IZASLANSTVO HRVATSKOG SABORA RAZGOVARALO S EUROPSKIM PARLAMENTARCIMA

STRASBOURG, 16. studenoga (Hina) - Višestranačko izaslanstvo hrvatskog Sabora na čelu s predsjednikom Sabora Stipom Mesićem vodilo je čitavo poslijepodne niz pojedinačnih i skupnih razgovora u Strasbourgu s istaknutim članovima Europskog parlamenta. Članovi hrvatskog izaslanstva upoznali su europske parlamentarce sa suštinom rata koji se vodi na području bivše Jugoslavije, teškoćama Hrvatske nastalim uslijed sprske agresije i okupacije te sa nastojanjima Hrvatske da pronađe političko rješenje reintegracije UNPA područja Hrvatske u njezin pravni sustav, kao i da se uklopi u europski sustav. Tijekom brojnih susreta zatražili su potporu parlamentaraca za uključivanje Hrvatske u europske procese, te potporu u nacrtima rezolucija europskih liberala i demokršćana o položaju Hrvata u srednjoj Bosni koji bi se mogli naći pred EP-om u četvrtak. U razgovoru s predsjednikom grupe kršćanskih demokrata Leom Tindemansom i predsjednikom vanjskopolitičkog odbora socijalistom Enriqueom Baronom Crespom, Mesić je istaknuo da svijet pokušava riješiti posljedice srpske agresije na Hrvatsku i BiH, a da ne rješava uzroke te krize. Srbi su se homogenizirali na ideji velike Srbije i rat se u Hrvatskoj vodio, pod izlikom zaštite prava Srba, radi osvajanja hrvatskih teritorija, pojasnio je Mesić. Pri tom, nastavio je, nedovoljno odlučan stav svijeta o nepromijenjivosti granica bio je poticaj srpskoj agresiji. Srpska politika mora doživjeti politički i vojni poraz, a to se može postići uspostavom međunarodne kontrole granica Srbije prema Hrvatskoj i BiH kako bi se onemogućila logistička potpora Srbije pobunjenicima na području UNPA u Hrvatskoj te u BiH, naglasio je Mesić. Takav bi korak ujedno i otvorio put za ozbiljne pregovore s predstavnicima Srba, zaključio je Mesić, kazavši kako u Srbiji ima demokratskih snaga koje bi mogle otvoriti taj proces. Dr. Žarko Domljan pri tom je istaknuo da je Hrvatska spremna sa srpskom manjinom razgovarati o svemu osim o promjeni granica. Podjela BiH dovela bi u pitanje međunarodni pravni poredak, upozorio je, jer bi bilo načeto jedno od temeljnih načela - nepromjenjivost granica. Ivica Račan istaknuo je da se odlučnom političkom akcijom treba spriječiti podjela te države, je to neće biti moguće nakon što se dovrši etničko čišćenje u BiH. Napomenuo je da u Hrvatskoj postoji dovoljno snage i zrelosti za političko rješenje UNPA područja, dok druga strana još uvijek ne želi odustati od ideje velike Srbije. Podsjetivši da je Hrvatska zapostavljena u odnosu na BiH, odnosno da je za stanje u njoj opao interes svijeta, s čim se suglasilo i više europskih parlamentaraca, dr. Domljan pozvao je da se Hrvatsku vrati kroz rasprave u fokus pažnje Europskog parlamenta. Govoreći o ratu u BiH, Mesić je podsjetio da su na području te države Srbi, kojih je 30 posto, okupirali 70 posto teritorija, te da je kao posljedica toga došlo i do sukoba Hrvata i Muslimana stiješnjenih na preostalih 30 posto te zemlje. Dr. Franjo Gregurić pozvao je u razgovorima parlamentarce da se založe za zadržavanje sankcija protiv SRJ do postizanja rješenja na području ne samo BiH nego i Hrvatske. Njihovo bi ukidanje bila pogreška, obzirom da ipak donose rezultate, kazao je. Govoreći o zločinima počinjenim tijekom rata u Hrvatskoj i u BiH, dr. Gregurić je kazao kako Hrvatska najoštrije osuđuje svaki zločin, i nad ljudima i nad kulturnih spomenicima, kao i sva razaranja, bez obzira na to tko je počinitelj tih nedjela. Ukazujući na nastojanja zemalja EZ-a da pruži humanitarnu pomoć, Crespo je istaknuo da je vrlo teško objasniti javnosti da stradavaju njihovi časnici tijekom obavljanja humanitarnih misija, kao i pljačke i blokade humanitarnih konvoaja. On je također kazao da je neuključivanje Hrvatske u PHARE program odraz stanja na prostoru bivše Jugoslavije. U razgovorima se čulo i to da neki članovi EP-a sada čak predlažu i proširenje sankcija na Hrvatsku. Osvrćući se na stanje u Hrvatskj, Mesić je europske parlamentarce izvijestio da Hrvatska donosi zakone kako bi postigla kompatibilitet s europskim zakonodavstvom posebice na području zaštite ljudskih prava i uspostavljanja modernog gospodarskog sustava pri čemu su prihvaćeni mnogi savjeti i preporuke europskih institucija. U razgovoru s europskim liberalom Willy de Clerqom Ljubomir Antić je kazao da je trend na području ljudskih prava u Hrvatskoj povoljan, iako dolazi do razilaženja između prakse i visokih standarda zaštite tih prava propisanih zakonima. Istaknuvši da u Hrvatskoj postoje snažne političke snage koje zagovaraju liberalnu demokraciju, Antić je kazao da Hrvatskoj treba ohrabrenje EZ-a i pristup europskim asocijacijama, dok nas prijetnje uvođenjem sankcija i isključenjem iz europskih tijela udaljava od cilja te ohrabruje one u Hrvatskj koji nisu za liberalnu demokraciju. U razgovorima je više članova Europskog parlamenta kazalo kako nije dovoljno upoznato sa stanjem u Hrvatskoj te je zatražilo stalnije i potpunije informacije. Božidar Petrač i grof Eltz Vukovarski razgovarali su s talijanskom demokršćankom Marijom Gavazzi i o nedavnoj izjavi talijanskog ministra vanjskih poslova Andreatta o mogućoj zamjeni teritorija i uvođenju sankcija protiv svih strana u sukobima u BiH. Kazavši kako je minsitar i dosada davao izjave koje su u njegovoj stranci izazivale zbunjenost pa i protivljenje, Gavazzi je kazala da tu izjavu ne treba shvatiti kao obvezujuću za talijansku vladu napominjući da će on za to morati dati odgovor i demokršćanskoj stranci. U razgovoru s Antićem i Račanom, Keneth Coates je istaknuo da su zemlje EZ-a suočene i s vlastitim problemima kojima se prvenstveno moraju posvetiti. Dr. Savka Dabčević Kučar razgovarala je, među ostalima, i s predsjednicom Odbora za ženska pitanja Christie Cramley o problemu zlostavljanja žena na pdoručju bivše Jugosavlije. Riječ je o dijelu ratne strategije i etničkog čišćenja, kazala je dr. Kučar, naglasivši da su u agresiji na Hrvatsku posebno bile izložene žene, djeca i starci. U razgovoru s Carmen Llorca, na njezino pitanje o mogućoj novoj asocijaciji na području bivše Jugoslavije dr. Kučar je istaknula da se Jugoslavija može tretirati samo na razini sukcesije, a suradnja bivših članica te države može se graditi jedino na obostranim ekonomskim interesima. Tijekom susreta s talijanskim zastupnicima koji su se zanimali za trenutačno stanje u Istri, prava talijanske manjine te pitanja vezana uz izbjeglice Ivan Jakovčić im je predstavio program IDS-a, rješenja koja njegova stranka nudi za prava talijanske manjine te za autonomiju Županije Istarske. Hrvatsko je parlamentarno izaslanstvo završilo razgovore predvečer susretom s članom Europskog parlamenta i predsjednikom Paneuropske unije Ottom von Habsburgom. (Hina) fs 162250 MET nov 93 162250 MET nov 93