srbije. - Imate li razloga kritizirati vanjsku politiku Ruske Federacije u jugoslavenskoj krizi? = Rusko je vodstvo odigralo u cjelini pozitivnu ulogu, iako ostaju primjedbe zbog povremenih jednostranih stajališta Rusije, poglavito glede prijedloga za skidanje sankcija protiv Srbije. Rusija bi se trebala uvjeriti da su te mjere djelotvorno sredstvo međunarodne zajednice za rješenje krize u Bosni i na područjima u Hrvatskoj pod nadzorom UN. - Rezultat rata i stanje u "krajini", koja zauzima oko četvrtine Hrvatske, utječu na gospodarsko stanje u zemlji. Međutim, u posljednje se vrijeme mogu uočiti neki znaci ozdravljenja financijskog i gospodarskog stanja u zemlji. Kako na to gledate? = Gospodarstvo je uvijek povezano s politikom. Kada smo uspostavljali demokratski poredak u Hrvatskoj na osnovi samostalnosti, naš je cilj bio nacionalno-demokratski preporod Hrvatske. U tome smo posve uspjeli. U Hrvatskoj su triput boravili međunarodni stručnjaci financijskih organizacija i ostali zadivljeni rezultatima napora za suzbijanje inflacije. Još početkom jeseni inflacija se penjala na 30- 38 posto mjesečno, a danas iznosi samo 1,4 posto. Pritom nije došlo ni do pada proizvodnje ni do socijalnih nemira. Više je razloga za to. Jedan je taj da Hrvatska ima velik broj radnika u inozemstvu, a drugi - da su mnoga poduzeća upravo teški uvjeti natjerali na samoinicijativu. Čak smo uspjeli povećati izvoz. Europski promatrači kažu da je gospodarsko stanje u Hrvatskoj uspješnije nego u drugim zemljama istočne Europe, osim, naravno, Češke. Ključ je uspjeha u spremnosti Hrvata za obnovu gospodarstva te u dosljednoj politici Hrvatske demokratske zajednice koja je triput pobijedila na izborima. SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 8. XII. 1993. Teške odluke o sankcijama "Na Haitiju, u Iraku i Jugoslaviji međunarodna se zajednica bori s teškim pitanjem: kada ukinuti kaznene sankcije? SAD se s istim pitanjem suočavaju i na Kubi. U sve je četiri zemlje sve vjerojatnije da će to pitanje odvojiti SAD od ostatka svjetske zajednice jer Washington ima program koji ide dalje od sastavljanja rezolucija", piše David Newsom, nekadašnji zamjenik državnoga tajnika i profesor vanjske politike na sveučilištu u Virginiji. "Odluka o ukidanju sankcija razmjerno je laka kad promjene izazovu međunarodni konsenzus, kao u južnoafričkom slučaju. To je stanje, međutim, u mnogo čemu različito od stanja u zemljama koje su trenutačno pod sankcijama. (...) Na Kubi, Haitiju, u Iraku ili Jugoslaviji ne postoje slični uvjeti. Ipak, danas stanje u svakoj od tih zemalja stvara pritiske za ublažavanje čak i prije potpunoga ispunjavanja uvjeta. Izvješća iz pogođenih zemalja upućuju na to da bi kaznene mjere mogle više štetiti pučanstvu nego zaštićenim vođama koji imaju sredstava za izbjegavanje učinka. Protivnici sankcija tvrde da u te četiri zemlje mjere samo ojačavaju autoritarne vladare; režimi optužuju sankcije za teškoće pučanstva - potičući nacionalističke osjećaje i izbjegavajući priznanje vlastite odgovornosti. Oni koji su nekada trgovali na tim područjima sve se više žale da njihove interese ugrožava konkurencija koja izbjegava blokade. Razočarani neuspjehom mirovnih napora, članovi EZ predlažu ublažavanje sankcija nametnutih Beogradu kako bi prisilili strane da uspostave mir. (...) U Washingtonu se, i u kongresu i u izvršnoj vlasti, utjecajne osobe protive ublažavanju pritisaka. To ponašanje djelomice izvire iz dubokoga nepovjerenja prema vođama zemalja kojima su nametnute sankcije. SAD ne vidi mnogo dokaza da su ti vođe odustali od svojih najvećih ciljeva. Osim toga, Predsjednik ne želi da ga u SAD optuže da je bio 'blag prema Iraku' ili da je podupirao 'etničko čišćenje'. Kao i u slučaju Haitija i Kube, jaki etnički lobbyji u SAD podupiru nastavak gospodarskih pritisaka. Zato SAD ustraju na oštrijim uvjetima nego većina zemalja. Washington bi vjerojatno više volio da se sankcije zadrže dok god se ne smijene sadašnji režimi. Drugi članovi Vijeća sigurnosti UN nikada se nisu pripremali da odu tako daleko. Ne odustanu li SAD od tog cilja, posvađat će se s većinom svijeta zbog pitanja: 'Kada ukinuti sankcije?' Sankcije je lako nametnuti. One su, u određenom trenutku, dobrodošla alternativa za moguću uporabu sile. Njihovo ukidanje mnogo je teže jer stvoreni pritisci neizbježno vode prema današnjoj dvojbi: mogu li se sakncije iskoristiti kao poticaj na bolje ponašanje onih na vlasti ili se moraju nastaviti dok se ne smijeni prijestupničke režime?"- završava David Newsom. SRBIJA BORBA 8. XII. 1993. Sve bliže primirju? Srđan Radulović piše o nastavku tajnih krajinsko-hrvatskih pregovora: "Preključer su u okolici Beograda završeni trodnevni tajni krajinsko-hrvatski pregovori o elementima globalnog sporazuma o prekidu oružanih sukoba. Drugi susret pregovaračkih timova krajine i Hrvatske... završen je zajedničkim stajalištem da se pregovori nastave dok se ne riješi pitanje tzv. neuralgičnih točaka duž sjevernodalmatinske granice RSK i RH. Radi se o područjima u sastavu zona pod nadzorom mirovnih snaga koje su hrvatske postrojbe zauzele sredinom prošle i početkom ove godine - Miljevački plato, Peruča, Maslenica i zadarsko zaleđe sa zračnom lukom Zemunik. Hrvatski pregovarači nastoje zadržati te teritorije pozivajući se na rezolucije UN i stajališta predstavnika međunarodne zajednice (francusko-njemački prijedlog) i konferencije o bivšoj Jugoslaviji da su UNPA zone sastavni dio Hrvatske. Krajinsko izaslanstvo polazi od skupštinske platforme za pregovore s Hrvatskom u kojoj je predviđeno da se sporazum o primirju može postići samo ako hrvatska strana prihvati liniju razdvajanja od 3. siječnja '92. Neslužbeno se saznaje da je u optjecaju nekoliko inačica sporazuma kojima bi se došlo do kompromisnog rješenja, a koje su nepovoljnije za krajinu i s obzirom na pregovaračku platformu i na Erdutski sporazum iz lipnja. Postizanje sporazuma o primirju je, inače, preduvjet za otvaranje druge pregovaračke faze o tzv. gospodarskim pitanjima dok je treća i, kako se najavljuje, posljednja faza predviđena za pregovore o političkim odnošajima krajine i Hrvatske". BRITANSKI RADIO - BBC 8. XII. 1993. Pregled tiska Kada bi se nevolje stanovnika nekadašnje Jugoslavije mogle mjeriti brojem članaka u britanskim listovima, mogli bismo zaključiti da se na prostorima te bivše države događa malo toga o čemu bi bilo vrijedno pisati. "The Times" i "Financial Times" ne donose u prvim izdanjima niti slova o nekoj temi koja bi se odnosila na taj dio svijeta, dok "The Guardian" i "The Daily Telegraph" donose samo po jedan članak, kao i "The Independent". "The Daily Telegraph" piše o srspkom zaustavljanju šest konvoja dobrotvorne pomoći kod Zvornika. Po riječima predstavnika UN, to je očito protivno duhu ženevskoga sporazuma. Predstavnik UNPROFOR-a kazao je da su Srbi zapravo podnijeli UN dug popis zahtjeva kojima se mora udovoljiti prije nego što dopuste prolaz konvoja. Ti će zahtjevi biti razmotreni na sastanku u petak. U Sarajevu napetost i dalje vlada nakon što je u ponedjeljak u noći u raketiranju gradskoga središta poginulo šest, a ranjeno dvadeset devet osoba. "The Guardian" u članku 'Vođa s Kosova', diplomatskoga urednika, iznosi sumornu sliku srpskih napada, a u povodu dolaska u London Ibrahima Rugove, predsjednika republike Kosovo, kako ga oslovljava novinar. Doktor Rugova traži od zapadnih zemalja da ne zaborave srpska tlačenja na Kosovu te da ne ukinu sankcije niti druge oblike pritisaka na Beograd. On je jučer izjavio da su srpska tlačenja na Kosovu pojačana nakon što je dvadeset promatrača ljudskih prava, koje je bio poslao KESS, moralo napustiti pokrajinu na inzistiranje predsjednika Miloševića. Nakon toga počela su uhićenja i na tisuće obitelji izloženo je maltretiranjima. Nekoliko osoba je podleglo pošto su bili podvrgnuti mučenjima, rekao je on. Doktor Rugova je protiv francusko-njemačkoga prijedloga o suspendiranju kaznenih sankcija protiv Srbije u zamjenu za srpske ustupke u Bosni. Male su šanse da bi Rugova mogao uspjeti nagovoriti zapadne zemlje da Kosovo stave pod međunarodni protektorat. Rugova je branio odluku naroda na Kosovu da bojkotira izbore u Srbiji. 'Mi ne možemo srušiti Miloševića', rekao je, 'to je posao za srpsku oporbu. Naše je načelo da ne sudjelujemo na izborima. Mi smo imali naše izbore na Kosovu prošle godine'. Za zemlje Zapada Kosovo je stalni podsjetnik da bi se rat mogao dalje proširiti na jug. Međutim, nitko na Zapadu ne ide dalje od potpore istinskoj autonomiji za Albance u toj pokrajini. Martin Woollacott u istom listu, u podužem komentaru, osvrće se na neuspjehe Europskoga saveza. Dok se približavamo još jednom sastanku na vrhu, Europa je sve više sputana pomanjkanjem odlučnosti o čemu najbolje svjedoče rezultati izbora u pojedinim zemljama članicama, šokantan zastoj u rješavanju rata južnih Slavena kao i odbijanje istočne Europe. Sramota zbog neaktivnosti oko Jugoslavije sada je dosegla takve razmjere da već i samo to ime odvraća čitatelja ili gledatelja koji se osjeća krivim. Pritiskom na puce izbjeći ćete krvav prizor na sarajevskoj ulici, ali valja naglasiti da se rat nastavlja, da je još jedan pokušaj da se on završi na pragu propasti i da su izgledi za povlačenje europskih postrojba i smanjivanje dobrotvornih napora veoma realni. "The Independent" apelira za pomoć narodu u Bosni koji očajava. Osim što nabraja sve dobrotvorne udruge koje su angažirane na pružanju dobrotvorne pomoći narodima u bivšoj Jugoslaviji, list je preko polovice stranice objavio i fotografiju koja prikazuje kako se neka ostarjela žena iz Travnika, žrtva etničkoga čišćenja, srušila od iscrpljenosti na ruke britanskoga bolničara. Danas je četrdeset fotografa u Nizozemskoj pokrenulo kampanju kako bi se privukla pozornost javnosti na stradanja naroda u Bosni. Uvedene su besplatne telefonske veze kako bi čitatelji mogli nazvati i dati pomoć. (Hina) sb 090624 MET dec 93