GOVOR PREDSJEDNIKA HSLS-A NA 4. SABORU STRANKE

ZAGREB, 6. studenoga (Hina) - Nakon pozdravnih govora gostiju 4. sabora HSLS-a o radu stranke izvijestio je predsjednik Dražen Budiša, ističući da su između dva stranačka sabora liberali osnovali 80 novih ogranaka, tako da ih sada u Hrvatskoj ima 153, uz 20 područnih županijskih vijeća. Budiša je kazao da se HSLS potvrdio kao najjača parlamentarna oporbena stranka koja se bavi svim bitnim problemima ustroja hrvatske države i razvoja hrvatskog društva. Ocijenivši da četiri i pol godine nakon od osnutka stranke nisu potrebne bitne programske promjene stranke, Budiša je kazao da je HSLS nastao na povijesnim iskustvima hrvatskog naroda, koji je u ovom stoljeću proživio nekoliko "oblika lijevih i desnih diktatura". "Hrvatska treba rehabilitirati svakog borca za uspostavu njezine nezavisnosti, ali ne smije rehabilitirati nijedan zločin počinjen u njezino ime ni u prošlosti ni danas", istaknuo je Budiša. Ustvrdivši da ideologije mogu manipulirati domoljubljem, poistovjećujući narod i domovinu sa strankom i vlašću, Budiša je kazao da HSLS vladajućoj stranci nikad nije nijekao ni legitimitet ni nacionalnu legitimaciju, ali da je više puta upozoravao na "politički štetnu i opasnu pojavu da se hrvatskoj oporbi poriče nacionalna legitimacija dotle da se počinje nazivati i tretirati kao neprijateljska". Istaknuo je da je najteži problem Hrvatske status quo u okupiranim područjima i više stotina tisuća prognanika i izbjeglica te je postavio pitanje hrvatskoj vlasti: "Zbog čega je, i to nakon međunarodnog priznanja, Hrvatska bezuvjetno i u potpunosti pristala na plan djelovanja UNPROFOR-a u kojem je izričito bilo rečeno da u okupiranim područjima ostaje sadašnja vlast i da se neće uspostaviti pravni poredak hrvatske države do tzv. konačnog političkog rješenja za koji rok nije određen". Budiša je nadalje osudio svaki pokušaj trgovanja teritorijima, mijenjanje granica i ideje o tzv. humanom preseljenju. Ustvrdio je da nema međunarodne urote protiv Hrvatske, ali je "nedvojbeno da se kritički gleda na mnoge poteze hrvatske politike i u državama koje su nam sklone". Hrvatska je zbog svoje politike prema BiH i unutarnjih političkih procesa sve više postajala predmetom i rasprava i osuda", kazao je Budiša, dodajući da rat ne može biti pokriće za ono što nije učinjeno ili je pak učinjeno pogrešno. Upozorio je na štetnost uhićenja i izvođenja pred sud vođa političkih stranaka, uz prejudiciranje kaznene odgovornosti u izjavama najodgovornijih državnih dužnosnika. Predsjednik HSLS-a kazao je da je rat u Hrvatskoj i vraćanje okupiranih dijelova u njezin pravni sustav nerazdvojno povezan sa zbivanjima u BiH. "Politika koja je išla na dezintegraciju BiH pobire sada danak u velikim žrtvama pripadnika hrvatskog naroda u BiH i kolonama raseljenih koji iz Bosne pristižu u Hrvatsku", izjavio je on. Ocijenivši stradanja Hrvata u središnjoj Bosni "velikom tragedijom hrvatskog naroda", Budiša je kazao da se, kad se o tome govori, mora zapitati "tko je protjerivao Muslimane iz Livna, Ljubuškog, Stolca i Čapljine". "Ima li i jedna čitava džamija u Herceg-Bosni. Jesu li oni koji su to radili mislili da se to neće vratiti Hrvatima u BiH", rekao je Budiša. Budiša je kazao da nimalo ne podcjenjuje stratešku važnost Herceg-Bosne za jug Hrvatske, ali da je za Hrvatsku strateški mnogo važnije očuvati BiH kao državu između Srbije i Hrvatske. "Smatramo da je prioritetna zadaća hrvatske vanjske politike očuvati BiH barem u obliku unije i hitno zaustaviti hrvatsko-muslimanske sukobe", kazao je Budiša. Dodao je da su mali izgledi da će se sporazumjeti političko vodstvo HR Herceg-Bosne i bosansko Predsjedništvo s Alijom Izetbegovićem na čelu, ali da bi se muslimansko-hrvatski rat mogao zaustaviti zauzimanjem Hrvata u Predsjedništvu BiH kojima bi, drži on, vlasti HR Herceg-Bosne i Hrvatske trebale pomoći. Nastanak autonomija u BiH Budiša je ocijenio "pozitivnom političkom činjenicom" koja pokazuje sav besmisao diobe BiH u tri suverene države". HSLS će se, rekao je, i nadalje zauzimati za očuvanje BiH kao decentralizirane i teritorijalno-administrativno podijeljene u više jedinica, polazeći od stajališta hrvatskog Sabora da je HR HB samo jedan od oblika za izražavanje suvereniteta hrvatskog naroda u BiH. Govoreći o organizaciji hrvatske države, Budiša je opetovao da polupredsjednički sustav Hrvatskoj nije donio ništa dobro, te da je novim teritorijalnim ustrojstvom zemlje i posvemašnjom centralizacijom upravnih funkcija države postignuto nejedinstvo hrvatske nacije. Zauzevši se za poštovanje regionalnih osobitosti, Budiša je kazao da je nepoštivanje opravdanih regionalnih interesa radikaliziralo, inače marginalno, autonomaštvo, te stvorilo privid stvarne utemeljenosti stavova ekstremnih regionalista, na što danas nedvojbeno upozorava golem porast popularnosti nekih regionalnih stranaka. Govoreći o gospodarstvu, predsjednik HSLS-a istaknuo je da je ono obilježeno velikim vojnim izdacima, s oko 500.000 prognanika i izbjeglica, razorenom i djelomice okupiranom infrastrukturom, padom industrijske proizvodnje na 45 posto predratne, padom bruto društvenog dohotka, padom realnih plaća, nezaposlenošću, ugroženim socijalnim položajem radništva i činovništva, neizvršenom denacionalizacijom, izostankom inozemne financijske potpore, fiktivnom privatizacijom, zadržavanjem stare upravljačke strukture u gospodarstvu i bankama, nepostojanjem tržišta kapitala i bitno smanjenim tržištem. On je dodao da Narodna banka Hrvatske kontrolira samo dio primarne emisije, da nema smišljena poticanja izvoza, da je carinska zaštita restriktivna, da se podupire stvaranje domaćih monopola, da vladajuća stranka presudno utječe na poslovnu politiku velikih poduzeća te da neprimjerena porezna politika omogućuje masovan šverc. Polazeći od povijesnog iskustva da država nikada i nigdje nije bila dobar gospodar, a suočeni s činjenicom da pretvorba vodi posvemašnjem podržavljenju, HSLS se, rekao je Budiša, "oštro suprotstavlja takvu modelu pretvorbe i privatizacije". HSLS se, dodao je, zauzima za poduzetništvo, za tržišne odnose te za napredovanje poduzetničkog sloja. "Ocjenjujemo da je brza privatizacija jedan od bitnih preduvjeta ostvarivanja vladina stabilizacijskog programa i izlaska Hrvatske iz ekonomske krize", rekao je Budiša i dodao kako je za uspjeh stabilizacijskog programa nužno dobiti inozemnu financijsku pomoć, koja ovisi o potpunu raskidanju s praksom "partijske države koja kontrolira gospodarstvo". Predsjednik HSLS-a Dražen Budiša kazao je na kraju da će se njegova stranka zauzimati za slobodu informiranja, suprotstavljati se monopolima u tiskanju i prodaji novina, kupnji glasila od državnih poduzeća te "monopolu HDZ-a na državnoj televiziji". Četvrti sabor HSLS-a nastavljen je "aktualnim satom" u kojem su izaslanici postavljali pitanja vodstvu HSLS-a. (Hina) mć 061527 MET nov 93 061527 MET nov 93