SERVIS POSEBNIH NASLOVA SAD-KENNEDY

Nadnaslov:Mit rođen prije 30 godina još uvijek živo prisutan među Amerikancima Naslov: Kennedyev mit u 25 lekcija Podnaslov:Svake godine u Bostonu 200.000 Amerikanaca posjećuje biblioteku John Kennedy u kojoj je nedavno otvoren novi muzej koji ovjekovječuje životni put najomiljenijeg američkog predsjednika Piše: Sophie HUET, AFP BOSTON - Sve počinje osmijehom, koji već pravi jamice dijetetu koje sjedi u travi: prva slika prvog američkog predsjednika rođenog u 20. stoljeću, prije 76 godina. Svake godine u Bostonu 200.000 Amerikanaca posjećuje biblioteku John Kennedy u kojoj je u listopadu otvoren novi muzej koji ovjekovječuje mit rođen dan nakon 22. studenog 1963, kada je ubijen najmlađi predsjednik SAD-a. "Želio sam podučavati, pisati...": kroz svih 25 poglavlja dramatične avanture ilustrirane s 400 fotografija, popraćene s 20 video-snimaka i tisuću predmeta, neusiljen glas Johna Kennedya opisuje uspon prema Bijeloj kući ovog izdanka vrlo bogate katoličke obitelji iz Bostona, irskog podrijetla, klana s devetoro djece kojim je upravljao zahtjevni patrijarh. Nakon studija na Princetonu i Harvardu, mladost JFK-a, krhkog zdravlja, prestaje s početkom rata. Pomorski časnik, postaje heroj spašavajući drugove nakon brodoloma kad su ih potopili Japanci. "Napravio sam to nehotice. Oni su potopili moj brod", kaže JFK koji je urezao SOS na ljusci kokosovog oraha. Vedar, u dobro skrojenom odijelu, započinje političku karijeru, rukujući se s radnicima na izlazu iz tvornica. Sa Jacquelinom, s kojom se bio upravo vjenčao, pozira ispred Kapitola, gdje ima mjesto prvo u Zastupničkom domu, a zatim u Senatu. Godina je 1960. Uz pjesmu i konfete, demokratskom konvencijom iz Los Angelesa odobrava se mladom senatoru kandidiranje za predsjedničke izbore, što mu je odbijeno četiri godine ranije. Upozorenje republikanskom protivniku Richardu Nixonu: "Voditi kampanju protiv Johna Kennedya znači voditi je protiv obitelji Kennedy", "generacijama" prisutne u javnom životu. Međunaslov: Tragedija koja privlači posjetitelje svih životnih dobi Doba je najlonskih čarapa, tostera, Franka Sinatre i prve televizijske debate u okviru predsjedničke kampanje: 70 milijuna televizijskih gledatelja koje treba osvojiti. JFK pobjeđuje za dlaku i postaje s 43 godine prvi katolički predsjednik SAD-a. Promjena dekora: od ulice pune starog papira, tipične za šezdesete godine, tragovi JFK-a vode do jedne primjedbe izgovorene u Ovalnom uredu, na mramoru i crvenom tepihu Bijele kuće. Ovdje predsjednik nasmijava novinare, tamo je suočen "s najopasnijim satima" svog mandata s raketnom krizom na Kubi. 1.036 predsjednikovih dana sažeto prikazuju Johna Kennedyija koji se opire Nikiti Hruščovu, JFK koji plješće skokovima svoje djece u Ovalnom uredu, JFK koji sluša Martina Luthera Kinga na televiziji ili govori o slanju Amerikanca na Mjesec prije kraja desetljeća. Kako teče priča ocrtava se portret djelotvornog čovjeka, punog smjernosti i humora, ali s "duboko usađenim fatalizmom", privrženom službi i svojoj zemlji, vrijednostima bratstva i solidarnosti. Čuju se tada policijske sirene, u panici Dallasa, iza kojih slijedi izvješće CBS-a: "Predsjednik Kennedy preminuo je u 13 sati". Walter Cronkite, voditeljska zvijezda te televizijske stanice, ušuti i ugrize se za usne. Ne vidi se kako predsjednik pada u svojoj crnoj limuzini. Smrt JFK-a ne obilježava se u muzeju u Bostonu. "Želimo pokazati da sve nije stalo 22. studenog 1963. godine. Program (Johna Kennedya) proveden je u djelo i mnogo je toga nastavljeno", kaže Shelley Sommer, predstavnica za novinstvo biblioteke, otvorene 1979. godine, pok okriljem Nacionalnog arhiva. "Nasljeđe Johna Fitzgeralda Kennedya vizija je političkog djelovanja i javne službe temeljene na hrabrosti, izuzetnosti, sućuti i nadi", kaže se u 25. i posljednjem poglavlju priče o toj tragediji koja zanima posjetitelje svih životnih dobi. (Hina) br 210728 MET nov 93 217:8