SERVIS POSEBNIH NASLOVA ALPE-JADRAN

Nadnaslov:Petnaest godina od osnivanja Radne zajednice Alpe-Jadran Naslov: Alpe-Jadran - međuregionalna suradnja i razvoj Podnaslov:Za jedan od svojih zajedničkih ciljeva djelovanja članice Zajednice utvrđuju pronalaženje i ostvarivanje modela suradnje između vlada, ostalih institucija i naroda koji žive na ovom području od velikoga kulturnog, gospodarskog i političkog značaja Piše: Ingrid BAKIĆ, Hina ZAGREB - Radna zajednica Alpe-Jadran utemeljena je 20. studenoga 1978. godine u Veneciji, potpisivanjem zajedničke izjave koja joj služi kao osnova za rad. Za jedan od svojih zajedničkih ciljeva djelovanja njezine članice utvrđuju pronalaženje i ostvarivanje modela suradnje između vlada, ostalih institucija i naroda koji žive na ovom području od velikoga kulturnog, gospodarskog i političkog značenja. Zajednica, nadalje, ima za cilj usklađivanje aktivnosti na onim područjima koja traže međuregionalno razmatranje i planiranje, usklađivanje mjera za zaštitu okoliša i za poboljšanje čovjekova životnog prostora, jačanje i razvoj gospodarskoga prostora koji obuhvaća, uključujući i prometnu infrastrukturu, kao i zajednička nastojanja da se njezini zaključci provedu i na ostalim nadležnim razinama, ako je to potrebno. Radnu zajednicu Alpe-Jadran, koja obuhvaća površinu od 285.000 km2 i 38.500.000 stanovnika, čini danas 18 članica iz sedam različitih država, u kojima se govori pet različitih jezika. Njezine članice su Bavarska (SR Njemačka), regije Italije: Furlanija- Julijska krajina, Lombardija, Trentino-Alto Adige, Veneto; Austrijske pokrajine: Gradišće, Koruška, Gornja Austrija, Salzburg (promatrač); Županije Mađarske: Baranja, Gydr-Moson-Sopron, Somogy, Vas, Zala: Kanton Švirske: Ticino (promatrač); Republika Slovenija i Republika Hrvatska. Djelovanje zajednice Alpe-Jadran pridonosi jačanju dobrih odnosa između država, kojima pripadaju njezine članice. Tako se u Milštatskoj izjavi ministara vanjskih poslova država članica od 4. lipnja 1988. godine ističe da regionalna suradnja na gospodarskom, znanstvenom, kulturnom i drugim područjima predstavlja značajan doprinos jačanju uzajamnog povjerenja i razumijevanja, kao i unapređivanju prijateljstva među narodima i suradnje između država članica Radne zajednice. U toj izjavi ministri utvrđuju da su djelatnosti i programi RZ Alpe-Jadran u skladu s odredbama Završnog dokumenta Konferencije o sigurnosti i suradnji u Europi, te da su stoga i od europskog interesa. Oni izražavaju spremnost svojih zemalja da dalje unapređuju regionalnu suradnju u okviru RZ, koja pridonosi otvorenosti granica, njegovanju neometane cirkulacije ljudi i ideja te suradnji na gospodarskom i kulturnom području. S tim u svezi nacionalne manjine predstavljaju koristan most i važan čimbenik razumijevanja i jačanja suradnje. Međunaslov: Djelovanje Hrvatske - jedne od osnivača i aktivnih članica Republika Hrvatska jedan je od osnivača Radne zajednice Alpe-Jadran i aktivno sudjeluje u radu svih radnih tijela, podijeljenih u oko 30 komisija, radnih i projektnih grupa. Tako je 1991/92. Hrvatska predsjedala Komisijom za kulturu, čiji je rad ocijenjen uspješnim, a za 1993/94. predsjedat će Komisijom za poljoprivredu i šumarstvo. U radnim i projektnim grupama te komisijama Zajednice Hrvatska sudjeluje preko svojih stručnjaka iz različitih oblasti, u kojima je aktivno 13 ministarstava i institucija iz Hrvatske. Od posebnog je značaja aktivnost koju je Radna zajednica Alpe-Jadran razvila u podršci koju su sve njezine članica pružile Hrvatskoj u borbi za osamostaljenje i međunarodno priznanje. Članice Zajednice uputile su i znatnu materijalnu i posebno humanitarnu pomoć Hrvatskoj u ublažavanju teških ljudskih i ogromnih materijalnih žrtava pretrpljenih u agresivnom ratu jugovojske, Srbije i Crne Gore na Republiku Hrvatsku. Na razini predsjednika vlade razmatrane su mogućnosti i doneseni zaključci o daljnjoj pomoći i suradnji članica Radne zajednice s Hrvatskom u njezinoj obnovi i gospodarskom razvitku. Formiranjem županija kao jedinica lokalne uprave i samouprave Republika Hrvatska će dobiti svoje regije koje će je odgovarajuće zastupati u međuregionalnoj i međunarodnoj suradnji, a posebno u Radnoj zajednici Alpe-Jadran. Taj proces vjerojatno će tražiti određeno vrijeme, a u tom će razdoblju Republika Hrvatska zadržati sve svoje obveze, funkcije i aktivnosti kao članica, kako je to odlukom plenarnog skupa Radne zajednice Alpe-Jadran u veljači 1992. godine u Zagrebu i utvrđeno. Međunaslov: Funkcioniranje Zajednice i razvoj šire europske suradnje Radna zajednica funkcionira tako da svake dvije godine jedna od članica preuzima predsjedništvo. Ta se rotacija odvija abecednim redom pa je tako Hrvatska predsjedala u razdoblju 1985/1986. godine, dok će za dvogodište 1993/94. predsjedavati Županija Somogy. Članica koja predsjedava Radnom zajednicom preuzima istodobno tajništvo kao i predsjedništvo Radnog komiteta. Aktivnost Radne zajednice odvija se u sedam stručnih komisija i četiri radne skupine, što ih koordinira Radni komitet. Na području koje Zajednica obuhvaća neovisno od nje djeluju pojedina udruženja i institucije s kojima ona usko surađuje, kao što su: Zajednica gospodarskih komora, Rektorska konferencija, Transadrija, suradnja sindikalnih organizacija. Radna zajednica surađuje i s drugim radnim zajednicama i europskim institucijama. Tako ona u Alpskom područja surađuje s Radnom zajednicom alpskih regija i Radnom zajednicom zapadnih Alpa (COTRAO). Uspostavljena je i suradnja na razini predsjedavajućih s RZ Srednji i Južni Jadran i RZ podunavskih zemalja, te Skupštine europskih regija, čiji je jedan od osnivača. Postoji uska suradnja i na razini komisija sa Srednjoeuropskom inicijativom, a Radna zajednica pristupila je Radnoj zajednici Europskih pograničnih regija (AGEG) te također ima status savjetodavnog člana u Vijeću Europe. (Hina) br 250631 MET nov 93 25HHMM MET nov 93