OKRUGLI STOL: SRBI I HRVATI - KONFERENCIJA ZA NOVINARE

ZAGREB, 22. studenoga (Hina) - U Zagrebu je danas završio, u subotu započeti Okrugli stol: Srbi i Hrvati, što ga je organizirala Erasmus Gilda. Na okruglom stolu sudjelovalao je 14 intelektualaca iz Beograda, 23 iz Zagreba, te po jedan iz Splita, Gline i Đakova, kazala je na večerašnjoj, izuzetno posjećenoj konferenciji za novinare u Muzeju Mimara u Zagrebu, direktorica Erasmus Gilde i sudionica skupa dr. Vesna Pusić. Središnje teme okruglog stola bile su gospodarstvo, kultura i političke strategije, istaknula je dr. Pusić, navodeći da se unutar svake od tih tema razgovaralo o sasvim načelnim i općenitim pitanjima, ali i o nekim mogućim načinima poboljšanja razumijevanja onog što se događa na "drugoj strani". Po riječima dr. Pusić, jedna od osnovnih namjena okruglog stola bio je pokušaj da se vidi da li postoji, i ako postoji, kako izgleda diverzificirana slika "druge strane", odnosno da ta "druga strana nije homogena, nije samo jedno lice, samo jedan stav, već da na obadvije strane, i na srpskoj i na hrvatskoj postoje različita mišljenja, različite slike stvarnosti i uvjerenja". Govoreći o ishodima dvoipoldnevnih razgovora, dr. Pusić je istaknula de je jedan od ishoda i želja da se razgovori nastave, s idejom da je razumijevanje "druge strane", ne samo iz perspektive službenih političkih predstavnika, nego i iz perspektive civilnog društva, nešto što može doprinijeti poboljšanju civilne situacije i života na ovim prostorima. U tom smislu, dodala je ona, dogovoren je i Građanski dijalog, kao stalni oblik razgovora, o temama o kojima se počelo razgovarati na Okruglom stolu u Zagrebu. Po riječima dr. Pusić, na Okruglom stolu nitko nije predstavljao zemlju kao takvu, i to bio specijalni naglasak okruglog stola. Svaki sudionik predstavljao je isključivo samog sebe. Sudionik okruglog stola, znanstveni savjetnik dr. Vladan Vasilijević na konferenciji je izrazio zadovoljstvo što se nakon dvije godine ponovo nalazi u zagrebačkoj sredini. Navodeći da se na početku, gotovo trodnevnih razgovora, postavila nedoumica, o tome je li razgovor došao prerano ili prekasno, on je ustvrdio, da je on obavljen u pravo vrijeme, dodajući da bi bila najveća šteta da uopće nije održan. "Ono što smo uradili, mislim da pokazuje da postoje dobri izgledi da budući Građanski dijalog na svojim sesijama pokrene čitav niz pitanja usmjerenih na razrješavanju niza egzistencijalnih pitanja naroda na tlu nekadašnje Jugoslavije", kazao je on. Dr. Vasilijević je rekao da razlike, koje su se postepeno pretvarale u visok stupanj tolerancije, te zajedničke želja da se istraje na tom poslu, nedvosmisleno govore da grupa okupljena na okruglom stolu može pomoći da se mnoge zablude, koje nam je nametnula politika prevladaju. Odgovarajući na konkretne upite o premisama za razgovore dr. Vesna Pusić odgovorila je da su razgovori na Okruglom stolu: Srbi i Hrvati bili razgovori intelektualaca a ne političara. Mi o stvarima koje su političke odluke, ne možemo odlučivati, ili davati naredbe, rekla je ona, ističući da se pošlo od pretpostavke da se na skupu govori o mogućim načinima kako preživjeti na kratki rok, odnosno koji su načini da se izvučemo iz situacije u kojoj se nalazimo. Na upit jesu li se sudionici složili tko je agresor u ovom ratu, rečeno je da je to jedna od stvari kojom ne treba započimati razgovore te da će se na nekim drugim sastancima početi s razgovorom o agresiji. Rečeno je također da projekt bilo kakve jugoslavenske federacije nije bio "okvir za razgovore". Koordinator Okruglog stola dr. Ozren Žunec govorio je o teškoćama u organizaciji skupa, posebno onih izazvanih prekinutim komunikacijama. Odgovarajući na upit o izboru ljudi za skup, on je rekao kako se htjelo dobiti ljude koji će izraziti interes svojih respektivnih zajednica, koji su u mogućnosti da razgovaraju s drugom zajednicom, te koji će u svojim zajednicama moći djelovati na ostvarenju onog što je na skupu govoreno. Žunec je istaknuo dragocjenu pomoć što ju je Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske pružilo Erasmus Gildi. Odgovarajući na upit o razlozima zatvorenosti skupa, Žunec je odgovorio da su sudionici, među ostalim, htjeli imati potpuni mir i slobodu diskusije, budući nazočnost publike uvjetuje da se rasprava prelije u publiku i razvodni. U odgovorima na brojna pitanja, brojnih domaćih i stranih novinara, također se čulo da sudionici okruglog stola iz Srbije, odnosno Jugoslavije, nisu imali smetnje od tamošnje policije, da službena hrvatska politika nije sudjelovala na skupu, te da je bilo i pojedinaca iz Hrvatske koji su pozvani na skup, a koji su odbili sudjelovanje na okruglom stolu. Na Okruglom stolu: Srbi i Hrvati sudjelovali su: Nikola Barović, akademik Dalibor Brozović, Vladimir Čavrak, Filip David, Đuro Gavrilović, dr. Ivo Goldstein, Slavko Goldstein, Darko Hudelist, Viktor Ivančić, Radovan Jović, Živko Juzbašić, msgr. Đuro Kokša, Jasmina Kuzmanović, Živko Kustić, Jelena Lovrić, dr. Ljubomir Madžar, dr. Božo Marendić, Dušan Makavejev, akademik Andrej Mitrović, Aleksandar Nenadović, protojerej Jovan Nikolić, Vida Ognjenović, ef. Ševko Omerbašić, dr. Vukašin Pavlović, dr. Nebojša Popov, dr. Tomislav Popović, dr. Milorad Pupovac, akademik Eugen Pusić, Slobodan Reljić, dr. Drago Roksandić, akademik Slobodan Selenić, Mirsad Srebrinković, dr. Ljubinka Trgovčević, Miko Tripalo, dr. Vladan Vasilijević, Luka Vincetić, dr. Dragomir Vojnić, akademik Josip Županov, dr. Ozren Žunec, dr. Vesna Pusić. Po riječima Slavka Goldsteina, ispričali su se Vlado Gotovac, dr. Dražen Kalogjera, dr. Zlatko Kramarić, a dr. Latinka Perović poslala je pismeni prilog. U Muzeju Mimara večeras je upriličen i coctail, na kojem su uz ostale bili nazočni i veleposlanici SR Njemačke, SAD, Velike Britanije i Italije dr. Horst Weisel, Peter Galbraith, Bryan Sparow i Salvatore Cillento. Nazočan je bio i predsjednik Županijskog doma hrvatskog Sabora Josip Manolić i saborski zastupnik Josip Boljkovac. (Hina) mć 222156 MET nov 93 222156 MET nov 93