U HRVATSKOJ USKORO I TREĆA BURZA VRIJEDNOSNICA

ZAGREB, 1. prosinca (Hina) - Sva je prilika da u nas uskoro s radom započne i treća burza vrijednosnica. Naime, pored službene, Zagrebačke burze te sustava neformalnih tržišta vrijednosnicama (Varaždinskog tržišta i Tržišta Zagreb), do kraja će godine, kako se najavljuje, trgovina vrijednosnicama započeti i preko TEST-a (TElekomunikacijskog Sustava Trgovine). TEST, čiji je osnivač Zagrebačka burza, zapravo je sustav koji brokerskim kućama omogućuje trgovanje putem telefona. Naime, na Zagrebačkoj je burzi smješteno središnje računalo koje će sadržavati sve ponude na prodaju i za kupnju zasad petnaestak brokerskih kuća koje su pristupile sustavu. Brokerske će kuće u svoja računala unositi ponude za prodaju i za kupnju, količinu i cijene vrijednosnica svojih komitenata te će putem modemske veze poslati te ponude u središnje računalo na Burzi. U tom će računalu biti pohranjene sve takve ponude koje će, istodobno, biti dostupne svim brokerskim kućama uključenima u sustav. Ukoliko se ponuda za kupnju poklopi s ponudom na prodaju brokeru-kupcu dovoljno je samo unijeti nalog za kupnju u računalo. Bez sumnje, takav će sustav doprinjet brzini i sigurnosti trgovanja vrijednosnicama, smanjiti troškove trgovanja te omogućiti koncentraciju informacija. Pored toga, TEST je od značaja i stoga što će se putem njega moći trgovati svim dionicama i obveznicama koje nisu uvrštene u kotaciju Zagrebačke burze. Drugim riječima, svim slobodno prenosivim vrijednosnicama, osim Elconovih i dionica Croatia Airlinesa (3. emisija). Međunaslov: Preko neformalnih tržišta vlasnike promijenilo nekoliko desetaka tisuća vrijednosnica Na Zapadu bi rekli da je TEST, zapravo, tzv. OTC (Over The Counter - Preko šaltera) tržište, čije je temeljno obilježje trgovina vrijednosnicama koje nisu uvrštene na glavne burze, kao i elektronička povezanost sustava. Valja podsjetiti da u Hrvatskoj već postoji tržište vrijednosnica koje nisu uvrštene na Burzu. Naime, sustav neformalnih tržišta, koji čine Varaždinsko tržište i Tržište Zagreb, već je utemeljeno u travnju ove godine upravo stoga da bi dioničari mogli trgovati svojim dionicama, što im preko službene Burze nije bilo omogućeno. Naime, domaće su tvrtke-izdatnici dionica nezainteresirane za uvrštenje svojih dionica u burzovnu kotaciju. Drugim riječima, do osnivanja neformalnih tržišta dioničari nisu imali organizirano tržište vrijednosnica. Preko neformalnih je tržišta, pak, u šest mjeseci rada vlasnika promijenilo nekoliko desetaka tisuća vrijednosnica. Stručnjaci sa Zapada nisu sigurni da je zemljama u tranziciji, među kojima i Hrvatskoj, u sadašnjoj etapi privatizacije uopće potrebna burza vrijednosnica pa se, u povodu otvaranja treće, postavlja pitanje: čemu dva gotovo identična tržišta? Ovo tim više što direktorica Tržišta Zagreb mr. Violeta Crnogaj smatra da doista u nas nema potrebe za djelovanjem dva takva tržišta, dok glasnogovornik Zagrebačke burze Željko Kardum odbija usporedbu TEST-a i neformalnih tržišta. Naime, naglašava on, TEST je službeno tržište. Za razliku od neformalnih tržišta, objašnjava Kardum vrijednosnice se u TEST, ipak, uvrštavaju. Istina, nastavlja on, ne kao na službenu Burzu, gdje uvrštenje traži tvrtka-izdavatelj dionica, već uvrštenje dionica u TEST traži pojedinac, dioničar koji želi prodati svoje dionice. "Za eventualno povezivanje dvaju tržišta nema razloga", kaže Kardum. Naime, i TEST i neformalna tržišta, zapravo su samo veza između brokerskih kuća. Povezivanjem TEST-a i neformalnih tržišta, zapravo bi se između brokera našao jedan posrednik previše, smatra glasnogovornik Burze. Međunaslov: Tržište kapitala u povojima iako postoji već 400.000 dioničara Direktor Varaždinskog tržišta Dubravko Žganec smatra, također, da pri samoj trgovini vrijednosnicama nema razloga za povezivanje dvaju tržišta, no, naglašava, suradnja je potrebna. Naime, u interesu je dioničara i cjelokupne Hrvatske da ta dva tržišta surađuju da bi, u nedostatku zakona o vrijednosnicama, ustanovili pravila trgovanja, kao i evidencije transakcija i vlasništva jer, bez toga bi kasnije moglo doći do velike zbrke u evidenciji vlasništva, zaključuje Žganec. Domaće je tržište kapitala još u povojima, zakonodavstvo u svezi trgovanja vrijednosnicama još ne postoji, način evidencije vlasništva nije u potpunosti ustanvoljen, a u Hrvatskoj je već gotovo 400.000 dioničara. Posljedica je takvog tržišta kapitala, između ostalog, i postojanje dvaju neformalnih tržišta. Moglo bi se reći privatnog i institucionalnog. Naime, članice su Varaždinskog tržišta i Tržišta Zagreb manje, privatne brokerske kuće, kao što su Portfelj, CBB ili FIMA, dok su članice TEST-a uglavnom veće, među kojima su, primjerice Privredna, Varaždinska i Splitska banka te INA-Industrija nafte. (Hina) do 011726 MET dec 93 011700 MET dec 93