ODGOĐENO PRISILNO ISELJENJE, DOGAĐAJ POPRATILI INCIDENTI

ZAGREB, 3. prosinca (Hina) - Današnje prisilno iseljenje obitelji Enesa Melkića iz stana u nekadašnjem vlasništva bivše JNA, u Kombolovoj ulici 3 u Zagrebu, zakazano za 10 sati, uz incidente koji su pratili taj dvosatni događaj, odgođeno je odlukom predsjednika Vojno-stambene komisije Ministarstva obrane Branka Primužaka. Primužak je izjavio danas poslije podne za Hinu da je postupku iseljenja po službenoj dužnosti prisustvovao, kao što je to uobičajeno, jedan službenik Vojno-stambene komisije Zbornog područja Zagreb, a koji ga je obavijestio o događajima u stanu. Odluku o odgodi iseljenja donio je obzirom i na trenutačne zimske prilike. Prema priopćenju Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava, koji je dan ranije pismenim pozivom obavijestio redakcije svih hrvatskih medija i veći broj inozemnih dopisnika o namjeravanoj deložaciji četvoročlane obitelji Melkić, do odgode je došlo nakon današnje intervencije članova hrvatskih nevladinih organizacija za ljudska prava kod najviših dužnosnika Republike Hrvatske. Današnjim događajima u stanu Melkićevih nije mogla prisustvovati skupina novinara, među kojima su bili i dopisnici dviju američkih novinskih agencija iz Zagreba. Ulazak u zgradu grubo im je spriječila grupa osoba u vojničkim odorama, ali bez oznaka. O događajima unutar zgrade i u stanu objavili su poslije podne priopćenje predstavnici nevladinih organizacija za ljudska prava - Hrvatskog helsinškog odbora, Antiratne kampanje Hrvatske i Odbora za ljudska prava, koji su u zgradu izgleda ušli ranije. Melkić je sporni stan, nekada u vlasništvu bivše JNA, dobio na korištenje u listopadu 1991. godine kao tadašnji njen pripadnik. Prema priopćenju, koje je potpisao Ivan Zvonimir Čičak, "Hrvatski helsinški odbor ovim putem obaviještava javnost o događajima vezanim uz problematiku nasilnog iseljavanja, a posebno o pokušaju iseljavanja obitelji Melkić". U priopćenju se navodi da se nalog za izvršenje "temeljio, umjesto na sudskoj odluci, na rješenju čije je pravno uporište u zastarjeloj odredbi Vlade Republike Hrvatske od 24. srpnja 1991." U priopćenju se također navodi kako je ovlaštenom izvršitelju danas "pokazana medicinska dokumentacija o bolesti mlađeg djeteta obitelji Melkić, što je zakonski osnov za odgodu deložacije", ali da je izvršitelj "uporno čekao odluku nadležnih iz Ministarstva obrane". U ovom kao i u drugim sličnim ranijim slučajevima iseljenja predstavnici nevladinih organizacija za ljudska prava drže da se krše odredbe Brijunske deklaracije od 7. srpnja 1991. kojom je bio uveden tzv. tromjesečni moratorij na akte o osamostaljenju Hrvatske. Time je, tvrde oni, do 8. listopada 1991. odgođena i primjena Vladine Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama u vlasništvu federacije od 24. srpnja 1991. godine. Time bi rješenje o stanu koje je dobio Melkić 1. listopada 1991. od organa bivše JNA, tvrde predstavnici Hrvatskog helsinškog odbora, bilo pravno valjano. Rješenje o iseljenju Melkića donio je, međutim, Gradski sekretarijat za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove, promet i veze - Područni ured Medveščak 28. rujna 1992. godine, primjenjujući Uredbu o preuzimanju sredstva JNA i SSNO na teritoriju Republike Hrvatske u vlasništvo Republike Hrvatske i Uredbu o zabrani raspolaganja nekretninama u vlasništvu federacije, ocjenjujući rješenje o dodjeli stana Melkiću od 1. listopada 1991. ništavim. Potpuno različito tumačenje ovih dviju uredbi, trebao bi autentičnim tumačenjem ukloniti odgovarajući nadležni organ Republike, pa bi se ubuduće, vjerojatno, mogli izbjeći incidenti slični današnjem. Prema priopćenju nevladinih organizacija za ljudska prava, "uz ovlaštene osobe u stan su pokušali ući i brojni pripadnici HV, kao i dvije osobe s rješenjima za privremeno korištenje istog stana. Na inzistiranje prisutnih vojna i civilna policija uspjela je spriječiti njihov ulazak. Pritom su neki od neovlaštenih grubo vrijeđali i prijetili obitelji Melkić". Nakon dvosatnog objašnjavanja iseljenje je odgođeno po zapovjedi predsjednika Vojno-stambene komisije Branka Primužaka, a tome je - prema spomenutom priopćenju - prethodio niz telefonskih razgovora člana Hrvatskog helsinškog odbora Danijela Ivina s najvišim dužnosnicima Republike, ili njihovim uredima. Što se tiče vinovnika incidenata pred zgradom, grupa koja je nasilno spriječila ulazak novinarima u vežu, nije se htjela predstaviti. Na pitanje novinara jedan od njih je uz ljutnju ironično kazao da su "članovi 'Crne ruke'". Svoje nasilno ponašanje prema prisutnim novinarima popratili su komentarima da bi im bilo bolje da pišu o stradanjima Hrvata u Kninu. Dopisnica Associated Pressa je, primjerice, u nastaloj gužvi, uz psovke i vrijeđanja, odgurnuta u snijeg, dok je snimatelju Omladinske televizije oteta još nesnimljena kazeta kojom je nekoliko puta udaren po glavi. (Hina) 032013 MET dec 93