SERVIS POSEBNIH NASLOVA ISTEUROPA-POLITIKA

Nadnaslov:Središnja Europa strahuje od propuštanja šansi za promjenom Naslov: Nakon Hladnog rata - hladni mir? Podnaslov:Zemlje središnje Europe, koje su se nadale da će ih zapadnoeuropski čelnici prigrliti nakon pada komunističkih režima, razočarane su sporošću Zapada u u uklanjanju trgovinskih barijera i njihovu primanju u EZ i NATO, dok njihovi čelnici strahuju od obnavljanja ruskih aspiracija i ponovnog duha Jalte u Europi Piše: Timothy HERITAGE, Reuter VARŠAVA - Četiri godine nakon sloma komunističkog režima u središnjoj Europi, politički čelnici ovog područja sve više strahuju da bi se vrata koja su se otvorila prema novom dobu isto tako brzo mogla i zatvoriti. Zemlje koje su se nekada nadale da će ih zapadni čelnici prigrliti i s njima izgraditi zajednički europski dom razočarane su sporošću Zapada u uklanjanju trgovinskih barijera i omogućavanju njihova uključenja u Europsku zajednicu i NATO. "Nije moguće da će se hladni rat pretvoriti u hladni mir, koji će se u stvari pretvoriti u očuvanje europskih podjela", rekao je bivši poljski ministar vanjskih poslova, Krzysztof Skubiszewski prošlog mjeseca prije odlaska s funkcije. Nesigurnost je porasla nakon prošlomjesečnih nemira u Moskvi, koji su povećali strahovanja da bi tvrdolinijaši tamo mogli prevladati te pokušati ponovno uvući bivše saveznike iz središnje Europe u rusku sferu utjecaja. Pritajena strahovanja prerasla su posljednjih tjedana u glasno negodovanje, posebice stoga što se Moskva usprotivila pridruživanju bivših članova Varšavskog ugovora NATO-u. "Pođu li reforme u Moskvi krivim smjerom, to će biti loše po nas ali također i po ostatak Europe", izjavio je stariji dužnosnik poljskog ministarstva vanjskih poslova. "Na stvar bi se moralo gledati globalno - ne bi trebalo očekivati da će se Rusija zaustaviti samo na republikama bivšeg SSSR-a ili na njegovim bivšim satelitima". Ovakva reakcija na događaje u Rusiji ljudima izvan središnje Europe može se činiti pretjeranom, no ono ukazuje na nelagodu i osjetljivost što vladaju u tom području. Međunaslov: Obnavlja li se duh Jalte? Strahovi glede ruskih namjera nikada nisu daleko od površine budući je središnja Europa tijekom svoje burne povijesti stalno bila osvajana sa istoka. Ovi su se strahovi započeli gubiti 1989. i 1990. godine kada se ovo područje oslobađalo svojih komunističkih vladara. Mnogi su ljudi očekivali da će Zapad tek oslobođene zemlje dočekati otvorenih ruku. Iako su gospodarske i političke reforme donijele velike promjene, strana su ulaganja puno sporija nego što su mnogi očekivali, a pridruživanje EZ-u i NATO-u pretvorilo se u dugotrajan proces. Zapadna je Europa i dalje zadržala trgovinske barijere na proizvode kao što je čelik, ugljen, hrana, poljoprivredna proizvodnja i tekstil. Unatoč obećanjima da će zemlje središnje Europe biti primiljene u EZ, mnogi se ljudi osjećaju ostavljenima na cjedilu. Neki idu tako daleko da čak optužuju Zapad da želi obnoviti duh konferencije održane na Jalti 1945. godine, na kojoj su zapadni saveznici izradili zemljovid Europe nakon Drugog svjetskog rata sa sovjetskom diktatorom Staljinom te tako omogućili sovjetsku dominaciju u istočnoj Europi. "Zapadni čelnici pokušavaju podijeliti Europu na tri dijela: Zapadnu, Središnju i Istočnu, a svaki od tih djelova bi potpao pod različitu sigurnosnu zonu", izjavio je glasnogovornik poljskog predsjednika Lecha Walese, Andrzej Drzycimski. "Prema tom bi konceptu Poljska bila raspoređena u sivu zonu, što je za nas neprihvatljivo". Češki predsjednik Vaclav Havel izrazio je sličnu zabrinutost glede oklijevanja Zapada da ponudi čvrste garancije bivšim članicama Varšavskog ugovora da će se jednog dana moći pridružiti NATO-u. "Za sada duh Jalte još nije zahvatio Europu", izjavio je Havel tijekom prošlomjesečnog posjeta Varšavi. "No postoji opasnost da do toga dođe ukoliko nam Zapad odbije pristup u NATO, samo iz razloga što je Rusija izgleda nezadovoljna s nama". Činilo se da je Jeljcin u kolovozu Poljskoj dao zeleno svjetlo glede ulaska u NATO. (Hina) br 200743 MET nov 93 207:3