- IZVJEŠĆE BUTROSA GALIJA VIJEĆU SIGURNOSTI

ZAGREB, 3. prosinca (Hina) - Glavni tajnik UN-a Butros Butros Gali priredio je 1. prosinca izvješće o provedbi Rezolucije 871, koje je dostavljeno veleposlanicima zemalja članica Vijeća sigurnosti. Tekst izvješća, kojeg je Hina primila danas, objavljujemo u cijelosti: IZVJEŠĆE GLAVNOG TAJNIKA VIJEĆU SIGURNOSTI SLIJEDOM REZOLUCIJE 871 (1993.) U V O D 1. U Rezoluciji 871 (1993) Vijeća sigurnosti, usvojenoj 4. listopada 1993, od glavnog se tajnika traži da dva mjeseca nakon njena usvajanja izvijesti o napretku u primjeni Mirovnoga plana UN za Republiku Hrvatsku i svih relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti, uzimajući u obzir stajališta hrvatske Vlade kao i ishod pregovora u sklopu Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji. Ovo izvješće podnosi se Vijeću u skladu s tim traženjem. Vijeće je u Rezoluciji 871 (1993.) odlučilo da na temelju ovog izvješća ponovno razmotri mandat zaštitnih snaga UN (UNPROFOR). I. PREGOVORI U SKLOPU MEĐUNARODNE KONFERENCIJE O BIVŠOJ JUGOSLAVIJI 2. U sklopu Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji nastavljeni su pregovori s ciljem postizanja cjelovitog prekida vatre u i oko područja pod zaštitom UN u Hrvatskoj, kao i započinjanja pregovora o gospodarskim mjerama izgradnje povjerenja. Ovi se pregovori nastavljaju. 3. Tijekom svojih nastojanja osoblje Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji nastavilo je bliske kontakte s UNPROFOR-om, čijim je aktivnostima pomognuto stvaranje bolje atmosfere za pregovore. Također je zabilježena Mirovna inicijativa predsjednika Tuđmana, koja je 2. studenog 1993. uvrštena kao dokument Vijeća sigurnosti (S/28681, dodatak). Mirovna inicijativa tiče se prilika u područjima pod zaštitom UN (UNPA) i u Bosni i Hercegovini, kao i buduće suradnje na prostoru bivše Jugoslavije. Što se prilika u UNPA tiče, već se poduzimaju napori u vezi s mnogim temama koje navodi predsjednik Tuđman, posebice za postizanje sporazuma o prekidu neprijateljstava, za obnovu rada zajedničkih komisija i normalizaciju "ukupnog društvenog i gospodarskog života u UNPA" i suradnju među stranama. 4. Nakon početnih kontakata osoblja Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji i uz dobre usluge vlada Francuske i Njemačke, od 1. do 3. studenog održani su razgovori pod predsjedanjem Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji. Na tim razgovorima usvojena je strategija u tri stupnja: prvo, rasprava o prekidu vatre; drugo, razmatranje gospodarske obnove i konačno, rasprava o političkim pitanjima. Određeni je napredak već postignut ka prekidu vatre i utvrđivanju gospodarskih pitanja od zajedničkog interesa. 5. Ključni elementi sporazuma o prekidu vatre o kojima se raspravlja su razdvajanje snaga duž crta sukoba uz raspoređivanje UNPROFOR-a između dviju strana, te nadzor nad teškim oružjem obiju strana. U područjima gdje bi trebalo doći do povlačenja UNPROFOR će biti raspoređen između snaga uz određenu mjeru odstupanja kod ključnih točaka - brane na Peruči, miljevačkog platoa, zrakoplovne luke Zemunik i Masleničkog mosta, koji će ostati pod hrvatskim nadzorom, kao i tri sela nedaleko od Maslenice i ključnih točaka iznad Obrovca, koje će biti vraćene pod nadzor Srba. 6. Glavna područja gospodarskog interesa za obje strane o kojima se raspravljalo tijekom razgovora tiču se infrastrukture i komunikacija te energije i opskrbe vodom. Strane su suglasne da bi trebalo zaključiti sporazum o općem korištenju energetskih sustava, posebice naftovoda i elektrane u Obrovcu. Utvrđen je prioritet opskrbe vodom i postignut dogovor da se ukupni sustav vodoopskrbe stavi u funkciju, kao i da se obnovi rad naftovoda i sustava opskrbe energijom. Hrvatska je strana izjavila da je spremna opskrbiti Srbe u Krajini naftom, benzinom, sjemenom i gnojivima po komercijalnim cijenama. Strane su se suglasile da treba uspostaviti zajedničke komisije koje bi ispitale i dovršile praktične ugovore o ovim pitanjima. 7. Za hrvatsku je stranu prioritetno otvaranje ceste od Zagreba do Slavonskog Broda preko Okučana. Ona je naznačila da će nakon primjene prekida vatre zrakoplovna luka u Zemuniku i Maslenički most biti otvoreni za upotrebu objema stranama. Srpska je strana predložila da se otvori cesta između zapadne Slavonije i Mađarske, a da cestovni i željeznički promet bude uspostavljen između zapadne Slavonije i Baranje preko Osijeka. Srpska je strana također tražila pristup otvorenom moru iz luke u Rovanjskoj i korištenje dijela luke u Zadru. 8. Daljnji razgovori su održani 23. i 24. studenog, te 26. i 28. studenog. Hrvatska je strana 28. studenog rekla da uz jednu izmjenu može potpisati predloženi prekid vatre. Brojni prijedlozi za izmjene koje je dala srpska strana ostali su otvoreni, a oni su rekli da u sadašnjim političkim uvjetima, uz predstojeće izbore (12. i 19. prosinca), ne mogu potpisati dokument bez izmjena koje su predložili. Supredsjedatelj će procijeniti što je potrebno učiniti kako bi se zaključio sporazum o prekidu vatre. U međuvremenu strane su dogovorile uspostavu zajedničke vojne komisije koja bi nastavila praktičan rad glede izrazito spornih pitanja u vezi sa crtama razdvajanja kakve će se uspostaviti kad se primijeni prekid vatre. II. PRIMJENA MIROVNOG PLANA UN 9. Nakon usvajanja Rezolucije 871, UNPROFOR je pojačao svoj pristup na dvije staze, pružajući potporu pregovorima pod okriljem Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji i potičući postupne aktivnosti u UNPA. Ove su aktivnosti bile usmjerene na stvaranje uvjeta koji bi pogodovali cjelovitom prekidu vatre, a putem smanjivanja napetosti. UNPROFOR je također nastojao pomoći u pitanjima poput djelovanja zajedničkih komisija ustanovljenih u skladu s Rezolucijom 762 i "mjera izgradnje povjerenja" o kojima se govori u Rezoluciji 871. 10. U svim UNPA učinjeni su pomaci ka postizanju lokalnih prekida vatre. Oni se kreću od potpisanih, formalnih sporazuma o prekidu vatre u sektoru Istok, do "gentlemanskih sporazuma" - usmenih i nepotpisanih, ali primjenjenih - u preostala tri sektora u kojima se nastavljaju rasprave o formalnim sporazumima. Sektor Istok je primjer za postupni pristup jer je prvo potpisan lokalni sporazum o prekidu vatre, a onda i primjenjen, nakon čega je uslijedila uspostava lokalnih zajedničkih komisija za istraživanje kršenja sporazuma. Nakon što su učinjeni ti prvi koraci zapovjednik sektora je predložio objema stranama stvaranje područja razdvajanja između njihovih snaga. Lokalni prekidi vatre su u svim sektorima poduprti stvaranjem novih nadzornih točaka, uvođenjem dodatnih ophodnji vojnih promatrača UN i uspostavom "vrućih linija" sa i između dviju strana. Kao posljedicu toga bilježimo značajno smanjenje napetosti i kršenja sporazuma u UNPA. 11. Nažalost, upućivanje postrojba hrvatske specijalne policije 21. listopada (a povučene su 14. studenoga) u područja Širinaca i Mašićke (Mašićka Šagovina, op. pr.) u sektoru Zapad, povećalo je napetosti i uzrokovalo privremeni prekid pregovora započetih samo nekoliko dana ranije. Postrojbe specijalne policije povučene su nakon dugotrajnih pregovora na razini bataljuna, sektora i ministarskoj razini. Nažalost, UNPROFOR također još nije uspio postići da se prekine s praksom nošenja oružja, osim "kratkoga", u južnom dijelu ovog sektora, koji kontroliraju Srbi, premda je to zabranjeno prema izvornom mirovnom planu UN-a. 12. U skladu s uputama zapovjednika snaga, zapovjednici sektora su poduzeli niz drugih koraka kako bi na vojnom planu potaknuli suradnju i smanjili napetosti, što uključuje i otvaranje većeg broja novih točaka prijelaza i pojačanje sposobnosti UNPROFOR-a za nadzor granice. Oni su uspjeli pokrenuti a zatim i održavati izravne sastanke između vojnih zapovjednika dviju strana u svim sektorima i područjima uz njih, a koristili su i svaku prigodu da ih nagovore na širu suradnju. 13. U sektoru Jug bili su mogući mali koraci ka suradnji na lokalnoj razini u humanitarnim i gospodarskim pitanjima, ali drugdje su se obje strane odbijale sastati ili su otkazivale zakazane sastanke, jer su lokalni vođe govorili da se ne osjećaju sposobnima raspravljati o takvim pitanjima jer nema napretka glede sigurnosti, gospodarskih i humanitarnih pitanja na višim razinama. 14. Bilježimo kao pozitivno da je UNPROFOR u selu Podlapača, u kojem je najveća preostala koncentracija Hrvata u sektoru Jug, uspio stabilizirati prilike koje su se počele znatno pogoršavati nakon upada Hrvatske vojske u područje Medka u rujnu 1993. i zlodjela koja su tamo počinjena. U tu skupinu zaselaka u brdima iznad Korenice raspoređen je češki bataljun u punom sastavu, otvorena je postaja civilne policije UN (UNCIVPOL), a viši dužnosnici UNPROFOR-a učestalo posjećuju to područje ukazujući istodobno srpskim vlastima na potrebu pružanja zaštite. Slične su aktivnosti poduzete i u nekim drugim područjima. 15. Sve je važnija uloga UNPROFOR-a pri utvrđivanju onih kojima najviše treba humanitarna pomoć i osiguravanju da im se ona dopremi. Zajednički humanitarni stožer uspostavljen je primjerice u sektoru Sjever, a čine ga svi dijelovi UNPROFOR-a zajedno s Uredom Visokog povjereništva UN za izbjeglice (UNHCR), promatračkom misijom EZ (ECMM) i Međunarodnim komitetom Crvenog križa (ICRC), s ciljem da se odrede najpreče potrebe, posebice u hrani i medicinskoj pomoći. UNCIVPOL i vojne postrojbe sada su znatno angažirane u utvrđivanju i pomaganju onih kojima je pomoć najpotrebnija. Slični su pokušaji u tijeku i u drugim sektorima. III. OPAŽANJA 16. Kao što je vidljivo iz gornjeg izvješća o razvoju prilika, u tijeku su različite inicijative u suradnji sa stranama, koje bi mogle otvoriti put za primjenu mirovnog plana UN (S/23280, aneks III.). Napredak je spor i brzo se zaustavlja ako jedna strana napadne područje koje drži druga. Ipak, u svjetlu razvoja od mog izvješća 20. rujna 1993. (S/26478), o kojem je izvijestio moj posebni predstavnik, ne nalazim za potrebno predložiti da Vijeće sigurnosti, u ovom trenutku, ponovno razmatra mandat UNPROFOR-a. Ako bi ipak trebalo smanjiti vrlo značajni doprinos međunarodne zajednice uspostavi mira i očuvanju mira u Hrvatskoj, bitno je da dvije strane pojačaju svoje napore na postizanju Sporazuma o prekidu vatre, uspostavi praktičnih mjera gospodarske suradnje i pregovorima o trajnom političkom rješenju. Također ih pozivam da prošire svoju suradnju s UNPROFOR-om u njegovim nastojanjima da unaprijedi životne uvjete u UNPA. 17. Zaključno želim zahvaliti mom posebnom izaslaniku Thorvaldu Stoltenbergu, zapovjedniku snaga, generalu Jeanu Cotu, kao i osoblju UNPROFOR-a i Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji, koji u teškim uvjetima požrtvovno rade na primjeni rezolucija Vijeća sigurnosti i pomažu ljudima na terenu. (Hina) fp 031844 MET dec 93