ZASTUPNIČKI DOM: RASPRAVA O REBALANSU PRORAČUNA

ZAGREB, 25. studenoga (Hina) - Zastupnički dom hrvatskoga Sabora u prijepodnevnom dijelu sjednice raspravljao je o Vladinu prijedlogu izmjena i dopuna državnoga proračuna za ovu godinu. Obrazlažući Vladim prijedlog ministar financija dr. Zoran Jašić istaknuo je da se rebalansom predlaže realno povećanje proračunskih prihoda 13,6 posto na protuvrijednost od 3,856 milijardi njemačkih maraka. Predloženim su rebalansom proračuna, prema ministrovim riječima, revidirani svi rashodi i preraspodijeljeni u korist troškova obrane, provedbe socijalnog programa, skrbi za prognanike i izbjeglice, te za intervencije u privredi. Ministar Jašić je istaknuo da je uvođenjem posebnih poreza, širenjem porezne osnovice uz smanjivanje stopa, kao i jačanjem financijske discipline proračunski prihod povećan za oko 500 milijuna njemačkih maraka. Rashodovnom je dijelu, dodao je, usprkos tome i dalje malo prostora za opsežnije zahvate u obnovi i financiranju programa javnih radova, a velike su stavke i dalje regresiranje kamata u poljoprivredi i subvencije Hrvatskim željeznicama. To je, prema riječima dr. Jašića, odraz teških prilika u kojima je Vladin prijedlog sastavljen, a sam je rebalans priprema za donošenje proračuna za iduću godinu, kad će se pomnije razmotriti sve stavke u rashodovnom dijelu. U raspravi o Vladinu prijedlogu sudjelovalo je dvadesetak zastupnika, a većina ih drži da je rebalans proračuna odraz ukupnih prilika u zemlji, te da u što kraćem roku treba početi raspravu o nacrtu proračuna za iduću godinu. Tako, primjerice, dr. Goran Granić iz HSLS-a, drži da su sredstva predviđena rebalansom državnog proračuna već raspoređena i više ili manje potrošena, a Zastupničkom domu ostaje samo da potvrdi stvarno stanje. Dr. Granić je upozorio da je veliki dio javne potrošnje i dalje izvan državnoga proračuna, te da velikim sredstvima u fondovima zdravstva i mirovinskog osiguranja, bez nadzora upravlja malena skupina ljudi. Najveći je izvor proračunskih prihoda i dalje porez na promet, što je generator bivše i buduće inflacije, drži dr. Granić i dodaje, da se od carina, uz očekivanu razinu uvoza veću od sedam milijardi njemačkih maraka, planira naplatiti samo oko 111 milijuna njemačkih maraka. Uz to, dr. Granić smatra da pojedina ministarstva troše više nego što je predviđeno proračunom, te da se stvara krug povlaštenih korisnika proračunskih sredstava. Zalaže se, stoga, za promjenu koncepta provedbe proračuna i veću ulogu Ministarstva financija u nadzoru troškova korisnika proračunskih sredstava. Srećko Bijelić iz HNS-a, među ostalim, smatra da bi za nabavke različitih roba za potrebe Hrvatske vojske, Ministarstva unutarnjih poslova i drugih državnih tijela trebalo raspisati javne natječaje, a zalaže se i za uvažavanje realnih mogućnosti proračuna pri donošenju različitih zakona. Uz to, Bijelić je zatražio da se božićnica isplati barem najugroženijim kategorijama pučanstva, poglavito prognanicima i korisnicima sredstava iz socijalnoga programa. Ivan Herak iz IDS-a, upozorava na problem sanacije šteta od elementarnih nepogoda, iznos kojih samo u Istri dosiže 75 milijuna njemačkih maraka. Rebalans proračuna, drži Herak, rađen je prije nastanka tih šteta, pa je prijeko potrebno da se nađu dodatna sredstva za njihovu sanaciju. Više je sudionika u raspravi istaknulo međuovisnost državnoga proračuna i modela gospodarske politike, a Jurica Pavelić iz HDZ-a, drži da će se pri izradi nacrta proračuna za iduću godinu, morati pronaći i realni izvori za početak sanacije i restrukturiranja hrvatskoga gospodarstva. Dr. Šime Đodan iz HDZ-a upozorava na neracionalnosti gospodarskoga modela i različite zlouporabe poput ciljanih stečajeva. Posljedice toga su, drži dr. Đodan, sužavanje izvora proračunskih prihoda i pad proizvodnje, čime se izravno potkopava obrambena pripravnost zemlje. Više je zastupnika govorilo o subvencijama u poljoprivredi. Goranko Fižulić iz HSLS-a, primjerice, drži da ih treba potpuno ukinuti i liberalizirati uvoz, dok Josip Pankretić, Mirko Madžor i Anto Lovrić iz HSS-a, upozoravaju da hrvatski seljak ne koristi ta sredstva, te da treba ispitati gdje se ona troše. Milan Đukić iz SNS-a, nezavisni zastupnik Furio Radin, založili su se, pak, za racionalnije korištenje proračunskih sredstava namijenjenih programima etničkih zajednica i nacionalnih manjina. Zastupnički dom će se očitovati o Vladinu prijedlogu nakon stanke. (Hina) mć 251441 MET nov 93 25HHMM MET nov 93