SERVIS POSEBNIH NASLOVA CENTRALAM IZBORI

Nadnaslov:Izborni maraton u Središnjoj Americi - test demokracije Naslov: Središnja Amerika u izbornoj groznici Podnaslov:Ovoga mjeseca započinje izborni maraton, koji će narednih sedam mjeseci označiti zbivanja u ovom području, uz opće izbore u četiri zemlje i referendum u petoj, što će biti i prilika za prosudbu o demokratskoj konsolidaciji u ovom dijelu svijeta Piše: Francis KOHN, AFP SAN JOSE - Od kraja studenog do svibnja središnja Amerika će se pretvoriti u izborno bojno polje, uz opće izbore u četiri zemlje i referendum u petoj, na demokratskom zadatku kojim to područje namjerava dokazati da su izbori zamijenili oružje nakon nekoliko desetljeća nasilja i državnih udara. Tijekom slijedećih sedam mjeseci Honduras, Kostarika, Salvador i Panama će obnoviti sastav svojih parlamenata i izabrati novog predsjednika, pošto u svim tim zemljama ustav zabranjuje onima kojima ističe mandat da smjeraju na dobivanje drugog. Ovaj izborni maraton će se pokrenuti 28. studenog izborima u Hondurasu, nastavit će se 6. veljače u Kostariki, 20. ožujka u Salvadoru i 8. svibnja u Panami. Održat će se i referendum 28. studenog u Gvatemali, na traženje predsjednika Ramira de Leon Carpie, koji pokušava dobiti podršku naroda pred Kongresom i Vrhovnim sudom. Najznačajniji izbori za prosudbu o konsolidaciji demokratskog procesa na prevlaci odvijat će se u Salavadoru i Panami. U Salvadoru će po prvi puta u posljednjih pola stoljeća birači moći slobodno glasovati, nakon redanja vojnih režima od 1931. do 1982. godine i građanskog rata koji je završio 1992. godine. Međunaslov: Izbori uz međunarodni nadzor U Panami su od 1968. godine svi izbori bili organizirani u sjeni vojske. Posljednje predsjedničke izbore, označene nasiljem, poništio je u svibnju 1989. godine general Manuel Noriega i tek nakon američke intervencije u prosincu iste godine predsjednik Guillermo Endara je mogao stupiti na dužnost. S izuzetkom Kostarike, gdje se sustav mijena odvija normalno već 40 godina, druge zemlje središnje Amerike nemaju razvijene demokratske tradicije. Regularnost izbora na brizi je međunarodne zajednice, koja će poslati promatrače da nadgledaju njihovo odvijanje, posebno u Hondurasu i Salvadoru. Iako su se vojnici povukli u svoje vojarne u Hondurasu, Salavadoru i Gvatemali tijekom 1980-ih godina, oni i dalje utiču na politički i gospodarski život tih zemalja. Demilitarizacija društva i uloga oružanih snaga u demokratskom sustavu i dalje su na dnevnom redu, iako brojni političari radije izbjegavaju to pitanje. Unatoč političkim razlikama, zemljama prevlake zajedničko je da su od početka desetljeća prihvatile neoliberalni kredo. Programi strukturalnog prilagođavanja, koji su omogućili saniranje ekonomije no uz visoku socijalnu cijenu, u središtu su izborne rasprave. Ograničavanje javne potrošnje i smanjenje međunarodne pomoći, posebno one Sjedinjenih Država, očituju se u povećanju siromaštva i degradaciji infrastrukture, zdravstvenih i obrazovnih službi. (Hina) br 130625 MET nov 93 13HHMM MET nov 93