IZVJEŠĆE POTPREDSJEDNIKA VLADE I MINISTRA VANJSKIH POSLOVA DR. MATE GRANIĆA ZASTUPNIČKOM DOMU HRVATKOG SABORA

MATE GRANIĆA ZASTUPNIČKOM DOMU HRVATKOG SABORA ZAGREB, 11. studenoga (Hina) - "Mirovnu inicijativu predsjednika Tuđmana motirivalo je nekoliko osnovnih čimbenika, a prije svega riječ je o legitimnom, neprijepornom i opravdanom interesu i nastojanju Republike Hrvatske da u okvirima i na temeljima svog demokratskog poretka osigura da na njezinu cijelom međunarodno priznatom teritoriju počne normalan život u svakom pogledu." To je na početku izlaganja pred Zastupničkim domom hrvatskog Sabora kazao potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, podnoseći izvješće o provedbi vanjske politike. Govoreći o razlozima koji su inicirali pokretanje inicijative, dr. Granić je naveo kako se međunarodni mirovni napori, posebno u okvirima međunarodne mirovne konferencije o bivšoj Jugoslaviji sve više svode na ublažavanje pukih posljedica rata i agresije, a sve manje na uklanjanje bitnih uzroka. "Samo osiguravanje neometanog tijeka humanitarne pomoći poglavito Bosni i Hercegovini, kao i pokretanje još jednog procesa sazivanja još jedne međunarodne mirovne globalne konferencije poput 'Londona 2' ili pak Balkanske konferencije, a bez odlučne i učinkovite političke akcije na hitnom zaustavljanju ratnog užasa prije zime, svelo bi se zapravo na neoprostivo produljivanje opće neizvjesnosti, rata, stradanja i strahota s umnožavanjem ratnih zločina, genocida i etničkog čišćenja", istaknuo je dr. Granić. Da bi se mirovni proces zaista pokrenuo, ocjenio je dr. Granić, nužno je da se sve države bivše Jugoslavije i formalno uzajamno priznaju u okvirima svojih međunarodno priznatih granica, te da potom krenu uređenju brojnih otvorenih problema u svojim odnosima od sukcesije, preko manjina do sigurnosnih aranžmana u okvirima napora Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji. Dr. Granić je istaknuo da upravo mirovna inicijativa predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana vrlo konkretno i razrađeno nudi odgovore, odnosno mogući i realan put izlaska iz novonastalog zastoja. "Republika je Hrvatska svo vrijeme ostajala dosljedna svojoj mirotvornoj politici, sudjelujući u svakom procesu, pregovorima i posredovanju od bruxeleskih razgovora, zatim Londonske konferencije, brojnih ženevskih krugova, kao i pojedinačnih posredovanja i kada je riječ o Hrvatskoj i kada je riječ o BiH", istaknuo je hrvatski ministar vanjskih poslova. Osvrćući se potom na zastoj Ženevskih pregovora, osobito nakon što je sarajevski parlament odbio prihvatiti uglavnom dogovorena i usuglašena rješenja o ustroju Unije republika BiH, te na izjave supredsjedatelja mirovne konferencije kako ne vide izlaz iz nastale blokade i njihovom vraćanju na početak i zagovaranju "globalnog rješenja", dr. Granić je istaknuo da se posve opravdano postavlja pitanje što se zbiva i što činiti dalje. Ukratko je podsjetio da je od postavljenih ciljeva malo njih ostvareno poglavito zbog tvrdoglavog i ustrajnog opiranja agresora, odnosno Srbije svakom mirovnom koraku, a jednako tako i zbog nedostatka političke volje u glavnih međunarodnih čimbenika da upotrijebe ne samo politička sredstva, nego i silu protiv agresora, protiv zločina ili posvemašnje političke nepopustljivosti. Ističući zabrinutost za sudbinu i opstojnost hrvatskog naroda na prostoru BiH dr. Granić je kazao da Hrvatska najoštrije osuđuje nastavak muslimanske ofenzive u središnjoj Bosni, kao i zločine protiv tamošnjeg hrvatskog pučanstva. "Mi smo jasno i odlučno osudili zločine u Stupnom Dolu, kao i svojedobno u Ahmićima, ali od druge strane očekujemo isto tako jasnu osudu 20-ak sličnih zlodjela muslimanskih ekstremista u mjestima od Gustog Graba kod Zenice potkraj siječnja, pa preko Busovače početkom ljeta, Uzdola, Grabovice, do Rastovaca, Bugojna i Viništa ovih dana. Jednako tako i od vlasti u Grudama i od vlasti u Sarajevu očekujemo da što prije imenuju počinitelje i izvedu ih pred sud i najoštrije kazne u skladu s međunarodnim ratnim i humanitarnim pravom", rekao je dr. Granić. Nadalje je kazao da je Stupni Do ne samo neoprostiv zločin, već i velika politička pogreška osobito ljudi na terenu s imenom i prezimenom. Međutim, rekao je Granić, tragično je protjerivanje Hrvata iz područja Vareša, kao i nastavak nesmiljene ofenzive muslimanskih snaga prema Vitezu, koja je počela tjednima prije Stupnog Dola. On je pojasnio da je po aktualnom mirovnom sporazumu Vareš imao postati dijelom muslimanske republike unutar Unije, ali nedvojbeno je riječ o povijesnom hrvatskom etničkom prostoru. Unatoč brojnim nasiljima dr. Granić je kazao da je hrvatska strana spremna vjerovati da se još može zaustaviti muslimanska ofenziva, da je još na snazi pristanak muslimanske strane na arbitražu, te da će Sarajevo pozitivno odgovoriti na mirovnu inicijativu predsjednika Tuđmana, kao i na najnovije francusko-njemačko posredovanje, iako se o prijedlogu ministara Kinkela i Juppea još ne može zauzeti konačan stav, jer nisu poznate sve pojedinosti. Kad Hrvatska dobije taj prijedlog ona će ga razmotriti, rekao je dr. Mate Granić. "Unatoč golemoj važnosti što je Republika Hrvatska pridaje što hitnijem okončanju rata i trajnom rješavanju krize u BiH, uključivanje UNPA područja u svekolikost sustava Hrvatske ostaje naša osnovna zadaća", naglasio je dr. Granić. On je dodao da je i predsjednik Tuđman u svojoj mirovnoj inicijativi te napore stavio na prvo i najvažnije mjesto. Nadalje je kazao da ni kada je riječ o UNPA područjima mirovna inicijativa, baš kao i u slučaju pregovora o Uniji BiH i dogovora s Muslimanima, ne polazi od koncepcije praznog pregovaračkog stola, već prije svega od ubrzanja početka provedbe dosad postignutoga, a poglavito od Rezolucije Vijeća sigurnosti UN 871, kao temeljnog, sveobuhvatnog i međunarodno usaglašenog i verificiranog dokumenta stožerna značaja i važnosti za uspostavu potpuna suvereniteta na cijelom području Republike Hrvatske. Hrvatska se na takav korak odlučila, dodao je nadalje Granić, zbog krajnje zabrinutosti izostankom provedbe odredbi mirovnog plana, te stalnim pogoršavanjem gospodarskog i društvenog života i stanja na svojim trenutno okupiranim područjima. "Zbog svega toga predsjednik je predložio vrlo sveobuhvatan, vrlo razrađen i na toleranciji, mirotvorstvu i općem nacinalnom interesu utemeljen program reintegracije tih područja. Svi ti prijedlozi utemeljeni su u mirovnom planu za Hrvatsku, te na hrvatskom Ustavu i Ustavnom zakonu o položaju nacionalnih manjina i etničkih zajednica, kao i najvišim europskim standardima, kada je riječ o ljudskim i manjinskim pravima. Dr. Granić je dodao da Hrvatska uz te prijedloge nudi da još ove zime pomogne normalizaciji opskrbe u tim područjima, kao i obnovi i normalizaciji sustava zdravstva, školstva i mirovinskog osiguranja. "Mislim da nema nikakve dvojbe da je RH spremna pod uvjetom da lokalna srpska strana prihvati rečene mjere, a u početnom razdoblju osobito bezuvjetni i neodgodiv prekid vatre, poduzeti sve što je objektivno moguće kako bi se u tim područjima što prije i potpunije uspostavio normalan život", istaknuo je ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić. Govoreći o Hrvatskoj kao miroljubivoj zemlji dr. Granić je kazao da je zainteresirana za obnovu i uspostavu trajne stabilnosti ovog područja. "Političkim i diplomatskim aktivnostima osiguravamo što potpunije uvažavanje i ostvarenje svojih strategijskih nacionalnih interesa, a u tome osobitu pozornost poklanjamo susjedima". Iznimnu pozornost", kazao je nadalje Granić, "poklanjamo odnosima sa susjednom Slovenijom, a sve su učestaliji pregovori o otklanjanju preostalih poteškoća i potpunoj normalizaciji i uređenju odnosa". Pritom je istaknuo da je sukladno zaključcima sastanka dvaju ministara vanjskih poslova, od 20. listopada ove godine, Hrvatska slovenskoj strani uputila konkretne prijedloge za rješenje pitanja obveza i statusa Ljubljanske banke u Zagrebu, kao i utvrđivanje državne granice u Piranskom zaljevu. Jednako tako, dodao je dr. Granić, krenuli smo u podmirenje našeg dijela duga spram Nuklearne elektrane Krško, ali je došlo do zastoja zbog otpuštanja 19 radnika hrvatskih državljana za koje još nismo dobili zadovoljavajuća službena objašnjenja od vlasti Republike Slovenije. Granić je kazao da je sa susjednom Slovenijom postignuta suglasnost o načinu plaćanja u međusobnom vanjskotrgovinskom prometu, te usklađena i preostala otvorena pitanja u sporazumu o imovinsko pravnim odnosima. Međutim, dodao je, potpisivanje tog sporazuma hrvatska strana uvjetuje prethodnim potpisivanjem sporazuma o Ljubljanskoj banci i NE Krško. Dr. Granić je istaknuo da su politički i diplomatski napori Hrvatske usmjereni i na uključivanje u neke europske ili pak regionalne inicijative i oblike suradnje. Hrvatska uvažava temeljne stečevine KESS-a i Vijeća Europe kada je riječ o poštivanju postojećih granica i standardima u ostvarivanju prava manjina na cjelini europskog kontinenta, a uz to stavlja u izgled čvršće veze sudionica procesa usvajanja pakta o stabilnosti s NATO savezom, Zapadnoeuropskom unijom i Europskim savezom, odnosno dosadašnjom EZ. "Aktivnom vanjskom politikom spram svakoga posebno i svih zajedno nastojat ćemo javno artikulirati, potvrditi i osigurati zadovoljavanje svojih strategijskih, nacionalnih interesa i tako zauzeti mjesto koje nam i pripada u zajednici naroda što trajno teže jedino miru, napretku, općoj sigurnosti i postojanosti općeg sustava odnosa u svijetu", kazao je na kraju svog izlaganja pred Zastupničkim domom potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić. (Hina) ds 111024 MET nov 93 11HHMM MET nov 93