SERVIS POSEBNIH NASLOVA EZ-ZABAVA

Nadnaslov:Kako troši i zabavlja se prosječno europsko domaćinstvo Naslov: Tko su europski veseljaci? Podnaslov:Prema podacima agencije koja prati statistike unutar EZ, najbolje se zabavljaju Irci, a najslabije Luksemburžani, dok Indeks zabave u svih 12 članica već nekoliko godina stagnira. Stavke za hranu, piće i pušenje predstavljaju u Europi sve manji dio kućnog budžeta. Piše: Jeremy GAUNT, Reuter BRUXELLES - Unutar EZ-a Irci se oni koji se najbolje zabavljaju, sudeći barem po tome što troše najveći dio svoga kućnog budžeta na zabavu, dok se najslabije zabavljaju Luksemburžani, stoji u nedavno objavljenom izvješću. Eurostat, koji se bavi statistikama zamalja članica EZ-a, navodi kako se irske obitelji nalaze na vrhu tzv. Indeksa zabave, budući da troše najveći dio svojih prihoda na rekreaciju, obrazovanje i zabavu za razliku od obitelji u ostalim zemljama članicama EZ-a. Tijekom 1990. godine, posljednje godine za koju postoje cjelokupni podaci EZ-a, irske su obitelji trošile 11,1 posto svojih prihoda na rekreaciju i slične aktivnosti, stoji u izviješću Eurostata. Ostali ljubitelji zabave su Nizozemci, s 10,6 posto prihoda utrošenih na zabavu, Danci s 10,3 posto te Britanci sa 9,9 posto. Nasuprot tome, luksemburške obitelji na takve aktivnosti troše 4,3 posto, što je daleko najniži postotak koji je Eurostat zabilježio. Ostali veseljaci su Grci s 5,6 posto utrošenih sredstava, Belgijanci sa 6,7 posto te Španjolci sa 6,5 posto. Međunaslov: Sve manje za hranu, piće i duhan U izviješću koje se odnosi na "Potrošnju domaćinstava u EZ i zemljama članicama" nadalje stoji da sveukupni postotak svih dvanaest zemalja članica Indeksa zabave "doslovce stagnira" na 8,6 posto sveukupne potrošnje domaćinstava, u usporedbi s 8,5 posto zabilježenih 1977. godine. Nadalje se u izviješću iznosi kako uživanje u jelu i piću te pušenju u toplini vlastita doma predstavlja manju stavku u kućnom budžetu, dok se više sredstava troši na vlastitu njegu, hotele, restaurante i turizam. Agencija za statistike navodi kako je za piće, duhan i hranu diljem dvanaest zemalja članica tijekom 1990. godine utrošeno 20 posto kućnog budžeta, u usporedbi s 25,2 posto, koliko su ti troškovi iznosili 1977. godine. Najveći pad potrošnje u pojedinim zemljama zabilježen je u Italiji, gdje su takvi troškovi sa 31,7 posto pali na 20,7 posto kućnog budžeta u 1990. godini. Grčke su obitelji najviše trošile na hranu, piće i duhan tijekom 1990. godine, tj. 38 posto, što je nešto manje nego li su u istu svrhu trošile 1977. godine, tj. 38.9 posto. Nizozemci su najmanji potrošači sa 15,6 posto dok su prije trošili 21,5 posto. Irci su utrošili 36,4 posto svog kućnog prihoda na hranu, piće i duhan, navodi Eurostat, dodajući da je to jedina kategorija osim rekreacije, zabave i obrazovanja zahvaljujući kojoj su se Irci našli na vrhu prosječne potrošnje u EZ-u. (Hina) br 200754 MET nov 93 207:4