RAZGOVOR O BUDUĆNOSTI ZAGREBAČKOG SALONA

ZAGREB, 15. studenoga (Hina) - Zadnjeg dana 28. Zagrebačkog salona lijepih umjetnosti, u Muzejsko-galerijskom centru priređen je danas razgovor o "29. Zagrebačkom salonu - Zagrebu za 900. rođendan", na kojem je raspravljano o budućnosti te likovne manifestacije. Predsjednik Organizacijskog odbora 28. Zagrebačkog salona, kipar Ivan Kožarić, uz ostalo je kazao da će naredni Salon biti zrcalo likovnih događanja u cijeloj Hrvatskoj te da će također biti u znaku obilježavanja 900. obljetnice zagrebačke biskupije. Likovna kritičarka Ljiljana Domić kritički je govorila o izlošcima 28. Zagrebačkog salona, napominjući da je prostor ovogodišnjeg Salona "bilo više sretno nego nesretno rješenje za predstavljanje recentne hrvatske umjetnosti". Govoreći o nagrađenim umjetnicima ovogodišnjeg Salona, kazala je da su oni "izbrusili svoje autorstvo" te da nas mogu zastupati na sličnim međunarodnim priredbama. Ona je kazala da je Salon pravi pokazatelj recentne hrvatske likovne umjetnosti, kojemu bi trebalo dati i međunarodno obilježje. Arhitekt Branko Silađin napomenuo je da je Salon itekako značajan za grad Zagreb te da treba iznaći nove mogućnosti za financiranje Salona i njegovo premještanje u prostor zagrebačkog Velesajma. Usto, on se založio da Salon i dalje bude godišnji prikaz ostvarenja u lijepoj umjetnosti, obogaćen i drugim sadržajima, primjerice sajmom antikivteta, Interliberom i sličnim priredbama. Dizajner Boris Ljubičić zauzeo se da Salon u budućnosti bude neka vrsta međunarodne likovne smotre, na kojoj bi se dizajnu dalo pravo mjesto, kao jednoj od sekcija Salona, te da se dizajn poveže s turizmom, gospodarstvom, znanošću i kulturom, kako bi se na najbolji način iskoristile sve kreativne snage i mogućnosti naših vrsnih dizajnera, a i tako bi se naš dizajn predstavio svijetu. Franjo Mrzljak kazao je u ime Ministarstva kulture i prosvjete da je Salon do sada promicao naše vodeće likovne umjetnike te da bi 29. Salon, preseljen na zagrebački Velesajam, otvorio nove mogućnosti predstavljanja hrvatske suvremene likovne umjetnosti. On se zauzeo za to da Salon bude pokazatelj svih stvaralačkih potencijala koje Zagreb i Hrvatska posjeduju, s tim da bi financije za održavanje Salona svakako trebalo osigurati na vrijeme. I on je, uz ostale sudionike razgovora, za to da se Salon premjesti na zagrebački Velesajam. Direktor Muzejsko-galerijskog prostora Ante Sorić kazao je da je MGC pomogao kolko je mogao i bio domaćinom 28. Zagrebačkom salonu, napominjući da 29. Salonu treba dati financijsku i svaku drugu potporu. Govoreći o budućnosti Salona, pomoćnica ministrice kulture i prosvjete Daša Bradičić kazala je da Salon mora imati čvrstu selekciju radova te da bi valjalo utjecati na poreznu politiku kako bi se stimulirali umjetnici i kulturni djelatnici. Voditelj današnjeg razgovora, zamjenik gradonačelnika Božo Biškupić, zaključujući taj razgovor kazao je da je pokrenuto nekoliko otvorenih pitanja o Salonu; selidba preko Save ili ne, pitanje organizacijskih sposobnosti, pitanje financiranja, gdje bi se sjedinili država i grad Zagreb, i posebice je spomenuo uređivanje gradskih trgova za koje će se raspisati javni natječaj u povodu obilježavanja 900. obljetnice grada Zagreba. (Hina) mć 151554 MET nov 93 151554 MET nov 93