PREDAVANJE B. PETRAČA "IVAN PAVAO II. I HRVATI"

ZAGREB, 2. prosinca (Hina) - Petnaest godina pontifikata Ivana Pavla II. značajno je razdoblje života Katoličke crkve i njezina duboka prožimanja sa svijetom, istaknuo je Božidar Petrač na večerašnjem predavanju nazvanom "Ivan Pavao II. i Hrvati" na tribini Katoličkoga zbora MI, dodavši da o tome svjedoče brojni događaji koji su potresli svijet, a ostavili su vidljive tragove i u samom životu Crkve. Pontifikat Ivana Pavla II., napominje Petrač, može se različito promatati. I kroz njegove enciklike, pobudnice i pastirska pisma, a može se promišljati i unutar hijerarhije i organizacije Rimske Kurije. Njegov se nauk može proučivati i kroz dinamiku provođenja smjernica Drugoga vatikanskoga sabora; može se promotriti u svjetlu povijesnoga pada marksističko-lenjinističkih sustava u zemljama Srednje i Istočne Europe. Napokon, napominje Petrač, može se vidjeti kako je pontifikat Ivana Pavla II. utjecao na zbivanja u bivšoj jugoslavenskoj tvorevi, kako ih je obilježio, i kako je Sv. Otac u sudbonosnim povijesnim prilikama gledao na težnje hrvatskoga naroda da ostvari svoje naravno i Božje pravo na samoodređenje i državu. U svom izlaganju Petrač se posebno osvrnuo na odnos Svete Stolice i Ivana Pavla II. prema zbivanjima u Hrvatskoj u prošle tri godine. On je napomenuo da je Sveta Stolica nastojala europske narode poticati da razvijaju odnose suradnje s Hrvatskom na temeljima Helsinških zaključaka. U tom su kontekstu, ističe Petrač, Vatikan i papa Ivan Pavao II. u nastojanjima hrvatske državne politike razabrali da Hrvatska želi sva sporna pitanja i sam proces osamostaljenja razriješiti mirnim i demokratskim predgovorima, te kroz pravedna rješenja za sve uspostaviti mir, suradnju i stabilnost na europskom jugoistoku. Petrač je podsjetio da je Sveta Stolica 13. siječnja 1992. priznala Hrvatsku, u čemu treba vidjeti prethodnicu priznanja Hrvatske od strane europske dvanaestorice i drugih zemalja slobodnoga svijeta. Bio je to, ističe Petrač, Papin i vatikanski iskorak, kao jedini mogući odgovor u zaštiti slobode i dostojanstva čovjeka i naroda. Niz je elemenata koji su potaknuli Vatikan i papu Ivana Pavla II., a to je ponajprije njegova konkretna vizija europske budućnosti. Bio je to iskorak iz tradicije, koje se Sveta Stolica redovito držala, a ta je da neku državu prizna među posljednjima. Hrvatska, kaže Petrač, možda i jest iznimka, jer se na Hrvatskoj danas prelama svjetska politika. Međutim, taj čin Svete Stolice, kaže on, pokazuje djelatnu misiju Katoličke crkve i njezinu vjernost Evanđelju, jer su tamo, kazao je Petrač, gdje je patnja, gdje narod trpi, tamo gdje traži pomoć, koju gotovo svi uskraćuju, pohitali u pomoć i bili su u tome prvi. U tom pogledu, dodaje Petrač, uloga Sv. Oca može se smatrati kao naravan postupak i pristup u priznavanju jedne države, koja je svoju suverenost i slobodu nastojala postići pravednim, istinoljubivim i demokratskim rješenjima. (Hina) mć 022225 MET dec 93 022225 MET dec 93