MATE GRANIĆA ZASTUPNIČKOM DOMU HRVATKOG SABORA
ZAGREB, 11. studenoga (Hina) - "Mirovnu inicijativu predsjednika
Tuđmana motirivalo je nekoliko osnovnih čimbenika, a prije svega riječ
je o legitimnom, neprijepornom i opravdanom interesu i nastojanju
Republike Hrvatske da u okvirima i na temeljima svog demokratskog
poretka osigura da na njezinu cijelom međunarodno priznatom teritoriju
počne normalan život u svakom pogledu."
To je na početku izlaganja pred Zastupničkim domom hrvatskog Sabora
kazao potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate
Granić, podnoseći izvješće o provedbi vanjske politike.
Govoreći o razlozima koji su inicirali pokretanje inicijative, dr.
Granić je naveo kako se međunarodni mirovni napori, posebno u okvirima
međunarodne mirovne konferencije o bivšoj Jugoslaviji sve više svode
na ublažavanje pukih posljedica rata i agresije, a sve manje na
uklanjanje bitnih uzroka.
"Samo osiguravanje neometanog tijeka humanitarne pomoći poglavito
Bosni i Hercegovini, kao i pokretanje još jednog procesa sazivanja još
jedne međunarodne mirovne globalne konferencije poput 'Londona 2' ili
pak Balkanske konferencije, a bez odlučne i učinkovite političke
akcije na hitnom zaustavljanju ratnog užasa prije zime, svelo bi se
zapravo na neoprostivo produljivanje opće neizvjesnosti, rata,
stradanja i strahota s umnožavanjem ratnih zločina, genocida i
etničkog čišćenja", istaknuo je dr. Granić.
Da bi se mirovni proces zaista pokrenuo, ocjenio je dr. Granić,
nužno je da se sve države bivše Jugoslavije i formalno uzajamno
priznaju u okvirima svojih međunarodno priznatih granica, te da potom
krenu uređenju brojnih otvorenih problema u svojim odnosima od
sukcesije, preko manjina do sigurnosnih aranžmana u okvirima napora
Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji.
Dr. Granić je istaknuo da upravo mirovna inicijativa predsjednika
Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana vrlo konkretno i razrađeno
nudi odgovore, odnosno mogući i realan put izlaska iz novonastalog
zastoja.
"Republika je Hrvatska svo vrijeme ostajala dosljedna svojoj
mirotvornoj politici, sudjelujući u svakom procesu, pregovorima i
posredovanju od bruxeleskih razgovora, zatim Londonske konferencije,
brojnih ženevskih krugova, kao i pojedinačnih posredovanja i kada je
riječ o Hrvatskoj i kada je riječ o BiH", istaknuo je hrvatski ministar
vanjskih poslova.
Osvrćući se potom na zastoj Ženevskih pregovora, osobito nakon što je
sarajevski parlament odbio prihvatiti uglavnom dogovorena i usuglašena
rješenja o ustroju Unije republika BiH, te na izjave supredsjedatelja
mirovne konferencije kako ne vide izlaz iz nastale blokade i njihovom
vraćanju na početak i zagovaranju "globalnog rješenja", dr. Granić je
istaknuo da se posve opravdano postavlja pitanje što se zbiva i što
činiti dalje.
Ukratko je podsjetio da je od postavljenih ciljeva malo njih
ostvareno poglavito zbog tvrdoglavog i ustrajnog opiranja agresora,
odnosno Srbije svakom mirovnom koraku, a jednako tako i zbog
nedostatka političke volje u glavnih međunarodnih čimbenika da
upotrijebe ne samo politička sredstva, nego i silu protiv agresora,
protiv zločina ili posvemašnje političke nepopustljivosti.
Ističući zabrinutost za sudbinu i opstojnost hrvatskog naroda na
prostoru BiH dr. Granić je kazao da Hrvatska najoštrije osuđuje
nastavak muslimanske ofenzive u središnjoj Bosni, kao i zločine protiv
tamošnjeg hrvatskog pučanstva. "Mi smo jasno i odlučno osudili zločine
u Stupnom Dolu, kao i svojedobno u Ahmićima, ali od druge strane
očekujemo isto tako jasnu osudu 20-ak sličnih zlodjela muslimanskih
ekstremista u mjestima od Gustog Graba kod Zenice potkraj siječnja, pa
preko Busovače početkom ljeta, Uzdola, Grabovice, do Rastovaca,
Bugojna i Viništa ovih dana. Jednako tako i od vlasti u Grudama i od
vlasti u Sarajevu očekujemo da što prije imenuju počinitelje i izvedu
ih pred sud i najoštrije kazne u skladu s međunarodnim ratnim i
humanitarnim pravom", rekao je dr. Granić.
Nadalje je kazao da je Stupni Do ne samo neoprostiv zločin, već i
velika politička pogreška osobito ljudi na terenu s imenom i
prezimenom. Međutim, rekao je Granić, tragično je protjerivanje Hrvata
iz područja Vareša, kao i nastavak nesmiljene ofenzive muslimanskih
snaga prema Vitezu, koja je počela tjednima prije Stupnog Dola. On je
pojasnio da je po aktualnom mirovnom sporazumu Vareš imao postati
dijelom muslimanske republike unutar Unije, ali nedvojbeno je riječ o
povijesnom hrvatskom etničkom prostoru.
Unatoč brojnim nasiljima dr. Granić je kazao da je hrvatska strana
spremna vjerovati da se još može zaustaviti muslimanska ofenziva, da
je još na snazi pristanak muslimanske strane na arbitražu, te da će
Sarajevo pozitivno odgovoriti na mirovnu inicijativu predsjednika
Tuđmana, kao i na najnovije francusko-njemačko posredovanje, iako se o
prijedlogu ministara Kinkela i Juppea još ne može zauzeti konačan
stav, jer nisu poznate sve pojedinosti. Kad Hrvatska dobije taj
prijedlog ona će ga razmotriti, rekao je dr. Mate Granić.
"Unatoč golemoj važnosti što je Republika Hrvatska pridaje što
hitnijem okončanju rata i trajnom rješavanju krize u BiH, uključivanje
UNPA područja u svekolikost sustava Hrvatske ostaje naša osnovna
zadaća", naglasio je dr. Granić. On je dodao da je i predsjednik
Tuđman u svojoj mirovnoj inicijativi te napore stavio na prvo i
najvažnije mjesto.
Nadalje je kazao da ni kada je riječ o UNPA područjima mirovna
inicijativa, baš kao i u slučaju pregovora o Uniji BiH i dogovora s
Muslimanima, ne polazi od koncepcije praznog pregovaračkog stola, već
prije svega od ubrzanja početka provedbe dosad postignutoga, a
poglavito od Rezolucije Vijeća sigurnosti UN 871, kao temeljnog,
sveobuhvatnog i međunarodno usaglašenog i verificiranog dokumenta
stožerna značaja i važnosti za uspostavu potpuna suvereniteta na
cijelom području Republike Hrvatske.
Hrvatska se na takav korak odlučila, dodao je nadalje Granić, zbog
krajnje zabrinutosti izostankom provedbe odredbi mirovnog plana, te
stalnim pogoršavanjem gospodarskog i društvenog života i stanja na
svojim trenutno okupiranim područjima.
"Zbog svega toga predsjednik je predložio vrlo sveobuhvatan, vrlo
razrađen i na toleranciji, mirotvorstvu i općem nacinalnom interesu
utemeljen program reintegracije tih područja. Svi ti prijedlozi
utemeljeni su u mirovnom planu za Hrvatsku, te na hrvatskom Ustavu i
Ustavnom zakonu o položaju nacionalnih manjina i etničkih zajednica,
kao i najvišim europskim standardima, kada je riječ o ljudskim i
manjinskim pravima.
Dr. Granić je dodao da Hrvatska uz te prijedloge nudi da još ove
zime pomogne normalizaciji opskrbe u tim područjima, kao i obnovi i
normalizaciji sustava zdravstva, školstva i mirovinskog osiguranja.
"Mislim da nema nikakve dvojbe da je RH spremna pod uvjetom da
lokalna srpska strana prihvati rečene mjere, a u početnom razdoblju
osobito bezuvjetni i neodgodiv prekid vatre, poduzeti sve što je
objektivno moguće kako bi se u tim područjima što prije i potpunije
uspostavio normalan život", istaknuo je ministar vanjskih poslova dr.
Mate Granić.
Govoreći o Hrvatskoj kao miroljubivoj zemlji dr. Granić je kazao da
je zainteresirana za obnovu i uspostavu trajne stabilnosti ovog
područja. "Političkim i diplomatskim aktivnostima osiguravamo što
potpunije uvažavanje i ostvarenje svojih strategijskih nacionalnih
interesa, a u tome osobitu pozornost poklanjamo susjedima". Iznimnu
pozornost", kazao je nadalje Granić, "poklanjamo odnosima sa susjednom
Slovenijom, a sve su učestaliji pregovori o otklanjanju preostalih
poteškoća i potpunoj normalizaciji i uređenju odnosa".
Pritom je istaknuo da je sukladno zaključcima sastanka dvaju
ministara vanjskih poslova, od 20. listopada ove godine, Hrvatska
slovenskoj strani uputila konkretne prijedloge za rješenje pitanja
obveza i statusa Ljubljanske banke u Zagrebu, kao i utvrđivanje
državne granice u Piranskom zaljevu. Jednako tako, dodao je dr.
Granić, krenuli smo u podmirenje našeg dijela duga spram Nuklearne
elektrane Krško, ali je došlo do zastoja zbog otpuštanja 19 radnika
hrvatskih državljana za koje još nismo dobili zadovoljavajuća službena
objašnjenja od vlasti Republike Slovenije. Granić je kazao da je sa
susjednom Slovenijom postignuta suglasnost o načinu plaćanja u
međusobnom vanjskotrgovinskom prometu, te usklađena i preostala
otvorena pitanja u sporazumu o imovinsko pravnim odnosima. Međutim,
dodao je, potpisivanje tog sporazuma hrvatska strana uvjetuje
prethodnim potpisivanjem sporazuma o Ljubljanskoj banci i NE Krško.
Dr. Granić je istaknuo da su politički i diplomatski napori Hrvatske
usmjereni i na uključivanje u neke europske ili pak regionalne
inicijative i oblike suradnje. Hrvatska uvažava temeljne stečevine
KESS-a i Vijeća Europe kada je riječ o poštivanju postojećih granica i
standardima u ostvarivanju prava manjina na cjelini europskog
kontinenta, a uz to stavlja u izgled čvršće veze sudionica procesa
usvajanja pakta o stabilnosti s NATO savezom, Zapadnoeuropskom unijom
i Europskim savezom, odnosno dosadašnjom EZ. "Aktivnom vanjskom
politikom spram svakoga posebno i svih zajedno nastojat ćemo javno
artikulirati, potvrditi i osigurati zadovoljavanje svojih
strategijskih, nacionalnih interesa i tako zauzeti mjesto koje nam i
pripada u zajednici naroda što trajno teže jedino miru, napretku,
općoj sigurnosti i postojanosti općeg sustava odnosa u svijetu", kazao
je na kraju svog izlaganja pred Zastupničkim domom potpredsjednik
hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić.
(Hina) ds
111024 MET nov 93
11HHMM MET nov 93
Krnje "Stana Kvadratić" spaljen na splitskom Gatu sv. Nikole
LP - Realu madridski derbi, "sedmica" Arsenala, remi u Dortmundu
Liga prvaka: rezultati i parovi osmine finala (2)
SAD najavio moguću prodaju zgrada ministarstva pravosuđa, FBI-a i drugih
SP juniora, šah: Četvrta pobjeda Lovre Novosela, poraz Sare Balent
Arapske zemlje prihvatile egipatsku alternativu Trumpovoj "Gaza rivijeri"
Lik Elona Muska spaljen na karnevalu u Mostaru
Srbija: Vučić traži kaznenu odgovornost za vinovnike današnjih nereda u parlamentu
Vaterpolo: Pobjeda splitskog Jadrana na Kantridi
Njemačka: Unija i SPD i prije formiranja vlade dogovorili pojačana ulaganja u obranu