SERVIS POSEBNIH NASLOVA ITALIJA-INICIJATIVA

Nadnaslov: Italija - Srednjouropska inicijativa se okreće gospodarstvu Naslov: Gospodarstvo u središtu Podnaslov: Neposredno po završetku ministarskog sastanka Srednjoeuropske inicijative, talijanski ministar vanjskih poslova najavljuje pomicanje težišta aktivnosti ove organizacije s političkog i humanitarnog djelovanja na područje gospodarstva. Italija, koja sljedeće godine preuzima predsjedavanje organizacijom, već razmatra osnovne smjernice njezina daljnjeg djelovanja. Piše: Nevio LUKŠIĆ, AFP RIM - Osnovno djelovanje Italije u okviru Srednjoeuropske inicijative biti će usmjereno na povratak na pitanja razvoja gospodarstva. Nakon gotovo trogodišnjeg bavljenja isključivo ratnim stanjem na prostoru bivše Jugoslavije, ta organizacija, osnovana 1989. godine, u kojoj su se nalazili Italija, Austrija, Madžarska i tadašnja Jugoslavija, okrenut će se promicanju gospodarstva. To najavljuje talijanski ministar vanjskih poslova Beniamino Andreatta poslije ministarskog sastanka Srednjoeuropske inicijative - kako je nazvana ova organizacija nakon što je mijenjala ime prema broju njezinih članica: "Pentagonala", "Heksagonala" -, održanog 19. studenog u madžarskom gradu Debrecinu. Od slijedeće godine predsjedavanje tom organizacijom preuzima Italija, pa je Andreatta najavio osnovni smjer u kojem će djelovati Rim. Prije svega namjera je središte gospodarskih promicanja preseliti na sjever Italije, u Trst, gdje će se 4. i 5. ožujka 1994. godine održati sastanak na vrhu zemalja članica ove organizacije u kojoj se nalazi i Hrvatska. To preseljenje djelatnosti u Trst trebalo bi potaknuti međuregionalnu gospodarsku suradnju. Kao prvo, drži Andreatta, trebalo bi se s realizmom sučeliti sa strukturalnim nejednakostima pojedinih država. On lansira ideju o stvaranju "networka industrijskih zona", te stvaranje ustanova, po ugledu na neke talijanske, za financiranje male i srednje industrije. Međunaslov: Vratiti izvornu gospodarsku namjenu Članice Srednjoeuropske inicijative su Italija i Austrija koje imaju iskustva u takvom poslu, te zemlje koje su tek izašle iz komunističkog poretka kako što su Madžarska i Poljska, kao i one koje su zahvaćene ratom kao što su Hrvatska i Bosna. Način na koji će se ta organizacija sučeliti s kompleksnom gospodarskom situacijom mogao bi postati primjerom i za druga područja, posebno ona uz države bivšeg Sovjetskog Saveza. Andreatta drži da postoji velika mogućnost ulaganja u neke zemlje Srednje Europe gdje je cijena rada relativno niska. Međutim, pomanjkanje infrastruktura u tim zemljama udaljuje ulagače od njih. Osim neprikladnih cesta i telekomunikacijskih sustava, osjeća se nedostatak efikasnog bankarskog sustava. Za prevladavanje tih problema Italija predlaže stvaranje industrijskih zona na desetak lokaliteta. To bi trebale pratiti i banke, koje bi u samom početku imale osnovnu zadaću da štite strana ulaganja. Za stvaranje mreže takvih banaka Italija je voljna organizirati tečajeve u okrivu privatnog bankarskog sektora. Pretpostavlja se da bi tijekom sljedeće godine moglo nastupiti razdoblje primirja u bivšoj Jugoslaviji i da bi od političkog i humanitarnog djelovanja Srednjoeuropska inicijativa mogla prijeći na djelovanje u gospodarskom području. Svojedobno su stvarani i određeni planovi kao što je izgradnja auto-ceste i pruge od Trsta preko Ljubljane i Zagreba do Budimpešte i zatim Kijeva. Sve je zakočeno, s jedne strane zbog rata u bivšoj Jugoslaviji, a s druge zbog gospodarske krize u kojoj se našla cijela Europa. Prema nekim prognozama 1994. godina bi trebala označiti početak izlaska Europe iz gospodarske krize i, ako istodobno bude zaustavljen rat na prostoru bivše Jugoslavije, moglo bi se iz ladica izvući projekte s kojima je prije četiri godine vrlo ambiciozno startala Srednjoeuropska inicijativa. Tijekom svog predsjedavanja Italija će nastojati Srednjoeuropskoj inicijativi vratiti izvornu gospodarsku namjenu. (Hina) br 250633 MET nov 93 25HHMM MET nov 93