SJEDNICA ODBORA ZA VANJSKU POLITIKU I ODBORA ZA LJUDSKA PRAVA

ZAGREB, 11. studenoga (Hina) - Na zajedničkoj sjednici Odbora za vanjsku politiku i Odbora za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina Sabora Republike Hrvatske, članovi izaslanstva hrvatskog Sabora izvijestili su o svom prošlotjednom boravku u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe u Strasbourgu. Istaknuvši da o ishodu razgovora izaslanstva sa članovima Ureda Parlamentarne skupštine Vijeća Europe ovisi status specijalnoga gosta Hrvatske, pri toj Skupštini, dr. Žarko Domljan je ocijenio da je izaslanstvo ostavilo dobar dojam te da je uspjelo u svojoj zadaći. Dr. Ljubomir Antić je kazao da su se pitanja u razgovoru odnosila na stanje ljudskih prava u Hrvatskoj, te na odnos Hrvatske prema Bosni i Hercegovini. Ilustrirajući atmosferu i način ispitivanja hrvatskog izaslanstva, Antić je naveo pitanje jednog člana Ureda. On je, naime, kazao da se u Hrvatskoj odvija pročišćavanje jezika, slično onome što je radio Mussolini, kad je prije nekoliko desetljeća stvarao tzv. italianisimo. Također je rekao da hrvatskim knjižnicama ne prolaze knjige "koje nisu pisane pravim hrvatskim jezikom". Antić je napomenuo kako su mnoga pitanja sadržavala i nepravedne optužbe, ali da smo za neke i sami bili krivi. Šef izaslanstva, predsjednik Sabora Stipe Mesić, izvijestio je članove dvaju odbora o pitanjima koja su postavljana hrvatskom izaslanstvu. Tako, rekao je Mesić, članovi Ureda su se zanimali koliko je hrvatski Sabor upoznat sa zlodjelima i etničkim čišćenjem Muslimana u BiH, sa sudjelovanjem Hrvatske vojske u BiH, te za to što hrvatski Sabor čini, da se to spriječi. Također su pitali ima li Sabor nadzor nad Vladom i nad Predsjednikom Republike, te postoji li neka nedavna izjava Predsjednika ili Sabora u kojoj se kategorično odbacuju akcije i ubojstva koje čine Hrvati u Bosni. Također su pitali zašto se ne mogu zatvoriti razni logori pod nadzorom Hrvata, kao i koji je stav Sabora prema samoproglašenoj Hrvatskoj Republici u BiH, te o "vezanju autonomije krajine uz 'republiku srpsku' u Bosni. Skupina pitanja odnosila se i na stanje u Hrvatskoj, pa su se tako članovi Ureda zanimali i za izvješća o srpskim selima iz kojih se navodno odvode ljudi na razmjene, zatim za zapljenu srpske imovine, otpuštanja s posla srpskih intelektualaca, izbacivanja iz stanova bivše JNA, u kojima sudjeluje čak i vojna policija. Mesić je dodao da su se članovi Biroa zanimali za državljanstvo i način njegova stjecanja i oduzimanja, kao i za akcije protiv nekih političkih stranaka, a pri tome su naveli Dalmatinsku akciju kao jednu od posljednjih slučajeva. Članovi Ureda postavili su i pitanja u vezi s centralizacijom vlasti u Hrvatskoj, kao i centralizaciju javnih poduzeća, te o načinima privatizacije u medijima. Šef izaslanstva, predsjednik Sabora Stipe Mesić je ocijenio da je hrvatsko izaslanstvo ponudilo dobre odgovore na ta pitanja. Dr. Savka Dabčević - Kučar ukazala je na to da se u razgovoru s članovima Ureda vidjelo kako Hrvatska kasni s informacijama o problemima koji su u Hrvatskoj riješeni, kao i da se u nekim slučajevima radilo o preuveličanim kritikama. (Hina) gk 111907 MET nov 93 11HHMM MET nov 93