SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Pod suncem Maastrichta, rađa se nova država u Europi Naslov: Flandrija tiho do samostalnosti Podnaslov: Flandrijski premijer ističe kako mu Ugovor iz Maastrichta olakšava posao te da ne mora, za razliku od Češke i Slovačke, podizati carinske barijere, kao ni postavljati pitanje flamanskog ili frankofonskog franka Piše: Charles SCHIFFMANN, AFP BRUXELLES - Neupadljivo, ali s mirnom samouvjerenošću, nova država poprima obrise u Europskoj zajednici: Flandrija, s 5,8 milijuna stanovnika, koja je za sada još u sastavu Kraljevine Belgije. Njezin premijer, Luc Van den Brande (48), rado će priznati da mu Ugovor iz Maastrichta znatno olakšava posao. "Zapravo me na to upozorio Vaclav Klaus, premijer Češke", kazao je on. "Suprotno onome što se zbiva u bivšoj Češkoj i Slovačkoj, mi ne moramo podizati carinske postaje duž lingvističke granice (između Flamanaca i Valonaca - frankofonog pučanstva) jer će roba, a uskoro i ljudi, slobodno prometovati zemljama EZ. I kada Zajednica dobije jedinstvenu valutu kroz Ugovor iz Maastrichta, nećemo morati postavljati pitanje flamanskog franka ili frankofonskog franka". Od 1992. godine, van den Brande je službeno "ministar-predsjednik Vlade Flandrije". On ističe da je Flandrija (na sjeveru Belgije) postala država, u smislu pokrajinskih država (Laender) koje čine Federalnu Republiku Njemačku. Kako navodi Van den Brande, vlast će ubrzo biti podijeljena na tri razine: općine, pokrajinske države i Europsku zajednicu, koja je od 1. studenog pretvorena u Europsku Uniju po Ugovoru iz Maastrichta. "Uvrijedio sam sugovornike, izostavivši Belgiju iz tog nabrajanja", priznaje on. Kada je ljetos preminuo kralj Baudouin, demonstranti su na ulicama izražavali svoju privrženost kraljevskoj obitelji, što je neupućene moglo navesti da povjeruju u jačanje osjećaja unitarizma u Belgiji. Demonstracije su međutim ispoljile osjećaje frankofonskog dijela zajednice, osobito stanovnika Bruxellesa. Najgorljiviji flamanski nacionalisti uzvikivali su radije: "Nek' Belgija krepa". Međunaslov: Sjever više ne želi hraniti jug Sporazumi zaključeni 29. rujna 1992. između većine političkih stranaka (osim liberala) preoblikovali su Belgiju u saveznu državu. Sljedeći savezni parlament, koji će biti izabran 1995. godine, biti će upola manji od sadašnjeg i praktički će odlučivati samo o saveznom proračunu. Valuta i obrana ostat će također u nadležnosti federacije. Svoje ovlasti u području vanjskih poslova Kraljevina Belgija će morati podijeliti s pokrajinama i općinama. Zbog unutarnjih podjela između stanovnika Bruxellesa (milijun) i Valonaca (3,8 milijuna), frankofonci su u višestruke institucije, s isprepletenim nadležnostima, rasporedili svoje ovlasti koje im je taj federalizam dodijelio. Flamanci su, međutim, odmah zaigrali na kartu nacionalne svijesti i narodne tradicije stare sedam stoljeća. Odabrali su Bruxelles (s frankofonom većinom) za prijestolnicu. Utvrdili su i dan nacionalnog praznika, 11. srpnja, u spomen na Bitku kod Kortrijka 1302. godine kada su flamanske postrojbe potukle francusku feudalnu vojsku. Nepovjerenje u Francusku, još uvijek živo i tvrdokorno, očituje se danas u istraživanjima ekonomista koji osuđuju utjecaj francuskog kapitala na belgijsko gospodarstvo. Flandrija računa da će sama sebi osigurati budućnost. S 57,6 posto stanovništa i samo 44 posto teritorija, ona sudjeluje u 65 posto izvoza Belgije. "Uskoro ćemo zaključiti sporazume o suradnji sa stranim zemljama, osobito s Južnom Afrikom", najavljuje Luc Van den Brande. Flamanci razumiju Afrikaan, jezik kojim govori dio bijelog stanovništva u Južnoafričkoj Republici, a koji je dosta sličan njihovom. Prema jednom istraživanju sveučilišta u Anversu, Flamanci svojim radom privređuju 25 posto više od Valonaca, ali zahvaljujući socijalnoj zaštiti (osobito naknada za nezaposlene) prihodi Valonaca samo su 7 posto manji od plaća u Flandriji. Koliko će još dugo Flamanci prihvaćati taj "transfer Sjever-Jug", pita se flamanski tisak. (Hina) br 031044 MET nov 93 031044 MET nov 93