SERVIS POSEBNIH NASLOVA EZ-GOSPODARSTVO

Nadnaslov:EZ izlazi iz najdublje recesije, no bez potrošačkog booma Naslov: Spori gospodarski oporavak Podnaslov:Najviši gospodarski dužnosnici EZ na temelju analiza ocjenjuju da je kraj razdoblju najgore recesije, no da će nezaposlenost i dalje rasti te da će do oporavka doći veoma sporo i uz određene uvjete, ističući da ne treba biti pesimist glede uspostave jedinstvene valute do roka predviđenog Maastrichtom Piše: Jeremy LOVELL, Reuter BRUXELLES - Najgore razdoblje recesije koja je zahvatila EZ došlo je kraju, no ne može se očekivati brzi i porastom potrošnje označen oporavak, dok se predviđa daljni porast nezaposlenosti, izjavili su najviši gospodarski dužnosnici EZ prošlog tjedna. Komesar za gospodarska pitanja Henning Christophersen navodi kako će ove godine gospodarstva oslabiti za 0,4 posto, te porasti za samo 1,3 posto tijekom 1994. godine i 2,1 posto tijekom 1995. godine. "Sve analize koje smo sproveli daju nam sliku cikličkog razvoja. Počinjemo primjećivati vraćanje investicijskog povjerenja, no ne primjećujemo brz povratak u normalu", izjavio je na konferenciji za novinstvo. "Teško da će potrošači moći doprinijeti brzom oporavku. Takvo što uglavnom će morati proizaći iz trgovine sa trećim zemljama, većim ulaganjima i smanjenjem kamatnih stopa", nadalje upozorava. Christophersen predviđa da će nezaposlenost u zemljama članicama EZ-a ove godine doseći prosjek od 10,6 posto, a da će tijekom 1994 i 95. godine porasti na 11,2 odnosno 11,3 posto, iako će inflacija pasti sa 3,8 posto na 3,5 posto tijekom 1994. godine, te na 3,2 posto tijekom 1995. godine. "Jasno je da tako spor oporavak neće doprinijeti brzom smanjenju nezaposlenosti tijekom 1994/95. godine. Do smanjenja nezaposlenosti neće doći sve dok stopu rasta ne vratimo na tri posto", izjavio je. Navodi kako bi ključ brzine oporavka mogla biti razina pada kamatnih stopa, uz Njemačku koja bi nastavila voditi na tom putu, dok bi ostale zemlje nastavile politiku praćenja marke. "Kratkoročne kamatne stope unutar EZ-a se trenutno kreću oko 8,4 posto. Očekujemo da će pasti na 6,4 u godini koja slijedi", kazuje Christophersen. Ističe kako se predviđa da će tijekom ove godine deficiti državnih proračuna doseći prosjek od 6,4 posto, što je najviši zabilježeni deficit od Drugog svjetskog rata. Također primjećuje da su neke zemlje dosegle deficit od sedam i osam posto, dok je deficit Grčke dosegao 15,4 posto. To znatno prelazi dogovorenih tri posto što predstavlja jedan od četiri kriterija koje članice moraju zadovoljiti za uvođenje jedinstvene valute. Međunaslov: Zadržati optimizam, unatoč predviđanjima No Christophersen je ipak mišljenja da ne valja s previše pesimizma gledati na mogućnost ostvarenja ciljeva koje bi EZ morala ostvariti do 1997/99. godine, tj. na uvođenje jedinstvene valute, kako je predviđeno Ugovorom iz Maastrichta. "Mislim da u ovom času ne bismo trebali biti mišljenja kako je od određenog broja članica nerealno očekivati da dostignu tri posto proračunskog deficita." Vremenski rok nije spominjao. No bez obzira na sve, predviđanja komisije nisu blistava. Njemačka, koja je gospodarski pokretač bloka, u slijedećoj godini očekuje gospodarski porast od samo 0,5 posto, u 1995. godini se očekuje porast od 1,6 posto, a sve to zahvaljujući istočnom dijelu zemlje. Predviđa se da niti Frncuska neće dostići porast veći od 1 posto u 1994. godini, dok bi on tijekom 1995. godine mogao narasti za 2,1 posto. Kontroverzno je da će Irska slijedeće godine zabilježiti najznačajniji porast i to za 3,3 posto, dok će 1995. on doseći 3.7 posto. Slijedi Danska sa 2,6 posto te 2,8 posto, nakon nje Velika Britanija sa 2,5 te 2,7 posto. Njemački proračunski deficit 1993. godine iznosi 4,2 posto bruto nacionalnog proizvoda, dok će 1994. godine iznositi 4 posto, a 1995. godine pasti na 3,6 posto. Francuska i nadalje ima deficit od 5,9 posto; očekuje se da će on slijedeće godine iznositi 5,4 posto. Predviđa se da će britanski deficit sa 7,6 posto tijekom 1993. godine pasti na 6,8 posto 1994. godine, te na 6 posto u 1995. godini, što je još uvijek iznad prosjeka za 1995. godinu od 5,5 posto, što ga je odredila EZ. U području nezaposlenosti, očekuje se da će u 1995. godini samo Danska, Luxembourg, Portugal i Velika Britanija uspjeti smanjiti sadašnje stope nezaposlenosti. Christophersen navodi kako se sva predviđanja temelje na sadašnjoj ili poznatoj politici, uključujući i pretpostavku postizanja sporazuma o otvaranju svjetske trgovine unutar GATT-a. (Hina) br 151240 MET nov 93 151240 MET nov 93