SERVIS POSEBNIH NASLOVA BOSNA-MUSLIMANI

Nadnaslov: Muslimani iz Bosne posrbljuju prezimena i obraćaju se na pravoslavlje Naslov: Muslimani postaju Srbi Podnaslov: Na teritoriju pod nadzorom Srba od početka rata u Bosni na stotine Muslimana promijenilo je identitet i pokrstilo se u Pravoslavnoj crkvi. "Ti preobraćenici često to čine misleći tako spasiti glavu", otvoreno govori jedan od pravoslavnih svećenika. Piše: Nicolas MILETITCH, AFP BRČKO - Na stotine Muslimana promijenilo je identitet, uzelo prezime i ime srpskog prizvuka a neki su se i obratili na pravoslavlje na teritorijima pod nadzorom Srba od početka rata u Bosni, prenose srpski obaviješteni izvori. "Stotinjak osoba, većinom Muslimana" promijenilo je prezime od siječnja, rekao je Luka Purić, odgovoran za osobne dokumente u Brčkom. Taj fenomen, prisutan i prije rata, zahvaća i susjedne gradove kao Bijeljinu, a povećao se od početka sukoba u Bosni. Od siječnja do travnja 1992. godine, tridesetak promjena prezimena zabilježeno je u Brčkom u odnosu na više od stotine između travnja (početkom rata) i prosinca, naglasio je Purić. Brčko je imalo 87.332 stanovnika od čega 44,4 posto Muslimana, 21 posto Srba i 25 posto Hrvata, prema popisu iz 1991. godine. Paša Šimikić, Muslimanka iz Brčkog udata za Srbina, kaže kako je njezina kćer Mirsada (28) promijenila ime i prekrstila se u Pravoslavnoj crkvi u Aleksandru. "Moje dvije prijateljice također su promijenile muslimanska imena u srpska i postale pravoslavke", dodala je gospođa Šimikić naglašavajući da se, kao i ona, njezine prijateljice nisu osjećale Muslimankama već su se uvijek deklarirale kao "Jugoslavenke" u popisima stanovništva. Muslimani iz Bosne većinom su Slaveni islamizirani za vrijeme turske okupacije od 15. do 19. stoljeća. Međunaslov: Promjena prezimena - garancija sugurnosti i lojalnosti? Zašto promijeniti prezime? "Jer sam uvijek živjela sa Srbima i jer je tako bolje", odgovara Zina Ćujić (21), Aleksandra nakon krštenja u pravoslavnoj crkvi. Oni koji mijenjaju prezime ili ime često su članovi miješane srpko-muslimanske obitelji. Drugi taj potez smatraju garancijom sigurnosti, dokazom lojalnosti srpskim vlastima korisnim dok se Srbi i Muslimani sukobljavaju nekoliko kilometara od Brčkog i kad je sigurnost imovine i osoba dovedena u pitanje. Poslovni ljudi koji su ostali na srpskom teritoriju žele da se zaboravi njihovo muslimansko podrijetlo. Srpske vlasti, koje strahuju da se taj fenomen u inozemstvu ne protumači kao pritisak na Muslimane, zlovoljno gledaju na te promjene prezimena. "Trebali smo zabraniti te promjene identiteta. Sada će Srbe optužiti da su vršili pritisak na Muslimane da prime drugu narodnost", izjavio je načelnik policije u Brčkom koji je zadržao anonimnost. Doista, više ima zahtjeva nego izdatih dozvola za promjenu prezimena. Muzafer Ikić, 60 godina, bolničar u mirovini, i njegova dva sina, Amir i Nedžad, 28 i 26 godina, kršteni su u kolovozu 1992. godina u Brčkom, i postali Vojislav, Mirko i Dejan. Do danas nisu uspjeli dobiti nove osobne iskaznice. "Kažu nam da čekamo", čudi se Mirko, koji je na fronti u srpskim redovima već 15 mjeseci. Njegova dva muslimanska prijatelja koji su se poveli za njegovim primjerom također čekaju nove osobne dokumente. "Želio sam se distancirati od Muslimana već početkom rata. Nikad nisam išao u džamiju", tvrdi Vojislav pokazujući izvod iz knjige krštenih. Otac Slavko, jedan od dvojice pravoslavnih svećenika iz Brčkog, kaže da je 1992. godine krstio oko šezdeset Muslimana i "mnogo manje ove godine". Ti preobraćenici "često to čine misleći tako spasiti glavu", kaže bez iluzija otac Slavko. "Znam da je poglavarstvo Pravoslavne crkve protiv takvog obraćenja, ali s druge strane, nemamo pravo odbiti kandidata za krštenje jer je Musliman". Teško je znati što bi hodža iz Brčkog mislio o tim obraćenjima: sve džamije grada razorene su i u Brčkom više nema predstavnika islamske zajednice. (Hina) br 030330 MET dec 93